Risso's Dolphin
Grampus griseus

Glavati dupini su uglavnom lako prepoznati kada je vidio na blizine međutim, iz udaljenosti oni svibanj se smio poistovjetiti sa drugim velikim delphinids s visokim dorsal fin (poput dupina, lažni ubojica kitovi, kitovi i ubojica). Kada vidljivo, svjetlo, opsežno-ožiljcima tijela i squarish glave glavati dupini napraviti njima očit.


Glavati dupini su robusni tup-na čelu životinja, bez različitih kljunovima.
Peraje dugo, istakao, a recurved dorsal fin je visok i kukast. Glavati dupini imaju mouthlines taj nagib prema gore.

Novorođenčad su 1,2-1,5 m dug i odraslih rasponu do 3,8 m duga. Ovaj veliki delphinid, s težine do 400 kg zabilježen, iako najviše svibanj biti blizu 500 kg.

Jedna od najizrazitije značajke glavati dupin je vertikalni nabor na prednjoj dinja. Na moru, najbolje identifikacija obojenost karakterističan je i ožiljaka.
Odrasli se kreću od tamno sive do skoro bijele boje, ali su obično prekriveni bijelim ogrebotine, mrlje, i blotches.

Prsima ima bjelkaste sidro u obliku zakrpa i dodatak imaju tendenciju da bude tamniji od ostatka tijela.
Mlade životinje se kreću od svijetlo sive do tamno smeđe-sivo i relativno su neobilježeni.
Zubi su također jedinstveni ima 2-7 parova ispred donje čeljusti, obično nitko u gornjoj čeljusti.
Neki ili svi zubi svibanj biti nošen-dolje u odraslih, ili potpuno nedostaju.

Raspon
Pantropical / umjerena
Ovo je široko distribuiran-vrsta, nastanjuju dubokih voda vanjskog kontinentalnog šelfa i nagib od tropi preko umjerenog područja u obje hemisfere.

Atlantski ocean
U zapadnom Atlantiku, glavati dupin kreće se od Newfoundlanda duž istočne obale Kanade i SAD-u Meksičkom zaljevu te u rijetkim prigodama duž južne obale Srednje i Južne Amerike do Cabo de Hornes u Čileu.

Tihi ocean
U zapadnom Pacifiku, glavati dupini se nalaze u moru Okhotsk, u blizini Kurilski otoci, Kamchatka Peninsula, a na jugu Japana Geographe Bay i Sydneya u Australiji i Sjevernom otoku Novog Zelanda.

Indijski ocean
Glavati dupin je raspon uključuje Indijski ocean od Afrike do Indonezije, s viđenjima koncentrirana u blizini Natal obale Afrike, Bengalskog zaljeva, uključujući Adenskog zaljeva i zaljeva Omana i voda u blizini Šri Lanka.

Dijeta dominiraju
Lignje i drugi beskralježnjaci - glavati dupini se hrane rakovima i glavonošcima, ali izgleda da preferiraju lignje. Lignje bites svibanj biti uzrok nekih ožiljaka naći na tijela tih životinja.
Oni Čini se da hrane uglavnom noću.



http://www.everythingdolphins.com/SpeciesPG.htm

Dakle što je onaj pra-delfin morao napraviti da se od kopnenog sisavca opet prilagodi na život u moru?

Nos je trebalo pomaknuti na stražnju stranu glave, noge i šape moraju postati peraje, rep mora postati jedna velika peraja, oblik tjela se mora pretvoriti u nešto više nalik na metak zbog otpora vode, razviti sposobnost da se pije morska voda i iz nje filtrira sol, cjeli kostur i metabolizam bi trebalo skroz prepraviti, onda na to još treba dodati sonar koji pomaže pri lovu hrane, pogotovo po mraku, s kojim može preplašiti ribu da ispliva iz mjesta skrivanja i potom zvukom pod određenom frekvencijom ju ošamutiti i fino pojesti.

Sad, da li je pradelfin mogao ove stvari malo po malo mutirati s generacije na generaciju preko milijun godina?

Kako je preživljavao prijelaznu fazu?
Ono kad je imao pola peraju i pola nogu, pola tijelo kao metak a pola ne, nemože trčat brzo da ulovi hranu ili pobjegne mesožderima a nemože ni plivat da si ulovi hranu ili da pobjegne morskom psu...

Kako je bio tako dobar da se mogao nahraniti, izbječi mesoždere i imati potomke da nastavi svoje gene i evoluira u delfina? Gdje su fosili tog prijelaznog polu-delfina ili bilo koje druge polu-životinje (vidi gore slika drito u sredini bi bila u onom primjeru polu-oblik)?

Trebao je to sve kroz mutacije napraviti (jedno po jedno ili sve odjednom malo po malo?) i još biti stalno dobro prilagođen okolišu, to je kao da pretvaramo šleper u podmornicu i to sve u pokretu dok ide 100 na sat.

SVE ŠTO NISTE ZNALI O LJUBAVI KOD DELFINA





Iako većina ljudi smatra da je homoseksualnost isključivo "ljudska tvorevina", najnovija bihejvioristička istraživanja u SAD su pokazala da sklonost prema istom polu ima i oko 500 životinjskih vrsta.
Takodje istraživanje je pokazalo da su životinje sklone masturbaciji i oralnom seksu!

U zivotnijskom svijetu cesto se mogu naci i homoseksualni parovi koji ostaju zajedno cijeli zivot.
Kad je u pitanju homoseksualnost muzijaka najnotorniji se vec pomenuti delfini te zirafe ( barem je kod njih ova pojava najvise istrazena ).

A kada su u pitanju zenke primjeceno je formiranje lezbijskih parova kod slonica i hijena.



Kada ovo procitamo prosto da ne vjerujes ....

I DELFINI DAJU JEDNI DRUGIMA IMENA



Nismo jedine životinje koje dajemo imena, kažu istraživači jedne vrste delfina - Tursiops truncatus.

Delfinovi karakteristični žvizduci mogu da služe da se međusobno razlikuju i prepoznaju po karakterističnom zvuku čak i da ih upućuje na druge po imenu.

Naučnici su otkrili da svaki delfin ima svoj karakterističan zvižduk koga drugi delfini prepoznaju čak i kada ga čuju reprodukovanog preko zvučnika.
Ovo ukazuje da žvižduk prepoznaju kao ime pre nego jednostavno prema kvalitetu zvuka njihovog glasa.

Delfini koriste imena jedni drugih u njihovoj komunikaciji npr. prilikom sakupljanja grupe onda kada ne mogu da vide jedni druge ili tokom organizovanja kretanja tokom lova, koje je kod delfina veoma složeno i organizovano.

Delfini, kao i ljudi, prepoznaju imena

Delfini prepoznaju jedan drugog kao i ljudi. Istraživanje odseka za proučavanje morskih sisara na univerzitetu St. Andrews dokazalo je da delfini dele ljudsku sposobnost individualnog prepoznavanja sebe i ostalih članova svoje vrste.

Komuniciraju posebnom vrstom zvižduka, snažno reagujući na zvižduke rođaka i prijatelja, dok zvukove nepoznatih delfina uglavnom ignorišu.
Ovo istraživanje vodi novom procenjivanju njihove inteligencije i pokretanju moralnih pitanja o odnosu čoveka prema delfinu.

“Još zanimljivija od toga je činjenica da dva delfina mogu pominjati trećem po imenu”, izjavila je Laela Sayigh, jedna od troje autora rada objavljenog na Nacionalnoj Akademiji Nauka.
"Delfini proizvode zvižduke koji, poput imena, jednoznačno identifikuju jedinku".

Zanimljiva istraživanja nad delfinima obavljena su Sarasota Bay, u Floridi.

Umesto reprodukcije zvuka pravih delfina, delfinima su puštani sintetizovani zvižduci koji su sadržali karakteristične informacije zvižduka pravih delfina.

U 9 od 14 slučaja, delfini su prilazili zvučniku samo ako su čuli karakterističan zvižduk poznatih delfina.

"Činjenica da delfini koriste zvižduke kao referentne signale, tj. kao reči, je veoma zanimljivo otkriće, koje nas podstiče na dalje istraživanje.

Delfini koriste te signale kako bi identifikovali druge delfine".

citat:

---

diwna wrote:

I DELFINI DAJU JEDNI DRUGIMA IMENA



Nismo jedine životinje koje dajemo imena, kažu istraživači jedne vrste delfina - Tursiops truncatus.

Delfinovi karakteristični žvizduci mogu da služe da se međusobno razlikuju i prepoznaju po karakterističnom zvuku čak i da ih upućuje na druge po imenu.

Naučnici su otkrili da svaki delfin ima svoj karakterističan zvižduk koga drugi delfini prepoznaju čak i kada ga čuju reprodukovanog preko zvučnika.
Ovo ukazuje da žvižduk prepoznaju kao ime pre nego jednostavno prema kvalitetu zvuka njihovog glasa.

Delfini koriste imena jedni drugih u njihovoj komunikaciji npr. prilikom sakupljanja grupe onda kada ne mogu da vide jedni druge ili tokom organizovanja kretanja tokom lova, koje je kod delfina veoma složeno i organizovano.

Delfini, kao i ljudi, prepoznaju imena

Delfini prepoznaju jedan drugog kao i ljudi. Istraživanje odseka za proučavanje morskih sisara na univerzitetu St. Andrews dokazalo je da delfini dele ljudsku sposobnost individualnog prepoznavanja sebe i ostalih članova svoje vrste.

Komuniciraju posebnom vrstom zvižduka, snažno reagujući na zvižduke rođaka i prijatelja, dok zvukove nepoznatih delfina uglavnom ignorišu.
Ovo istraživanje vodi novom procenjivanju njihove inteligencije i pokretanju moralnih pitanja o odnosu čoveka prema delfinu.

“Još zanimljivija od toga je činjenica da dva delfina mogu pominjati trećem po imenu”, izjavila je Laela Sayigh, jedna od troje autora rada objavljenog na Nacionalnoj Akademiji Nauka.
"Delfini proizvode zvižduke koji, poput imena, jednoznačno identifikuju jedinku".

Zanimljiva istraživanja nad delfinima obavljena su Sarasota Bay, u Floridi.

Umesto reprodukcije zvuka pravih delfina, delfinima su puštani sintetizovani zvižduci koji su sadržali karakteristične informacije zvižduka pravih delfina.

U 9 od 14 slučaja, delfini su prilazili zvučniku samo ako su čuli karakterističan zvižduk poznatih delfina.

"Činjenica da delfini koriste zvižduke kao referentne signale, tj. kao reči, je veoma zanimljivo otkriće, koje nas podstiče na dalje istraživanje.

Delfini koriste te signale kako bi identifikovali druge delfine".

---

Ovo, i sisanje motke, su klasicni delfinski sprtovi
sorry za off topic

Vratolomije simpatičnog dupina!
Delfin Paco provodi vrijeme u igri i treninzima, a najviše ga vesele sunčani dani kada njegovu morsku igru dolaze gledati djeca. Odlično barata loptom, a nagrada za savki dobro izvedeni trik je slasni zalogaj.





Delfini koji žive u prirodi se mogu slobodno kretati.
Njihova su tijela prekrivena glatkom kožom, brzi su i dnevno mogu preći do 65 kilometara.
Na površini vode provode od 10 do 20 posto vremena.
Dah mogu držati do 20 minuta i roniti do 500 metara dubine.
U zatočeništvu delfini žive u zoološkim vrtovima i delfinarijima, a njihova, pokretljivost je ograničena veličinom bazena te slobodno mogu plivati tek nekoliko metara prije nego što se nađu pred zidom ili ogradom.
Zato delfini u zatočeništvu puno vremena provode plivajući u krug.

Delfini marljivo treniraju kako bi naučili vješto izvesti trikove koji zabavljaju djecu.Treneri ih nagrađuju hranom.
Za svaki uspješno izveden trik delfin dobije ribu. Publiku zabavljaju hodanjem na repu, mahanjem publici perajama, a djecu iz publike ponekad zabavljaju i uz rub bazena.

Delfini koji žive u zatočeništvu iuče kako se igrati loptom i skakati kroz obruč, gube sjećanje na svoje prirodno ponašanje.

Iako im čovjek pruža sve što im j epotrebno, delfinima je ipak ljepše živjetina slobodi gdje uživaju uz svoje prijatelje i plivaju velikim morskim prostranstvima.


Igra s loptom i skokovi najviše vesele djecu koja rado odlaze u delfinarij i uživaju u Pacovim vratolomijama .

Predstave s dupinima ili Pogledajte klaune


Zabavni parkovi s dupinima imaju obrazovnu funkciju, ali je to loše obrazovanje, jer oni govore milijunima ljudi da je naša potpuna dominacija nad prirodom zapravo dobra stvar.

S namjerom da opravda izlov dupina i njihovo korištenje u parkovima, industrija zabavnih parkova vrijedna milijardu dolara predstavlja dupine kao ambasadore njihove vrste te tvrdi da takvi parkovi imaju obrazovnu vrijednost.

To bi trebalo značiti da publika nešto može naučiti o dupinima dok sa svih strana trešti glasna glazba ili dok se dupine tjera da hodaju na repu, igraju košarku i puštaju trenerima da jašu na njima u bazenu?
Zar publika na temelju toga može upoznati pravu prirodu dupina i biti potaknuta pomoći očuvanju dupina u divljini?

Svaka inteligentna osoba već pri prvom pogledu na takve parkove može lako zaključiti da se ovdje radi o samo jednoj stvari: zabavljanju publike.

Tijekom takvih predstava treneri ponekad govore publici kako se zovu pojedini dijelovi dupinova tijela koji su u tom trenutku važni za izvođenje trikova, no takav površan pristup opisivanju fiziologije dupina služi samo kao opravdanje da bi se te parkove moglo nazivati obrazovnima.

Otkada je 1938. otvoren prvi zabavni park s dupinima u St. Augustinu na Floridi na stotine je dupina ulovljeno i trenirano da izvode nepotrebne cirkuske trikove.

Nakon smrti prvih ulovljenih dupina jednostavno se nastavilo s njihovim izlovom. Potrošni su to dupini savršeni za naše društvo opsjednuto potrošnjom, a nazivati ih ambasadorima je očit pokušaj prikrivanja načina na koje se te životinje iskorištava.

Helene O'Barry, The Dolphin Project

DELFINI - MOJE NAJDRAŽE ŽIVOTINJE






lijepe su , zar ne ?

A jeste li znali ??


Kada je delfin bolestan ili povrijeđen, ostali delfini iz jata će mu pomoći tako da će ga nositi do površine vode, kako bi mogao disati.

Delfini spavaju samo jednom polovinom mozga i sa jednim zatvorenim okom.

Plavi kit je težak koliko i 30 slonova i dugačak kao 3 autobusa.

Sabljarka i Mako morski pas plivaju brzinom od preko 80 km/h.

Najveći sisavac je plavetni kit, koji može težiti do 140t i narasti do 34m.

Najdublji ronilac je glavata ulješura, koja može zaroniti na dubinu od 1200m.

Zov plavetnog kita može se čuti na udaljenosti od 1600km.