Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
yugi Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 20-12-2006 Lokacija: NORVEŠKA Odgovori: 35281 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2010.godina
Bešlagiæ tražio obustavu Interpolovih potjernica
Danas u svijetu imamo više od 200 bh. državljana za koje naša država nikada nije zatražila egzil
Autor: S. ROŽAJAC
23.01.2010. 12:45
Bešlagiæ: Razoèaran odnosom države
Ratni naèelnik Tuzle i poslanik u Parlamentu BiH Selim Bešlagiæ poèetkom sedmice zvanièno je od ministra pravde BiH Bariše Èolaka zatražio da mu odgovori šta æe poduzeti u vezi s Interpolovim potjernicama protiv njega i ostalih iz sluèaja „Tuzlanska kolona“.
Nebriga države
Ministarstvu pravde BiH uputio je i kopiju rješenja Tužilaštva BiH, kojim dokazuje da je protiv njega obustavljena istraga u sluèaju za koji se tereti i da nema nijednog elementa da potjernice budu i dalje na snazi.
- Jednostavno, želim izganjati pravdu. Ljuti me što se država ne brine o svojim graðanima. Nije samo Selim Bešlagiæ u pitanju, ili nas pet Tuzlaka. Danas u svijetu imamo više od 200 bh. državljana koji su uhvaæeni u drugoj državi i koji se u njoj procesuiraju. Naša država nikada nije zatražila njihov egzil prema BiH - kazao je juèer za „Dnevni avaz“ Bešlagiæ.
Iako je protiv njega obustavljena istraga u sluèaju „Tuzlanska kolona“, zbog pasivnog odnosa bh. pravosuða ne može napustiti BiH a da eventualno ne bude uhapšen.
- BiH nije napravila sporazum o voðenju procesa u mjestu dogaðaja. Tuzlanska kolona pripada BiH. Meðutim, nije produžen takozvani Rimski put - kaže Bešlagiæ.
Saglasnost institucija
Meðunarodnu potjernicu koja stigne u BiH, a koja se odnosi na našeg državljanina, Ured Interpola BiH odmah šalje na daljnje postupanje nadležnim policijskim organima, koji dalje raspisuju potjernice na teritoriji BiH. Nije im potrebna saglasnost domaæih institucija prije nego što prema njima poènu postupati.
Revizija potjernica
- Na zahtjev Ministarstva pravde BiH, od srbijanskih vlasti zatražili smo izjašnjenje u pogledu ustupanja ovog predmeta pravosudnim organima BiH, ali od NCB Interpol Beograd nismo dobili nikakav odgovor. Smatrali smo da æe se ovaj sluèaj riješiti kroz instituciju bilateralnih sporazuma potpisanih izmeðu dvije države.
U junu 2009. godine zatražili smo od Generalnog sekretarijata Interpola reviziju spornih meðunarodnih potjernica NCB Intrepola Beograd u ovom sluèaju, ali nismo dobili odgovor - kaže se u odgovoru koji je Ured Interpola u Sarajevu dostavio Bešlagiæu. <br /><br /><br /><br />
|
23-01-2010 at 13:13 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2010.godina
Promovisana knjiga "Lanet olsun" - prokleti bili
Društvo studenata DEMUS Tuzla i Udruženje graðana Mladi muslimani Sarajevo, promovirali su sinoæ u Tuzli knjigu autora Anesa Džunuzoviæa koja nosi naslov "Lanet olsun" - zloèin nad Bošnjacima istoène Bosne. Knjiga je nastala na bazi Anesovih feljtona u èasopisu Saff, a tretira zloèine koji su se desili u proteklom ratu nad Bošnjacima istoène Bosne. Naslov knjige u prevodu na bosanski jezik znaèi "Prokleti bili".
U prvom poglavlju iduæi od opštine do opštine autor u najkraæim, ali upeèatljivim crtama, kroz primjere, odnosno svjedoèenja, ali i brojke, pokazuje šta se to dešavalo u tim opšinama u prvim mjesecima agresije. Kako su se èetnici pripremali za okupaciju i genocid, ko su organizatori i izvršioci tog zloèina, te kako su zloèin sproveli u djelo kroz ubijanja, zatoèavanja, silovanja, muèenja, maltretiranja, deportacije. Sve je potkrepljeno svjedoèenjima preživjelih Bošnjaka.
U drugom dijelu knjige koristeæi podatke IDC-a, Udruženja ''Žena žrtva rata'', Saveza logoraša BiH, Instituta za nestale osobe, Suda BiH itd., autor iznosi precizne podatke o broju stradalih Bošnjaka (ali i drugih) u istoènoj Bosni, zatim podatke o broju silovanih Bošnjakinja, o logorima i logorašima, o masovnim grobnicama do sada otkrivenim, o suðenju zloèincima koji su poèinili zloèine u istoènoj Bosni u prvim mjesecima agresije.
(Tuzlarije.net)
|
23-01-2010 at 22:54 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2010.godina
Schwendiman: Oèekivao sam prigovore zbog odluke u sluèaju "Tuzlanska kolona"
David Schwendiman, bivši zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH, dao je intervju za BIRN - Justice Report mjesec dana nakon što je krajem prošle godine državno tužilaštvo obustavilo dvije istrage za ratne zloèine poèinjene nad srpskim stanovništvom u Tuzli i Konjicu.
Schwendiman u intervjuu objašnjava zašto je javnost obavijestio, iako to nije bila uobièajena praksa ove državne institucije, o svojoj odluci da kao tadašnji šef Posebnog odjela za ratne zloèine Tužilaštva BiH obustavi tu istragu.
“Nisam donio tu odluku niti sam to javno objavio s namjerom da isprovociram odgovor srpskih vlasti ili predstavnika srpskog naroda. To je jednostavno bilo ispravno da se uradi u pravo vrijeme i ja sam to uradio. Smatrao sam da ljudi koji su ošteæene stranke i ljudi koji su bili pod istragom zaslužuju da se ovo završi, èak i ako bi odgovor javnosti bio neugodan za mene”, kazao je Schwendiman.
Istraga u sluèaju “Tuzlanska kolona”, koja se vodila protiv Selima Bešlagiæa, bivšeg gradonaèelnika Tuzle, i još šest osoba, zbog zloèina poèinjenog 15. maja 1992., kada su snage Teritorijalne odbrane napale kolonu Jugoslavenske narodne armije (JNA), te istraga protiv triju osoba osumnjièenih da su od maja 1992. do kraja 1995. uèestvovale u ubistvima 48 srpskih civila na podruèju Bradine i Glavatièeva (opæina Konjic), trajale su, kazao je Schwendiman, više od dvije godine.
On dodaje da su to “komplikovani predmeti koji su privukli veliku pažnju javnosti”.
“Umjesto da se to sazna tokom vremena, što bi vodilo špekulacijama, smatrao sam da je ispravno da to saopæim javno i objasnim, najbolje što mogu, zašto je ta odluka donesena”, dodao je, napominjuæi da je oèekivao javne “prigovore” zbog odluke u sluèaju “Tuzlanska kolona”, nakon “nesretnog rezultata beogradskog suda u sluèaju ‘Jurišiæ’”.
Iliju Jurišiæa je u septembru 2009. Okružni sud u Beogradu nepravosnažno osudio na 12 godina zatvora zbog izdavanja naredbe za napad na kolonu Jugoslavenske narodne armije (JNA) koja se u maju 1992. godine povlaèila iz Tuzle.
Schwendiman je istaknuo da je njegov cilj bio da radi objektivno te da utjecaj javnosti i politike “ne bude faktor pri odluèivanju šta æe uèiniti sa istragom i procesuiranjem”.
David Schwendiman je funkciju šefa Posebnog odjela za ratne zloèine i zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH obavljao od novembra 2007. do decembra 2009. godine. Kao meðunarodni tužilac angažiran je od maja 2006. godine, na osnovu odluke visokog predstavnika u BiH.
Govoreæi o svom iskustvu u radu s bosanskohercegovaèkim kolegama, bivši zamjenik glavnog tužioca je kazao da su oni dovoljno struèni da obavljaju svoj posao, ali samo ukoliko ih podrže domaæe vlasti i meðunarodna zajednica.
(FENA)
|
24-01-2010 at 00:15 |
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2010.godina
Sramotno: Èeške firme grade cestu Tuzla - Orašje?
Predstavnici Èeške eksportne banke i ministarstva industrije i trgovine te zemlje spremni su uložiti 200 miliona eura u rekonstrukciju pruge Brèko - Banoviæi i izgradnju prvog dijela autoputa Tuzla - Orašje, pod uvjetom da najmanje 50 posto posla izvode njihove kompanije, kazao je federalni ministar prometa i komunikacija Nail Šeækanoviæ za „Dnevni avaz“.
Vezani kredit
- To znaèi da bi se mogla napraviti neka varijanta da rade njihovi i naši konzorciji. To bi bio takozvani vezani kredit, tako da bismo potpisali meðudržavni ugovor koji bi bio iznad domaæeg zakonodavstva i omoguæio bi da se raspiše licitacija samo za firme iz Èeške - istièe Šeækanoviæ.
Delegacija Federalne vlade je prije nekoliko dana boravila u Pragu, gdje je razgovarano o ovim projektima, a predstavnici Èeške 26. januara dolaze u BiH radi nastavka pregovora.
Ponuðena nam je kamatna stopa od dva do èetiri posto, uz rok otplate od deset godina, ali bi taj rok poèeo teæi nakon završetka projekta.
Nemamo novca
Na rekonstrukciju pruge odnosi se 65 miliona eura, a za izgradnju autoputa 135 miliona. Od tog iznosa gradila bi se dionica Brèko - Orašje, dužine 18,5 kilometara.
- Opredijelili smo se za ovu dionicu jer je ona najlakša i najjeftinija i predstavlja jednu cjelinu, tako da æemo na tom potezu, kada se završi, moæi naplaæivati putarinu - rekao je naš sagovornik.
Na pitanje je li taj kredit toliko povoljan da bismo dali takve ustupke Èesima, Šeækanoviæ je kazao da mi nemamo novca i da zato nismo u situaciji da biramo.
Podsjetimo da su se domaæe kompanije usprotivile davanju velikih poslova na autoputu strancima, tvrdeæi da su tako dovedene na rub propasti, a najavljivani su i protesti graðevinara.
Aplicirala i RS
- Mi smo se dogovorili da se èeško ministarstvo obrati Vijeæu ministara, jer je i Republika Srpska kod njih aplicirala za neke projekte, tako da bi to olakšalo situaciju, a onda bi Vijeæe ministara to spustilo na entitetske vlade - kazao je Šeækanoviæ.
(AVAZ)
|
24-01-2010 at 00:17 |
|
|
XMRVICAxTZ Nivo: Forumski doajen sitna al dinamitna
Registriran(a): 05-01-2006 Lokacija: Tuzla Odgovori: 9833 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz Tuzle 2010.godina
Rekonstrukcija ceste se ne isplati: Iz Sarajeva u Tuzlu preko Zenice i Žepèa
Za rekonstrukciju kompletne magistralne ceste M-18, koja spaja Sarajevo i Tuzlu, kako bi se cijelom njenom trasom moglo voziti 80 kilometara na sat, trebalo bi èak pola milijarde maraka, smatra direktor Direkcije za ceste FBiH Ljubo Pravdiæ.
Ova cesta jedna je od najgorih u Federaciji BiH. Zbog veoma loših karakteristika, velikog broja krivina, prijevoja, uspona i slièno, prosjeèna brzina je 40 kilometara na sat, što vozaèe zna itekako iznervirati.
Konkretni potezi
Osim toga, cesta je skupa za održavanje, što stvara probleme nadležnim institucijama. Pravdiæ kaže da je geološka struktura na ovom potezu veoma nepovoljna i da zbog toga èesto dolazi do klizišta ili odrona, tako da se cesta mora stalno popravljati.
Planovi za temeljitu rekonstrukciju ovog pravca postoje veæ desetinama godina, a 2009. su napravljeni i konkretni potezi.
Na dionici Potpaklenik - Olovo poèela je izgradnja nekoliko tunela i mostova, a na nekim dijelovima i nove trase. Sve bi to do ljeta trebalo biti završeno. Za ove projekte izdvojeno je oko 13 miliona maraka.
Prema Pravdiæevim rijeèima, to æe skratiti put za 2,7 kilometara, ali je još važnije što æe se znatno poveæati brzina.
Dugoroèni planovi
No, Pravdiæ smatra da rekonstrukciju kompletne trase izmeðu dva grada nije racionalno izvoditi, veæ da æe se iæi na rješavanje još nekih uskih grla, gradnjom tunela Karaula, zaobilaznice oko Olova i slièno. Ovime bi put još bio skraæen, a brzine poveæane.
Prema njegovim rijeèima, jedino pravo rješenje za kvalitetno saobraæajno povezivanje dva grada jeste gradnja brze ceste ili autoputa koji bi Tuzlu spojio s koridorom 5C kod Žepèa, a potom preko Zenice sa Sarajevom. Ovdje se, ipak, radi o dugoroènim planovima, jer je potrebno izgraditi koridor do Žepèa, a do sada je osiguran novac tek za dionicu od Kaknja do Zenice.
Deminiranje Karaule
Direkcija za ceste poslala je zahtjev nadležnim institucijama da deminiraju zemljište na podruèju gdje bi trebalo graditi tunel Karaula, koji bio dug oko 900 metara i koji bi znatno poboljšao komunikaciju izmeðu Sarajeva i Tuzle.
Projekt za ovaj tunel nije mogao biti uraðen zato što se zbog mina teren nije mogao istražiti. (AVAZ)
|
24-01-2010 at 21:01 |
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|