UKC Tuzla: TV PRIJEMNICI U ČEKAONICAMA

U novoadaptiranim prostorijama Hiruškog bloka u objektu Gradina smješteni su Poliklinički odjeli (specijalističke ambulante) Klinike za hirurgiju, Klinike za očne bolesti, Klinike za bolesti uha, grla i nosa, Klinike za ginekologiju i akušerstvo i Klinike za ortopediju i traumatologiju.
Kako bismo pacijentima omogućili lakše i jednostavnije snalaženje u novoadaptiranim prostorijama i informisali ih o širokom rasponu zdravstvenih usluga koje pružamo u našoj Ustanovi, u čekaonicama su postavljeni novi LCD televizori na kojima će se nalaziti informacije o radom vremenu ambulanti, o vremenu koje je predviđeno za naručivanje pacijenata, informacije o uvođenju novih metoda i procedura u liječenju, kao i ostale informacije namjenjene pacijentima.

Vehid Šehić, Forum građana Tuzle "Intelektualci su sami sebe stavili na marginu društva"

Bosna i Hercegovina, nažalost, nije sekularna država jer ne postoji volja društva da je kao takvu definira, kazao je ovo u subotu Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle.

Ovaj forum organizirao je u Sarajevu okrugli sto o temi "BiH: sekularna država i pluralno društvo" koji je okupio intelektualce, predstavnike vjerskih zajednica, i predstavnike političkih partija koje su dobile povjerenje građana na oktobarskim izborima.

Skup ima za cilj ukazati da je razgovor kompetentnih stručnjaka o ovoj temi nužan preduvjet za deideologizaciju fenomena sekularizacije i zbiljski doprinos civilnog društva afirmaciji najboljih praksi.

Šehić je kazao da svim segmentima bh. društva ne odgovara da se uvede ovaj sistem ponašanja, zbog čega se ovaj forum i odlučio na organiziranje ovakvog okruglog stola.

"Članovi Foruma građana Tuzle su predložili izmjene Ustava BiH u kojem je BiH definirana kao sekularna država, afirmirajući tako sekularno društvo kao otvoreno društvo i ono društvo koje afirmira slobode svih djelovanja i mišljenja", dodao je Šehić.

Svjedoci smo, kaže on, da vrlo često ne znamo ko vodi politiku u BiH, šta rade državne obrazovne institucije i šta rade religijske zajednice. Iako je nominalno da je BiH država odvojena od religije, društvena stvarnost opterećena je netransparentnim prisustvom religijskih zajednica u sferi države.

Na pitanje da li su intelektualci u BiH gurnuti na marginu društvenih zbivanja, Šehić je kazao da su intelektualci sami sebe tamo postavili, jer upravo akademska zajednica mora biti nosilac promjena i njihov glas se mora više čuti.

Na okruglom stolu sudjelovao je i Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, koji je mišljenja da je BiH po svim odrednicama sekularna, jer garantira sve slobode svakom građaninu i naglašava odvojenost vjerskih zajednica od države.

"Međutim, ako u praksi promatramo položaj crkava i vjerskih zajednica na svim razinama od entitetskih do kantonalnih, mnogo je tu uplitanja i preklapanja nadležnosti", pojašnjava Sudar.

Dodao je da ima mnogo miješanja države u vjerske zajednice i obrnuto, ali, ističe, to se treba mijenjati i liječiti, a držati se načela koja su sadržana u zakonodavnim i ustavnim dokumentima.

Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, učestvovao je u debati govoreći o temi "Sekularna država i nesekularno društvo".

Ćurak je istaknuo da je BiH preddemokratsko i pretpolitičko društvo tako da je teško govoriti o BiH kao sekularnoj državi i dodao da nije siguran da će BiH brzo i lako dostići institucionalni nivo sekularne države.

fena

Ena Čamdžić i Mario Alpeza prvaci BiH do 14 godina

Član teniskog kluba Mostar Marino Apleza i članica tuzlanske Slobode Ena Čamdžić pobjednici su Dvoranskog teniskog prvenstva Bosne i Hercegovine za dječake i djevojčice do 14 godina.

U konkurencije dječaka Alpeza je u finalnom meču savladao Mahira Džapu (TK Zmaj od Bosne Tuzla) sa 6:1, 6:0.

Kod djevojčica Ena Čamdžić je u finalu bila bolja od Lejle Čolić (TK Spin, Vogošća) sa 6:0, 6:2.

U subotu u Širokom Brijegu počinje glavni turnir Dvoranskog prvenstva BiH za juniore i juniorke do 16 godina.

fena

Srebrenica

Gradi se crkva u blizini dvije masovne grobnice

U naselju Budak kod Potočara, na privatnom imanju porodice Ilić, započeta je izgradnja pravoslavne crkve. Za ovaj objekt na vrijeme nije pribavljena građevinska dozvola, pa su reagovali općina, ali i mještani ovog naselja. Crkva se gradi u neposrednoj blizini lokacije gdje su otkrivene dvije masovne grobnice i nedaleko od Memorijalnog centra.

Za gradnju crkve, u općini Srebrenica saznali su nakon što su reagovali mještani Potočara i Budaka, smatrajući da je ovo čista provokacija. Radovi na ovom objektu privremeno su obustavljeni.

"Uz sva uvažavanja vjere kao načina izražavanja prema Bogu bilo kojeg naroda – nije u redu. Kada je ta priča postala ozbiljna, mi smo naložili građevinskom inspektoru da ode na lice mjesta i vidi o čemu se radi. On je utvrdio da su udareni temelji za gradnju crkve i naravno obustavio radove, s obzirom na to da ne postoje određene dozvole", izjavio je Ćamil Duraković, zamjenik načelnika Općine Srebrenica.



Prije nego što je došlo do gradnje crkve, načelnik je obavio razgovor s porodicom Ilić, nudio lokaciju na Žutom mostu gdje je koncentracija srpskog stanovništva mnogo veća nego što je to na Budaku, međutim, to nije prihvaćeno. Općina je bila spremna da učestvuje u kupovini zemljišta, a i u samoj gradnji crkvenog objekta. Negodovanje izražavaju i građani Potočara.

“Vjerujte mi, ove provokacije što mi majke Srebrenice preživljavamo ne bi mogao podnijeti niko. Vjerujte da ova crkva ovdje ne znači nikom. To je neki prkos što oni rade da bi se to zlo više širilo", kaže Mejra Đogaz, povratnica u Potočare.

U Crkvenoj općini Srebrenica, ni u eparhiji Bijeljina niko ne želi da komentariše početak gradnje crkve. Općina Srebrenica očitovat će se za nekoliko dana, a o ovom slučaju upoznati su Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine, OHR i Američka ambasada, koji su kontaktirali i sjedište Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.

"Mi imamo jedan gorući problem jer ne znamo šta će biti poslije izdavanja građevinske dozvole. Ne znamo kako će reagovati Bošnjaci u Mjesnoj zajednici Potočari. Mi smo upozorili na vrijeme, poslali određene dopise na vrijeme. Po meni nije u redu da Međureligijsko vijeće do sada nije zasjedalo o tome. Sve posljedice koje će uslijediti, snosit ćemo svi zajedno", kaže Ćamil Duraković.

Izgradnja crkve u naselju Budak predmetom je spora i negodovanja, pa i mogućeg narušavanja međuljudskih odnosa u ovom kraju.

(Fena)

Jednodnevne radionice

Programi Lifelong Learning i Eureka

Lifelong Learning Programme (LLP) i Eureka su programi u kojima na specifičan način mogu učestovati organizacije iz Bosne i Hercegovine. Na radionici će ovi programi biti detaljno opisani. Takođe će biti prezentirana iskustva IPAK Instituta iz Velenja, koji je do sada bio uključen u tri projekta iz programa Eureka i devet projekata iz programa LLP.

Radionica će biti i mogućnost za povezivanje sa partnerima iz EU.

Cilj radionice je upoznati učesnike sa programima LLP i Eureka i mogućnostima uključivanja organizacija iz BiH u te programe.

Radionica je namijenjena osobama koje su odgovorne za pripremu i izvedbu projekata u svojoj organizaciji. U programu LLP mogu učestvovati sve organizacije, dok je Eureka program za preduzeća, razvojne organizacije, istraživačke organizacije, univerzitete.

Na radionici će biti obrađene sljedeće teme:

- Opis Lifelong Learning Programa
- Opis postupka prijavljivanja
- Izvođenje projekta u sklopu LLP
- Opis programa Eureka
- Opis postupka prijavljivanja
- Izvođenje projekta Eureka
- Kako se uključiti u LLP i Eureku.

Radionicu će voditi Dr. Stanko Blatnik koji je bio koordinator u više projekata iz programa Eureka i LLP, te pomagao drugim organizacijama u pripremi projekata iz navedenih programa.Na radionici će ovi programi biti detaljno opisani. IPAK Institut iz Velenja je do sada bio uključen u tri projekta iz programa Eureka i devet projekata iz programa LLP, tako da su njegovi saradnici prikupili veliko iskustvo sa tog područja.


Zainteresovani se mogu prijaviti i dobiti informacije na telefon (035) 304-684 ili na e-mail adresu [email protected].
Kotizacija po učesniku iznosi 40 KM.

25.01.2011. (Utorak) Predavanje: Google - preduzeće za 21. vijek

Google spada među najuspješnija preduzeća na svijetu. Razvio je specifičnu kulturu koja omogućava da se iskoristi kreativnost njegovih uposlenika. Na predavanju će ukratko biti opisana istorija preduzeća, uloga Stanfordskog univerziteta u razvoju Googla, edukacija u Googlu, te aktivnosti Googla na području zaštite životne okoline.

27.01.2011. (Četvrtak) Predavanje: Da li je svijet ravan ili šiljast

Komentator New York Timesa je napisao besteler Svijet je ravan u kojem tvrdi da zahvaljujući globalizaciji svi imaju jednake šanse. Ekonomista Richard Florida u besteleru Who is Your City tvrdi da je lokacija izuzetno značajna, jer 40 megaregija proizvodi 70% svjetskog bogatstva. Na predavanju će bit predstavljena oba koncepta.

Učešće na predavanjima potvrdite do 24. januara 2011. (ponedjeljak), sa napomenom za koje predavanje se prijavljujete, na e-mail [email protected].

(tuzlarije.net)



[Edited by cupo on 21-01-2011 at 15:24 GMT]

REZULTATI ŽENSKE ODBOJKAŠKE PREMIJER LIGE BiH

Rezultati 12. kola ženske odbojkaške Premijer lige Bosne i Hercegovine:

Mokro: Glasinac - Jahorina 1:3 (26:24, 17:25, 13:25, 13:25)
Gradačac: Kupa Gradačac - Gacko 3:0 (25:19, 25:17, 25:9)
Bijeljina: Radnik - Bihać Preminger 2:3 (25:22, 25:21, 16:25, 26:28, 13:15)
Tuzla: Tuzla - Jedinstvo 2:3 (25:20, 22:25, 11:25, 26:24, 17:19)

Odgođen je suseret Hercegovac - Bosna, zbog bolesti igračica Hercegovca.

Tabela:

1. JEDINSTVO 12 11 1 34:5 32
2. KULA-GRADAČAC 12 10 2 32:9 30
3. JAHORINA‚ 12 10 2 31:15 28
4. RADNIK‚ 12 7 5 29:22 23
5. TUZLA 12 5 7 22:26 15
6. BIHAĆ-PREMINGER 12 5 7 19:25 15
7. GACKO 12 5 7 19:26 15
8. HERCEGOVAC 11 4 7 16:24 12
9. BOSNA 11 2 9 11:27 7
10. GLASINAC 12 0 12 2:36 0

fena

U SRIJEDU HUMANITARNI KONCERT "MOJ JE ŽIVOT MOJA PJESMA"

Humanitarni koncert pod nazivom “Moj je život moja pjesma” bit će održan u srijedu, 26. januara, u Bosanskom kulturnom centru (BKC) u Sarajevu u okviru kampanje koju Udruženje građanki "Renesansa" provodi s ciljem preveniranja opake bolesti, raka grlića materice.

Na koncertu će nastupiti Maya Sar, Nina Badrić, Karolina Gočeva i Aleksandra Radović, koje su prošlog mjeseca promovirale istoimenu pjesmu označivši tako početak kampanje.

Velikim koncertom u BKC-u, na kojem će ove pjevačice prvi put javno izvesti kompoziciju “Moj je život moja pjesma”, kao i aukcijom umjetnina, bit će označen završetak kampanje.

Iako je prethodno bilo najavljeno da će humanitarni koncert biti održan u Domu mladih, iz tehničkih razloga premješten je u BKC, saopćeno je iz udruženja "Renesansa".

Ulaznice po cijeni od 20 KM građani mogu kupiti na blagajni BKC-a i kod uličnih prodavača.

Cilj kampanje “Moj je život moja pjesma” je veća svijest o raku grlića maternice kao oboljenju koje se može spriječiti i uspješno liječiti.

To je prva kampanja koja uključuje umjetnike iz četiri zemlje regije.

Projekt je je podržala UNFPA.

fena

upozorenje svima koji koriste sporedne ulice u gradu. situacija je katastrofalna. snijeg je potpuno utaban i već je danas oko 16 h poledio.

bio sam svjedok okretanja auta na semaforima kod katoličke crkve. pretpostavljam da će do jutra još više da stegne.

skoro čitava ulica, sve do zgrade "SDK" je u ovakvom stanju. vjerovatno je da i druge sporedne ulice slično izgledaju.










[Edited by borbeni on 23-01-2011 at 18:23 GMT]

SMS REZERVACIJOM DO POVOLJNIJE ULAZNICE ZA GIBONNIJEV KONCERT

HT ERONET, kao generalni pokrovitelj Gibonnijevih koncerata u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, omogućio je svojim korisnicima pogodnosti prilikom kupnje ulaznica.

Korisnici HT ERONET usluga moći će od 25. siječnja do dana održavanja koncerata putem SMS rezervacije dobiti ulaznice po povoljnijoj cijeni.

Redovita cijena ulaznica za Sarajevo (parter) iznosi 10 maraka, a cijena je putem SMS rezervacije 5 maraka. Za Banju Luku i Tuzlu, cijena partera iznosi 10 maraka putem SMS rezervacije, a redovita je cijene 15 maraka.

Svaki korisnik može poslati samo jednu poruku i rezervirati maksimalno dvije ulaznice.

Slanjem ključne riječi GIBONNISA 1 ili GIBONNISA 2 rezerviraju se ulaznice za koncert u Sarajevu. Ključne su riječi za Banju Luku GIBONNIBL 1 ili GIBONNIBL 2, a za Tuzlu GIBONNITU 1 ili GIBONNITU 2 (1 označava jednu, a 2 dvije ulaznice).

Rezervacije, tj. poruke s ključnim riječima, korisnici HT ERONET-a šalju na jedinstveni broj 063 888 05.

Cijena je poruke za SMS rezervaciju 1 marka + PDV, a naplaćuju se samo uspješne rezervacije.

Svi koji na ovaj način rezerviraju ulaznice mogu ih preuzeti od trenutka rezervacije u HT ERONET Centru Sarajevo za koncert u Sarajevu, ERONET Centru Banja Luka za koncert u Banjoj Luci i ERONET Kiosk Tuzla Mercator za koncert u Tuzli.

"Dodajemo kako će 60 najbržih korisnika koji rezerviraju ulaznice putem SMS-a, 20 za svaki grad, kao i predstavnici medija, imati priliku družiti se s Gibonnijem na HT ERONET prodajnim mjestima u sva tri grada, a detalje druženja objaviti ćemo uskoro", stoji u priopćenju iz HT ERONET-a.

fena

Tuzlanske džamije

Džamije u Tuzli građene su puna četiri i po stoljeća. U nastavku možete pročitati osnovne podatke za džamije koje pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Tuzla. Razdoblje od četiri i po stoljeća podijeljeno je na tri perioda: Osmanski i austrougarski period, period južnoslavenske državne zajednice i novi period. Podjela na ove periode je determinirana historijskim periodima vladavine političkih i državnih sistema na bosanskim prostorima.




Osmanski i austrougarski period

Tokom osmanske uprave najčešće su džamije gradili pojedinci-vakifi. Tokom austrougarske uprave neke su renovirane ili preuređivane.

Atik Behram-begova (Šarena) džamija

Ime Atik ova džamija je dobila zbog toga što je ona, vjerovatno, najstarija tuzlanska džamija, a Behram-begova je po tome što je preko puta nje bila smještena istoimena medresa, i što je vjerovatno sam ovaj vakif dao da se ona obnovi i održava. Prije požara 1871.godine bila je zidana od ćerpića, s drvenom kupolom. Imala je nakon ponovne izgradnje 1888.godine i kupolu od čvrstog materijala, ali je ona brzo zamijenjena krovom od crijepa. Džamija je sagrađena na jednom manjem brežuljku, vrlo zanimljive izrade, veličine 10x10 i dominira okolinom. U prizemlju ona ima deset prozora. Prozori su pravljeni od željeza sa ukrštenim rešetkama. Unutrašnjost džamije je vrlo skromno omalovana raznim mustrama i dekorisana, mihrab je bez naročite izrade, ali pravilnih linija. Minber je dosta malen i nizak, ali njegov zadnji dio izveden je u maurskom (arapskom) stilu. Munara se sastoji iz više djelova, pa je tako podnožje do vrha zida džamije četvrtasto sa uskim krovom sa tri strane. Džamija kao i sami harem je osigurana potpornim zidom od kamena sa betonskom pločom.

Hadži Hasanova (Čaršijska) džamija



Izvjesni Hadži Hasan je podigao ovu džamiju poslije 1548.godine, poslije čega je i mahala dobila njegovo ime. Stradala je od požara 1871.godine, a temeljito obnovljena 1874.godine. Džamija je kockastog oblika i dimenzija 12x12m.

Gazi Turali-begova (Poljska) džamija

Ova džamija je izgrađena 1572.godine, sredstvima jednog od utemeljivača moderne urbane Tuzle, Gazi Turali-bega. Više puta je obnavljana i adaptirana, a posebno je zanimljiva adaptacija iz 1878.god. Tada je, zbog izgradnje ceste i tonjena džamije, donji pod propao jedan metar, a gornji prozori postali donji. Tada su i džamija i munara nazidane. Sljedeća velika adaptacija je izvršena navjerovatnije 1890.god., kada je uz džamiju izgrađeno i turbe od tesanog kamena, a posljednja 1967.godine. Džamija je trenutno zatvorena zbog rekonstrukcije.

Kethode-arapčica (Brđanska) džamija

Navjerovatnije je izgrađena u drugoj polovini XVI stoljeća, od ćerpića. Zidovi su debljine 70cm, a ima deset prozora. Dimenzije džamije sa sofama su 9x13,5m. Posljednja rekonstrukcija je rađena 1998.godine.

Mehmedagina (Jalska) kzlar džamija

Sagrađena je prije 1600.godine. Više puta je rekonstruisana, a najpoznatija je ona koju je dala učiniti h.hfz.Hanuma Tuzlić, u periodu 1890-1910.god.Dimenzije džamije su 11x10m, a munara je visoka 32 metra.

Huseina Čauša (Džindijska) džamija

Ovo je tipična mahalska džamija, dimenzija 7x7m, s drvenom munarom.



Smještena je u zoni najintezivnijeg tonjenja terena u Tuzli, ispod slanih bunara, zbog čega danas nema stalnog džemata. Više puta je renovirana, ali je uvijek zadržavala provobitni izgled. Kvadratnog je oblika i ima vrlo dekorativna drvena vrata na dva kanata. Zidana je od ćerpića s tim što je okvir oko vrata sveden na čemer kamena od miljevine. Mihrab u zidu je vrlo malen bez dekoracije, a ćurs minber i mahfil su drvene izrade. Krov na četri vode je prilično visok i pokriven crijepom. Interestano da se gornji dio iznad sofa oslanja na osam drvenih stubova, koji su obrađeni u rezbarenju što predstavlja rad tadašnjih majstora. Uz džamiju se nalazi prislonjena drvena munara.

Arslagina (Vikaljska) džamija

Ime je dobila po istoimenoj tuzlanskoj mahali. U tome području je neki Arslan-čauš poslije 1600.god., a prije 1645.god.podigao ovu džamiju i na taj način utemeljio i mahalu. Dimenzije džamije su najvjerovatnije bile 10x10m. Izgrađena je od ćerpića i imala je nisku drvenu munaru. Godine 1952. porušena je do temelja, da bi bila ponovo izgrađena i otvorena 2002.god.

Vaiz Mehmed Ali-efendijina (Mejdanska) džamija

Sagradio ju je Dželal Vaiz Mehmed-Ali ef. 1644. godine. Jedna je od najstarijih sačuvanih džamija sa drvenom munarom na prostorima Južne Europe. Sačuvana je preko 360 godina i predstavlja pravu rijetkost na ovim prostorima. Predstavlja vjerski, kulturni, prosvjetni i društveni centar mahale. Mejdanska džamija se izvanredno arhitektonski i urbano uklapa u ambijent mahale. Iako nema obilježja monumentalnosti, ima vrijednosti autohtone ambijentalne arhitekture pripadajućeg vremena, te je u tom smislu potrebno sačuvati i zaštititi, u cilju zadržavanja svih autohtonih arhitektonskih karakteristika. Džamija je dimenzija 7x7m, s drvenom munarom visine 10m. Temeljita rekosntrukcija je provođena tokom 2006.i 2007.god., kada su joj vraćeni stari sjaj i izgled.

U sklopu džamije izgrađena je tekija gdje se okuplja muslimanska omladina i organizuje druženja. Cilj je da se istaknu i afirmišu pozitivne vrijednosti kod muslimana, kao što su solidarnost i ljubav, očuvanje bliskosti, međusobno uvažavanje, te razvijanje moralnih i opšteprihvaćenih društvenih vrijednosti.




Period južnoslavenske državne zajednice

Stara džamija u Dobrnji

Izgrađena je u periodu od 1937 - 1939.god. Veličine je 11x13 m, s ulaznim trijemom veličine 3x2 metra. Munara je visoka 27 m. Posljednja rekonstrukcija je izvršena 1964.godine.

Džamija u džematu Pasci

Ova džamije je građena u razdoblju od 1966. do 1973.god. Krov joj je obnovljen 2000.god. Dimenzije džamije su 13x11 m, a munara je visoka 33 metra.

Džamija u Lipnici

Početak izgradnje ove džamije je bio 1968. godine, a dovršetak radova 1975. godine. Temeljita rekonstrukcija je izvršena 2005.godine. Dimenzije džamije su 13x11 m, a visina kamene munare 35 metara.

Cerička džamija

Izgrađena je u periodu 1971-1974. godine. Rekonstruisana je u 2005. i 2006. god., a harem joj je proširen 2004.god., kada je izgrađena i munara. Dimenzije džamije su 9x9 m, s posebnom verandom dimenzija 2x4 m. Munara je visoka 14 m i podignuta je s krova.

Džamija u Donjim Čaklovićima

Gradnja ove džamije je trajala u periodu 1973. do 1975.god. Dimenzije džamije su 10x10m, a munara je visoka 25 metara. Rekonstrukcija je završena 2005. i 2006.god., kada su izgrađeni mekteb i nova munara.

Džamija u džematu Šići

Mesdžid u ovome džematu je radno otvoren 1978.godine, Osamnaest godina kasnije izvršena je njegova potpuna rekonstrukcija, kada je dograđena i munara i imamska kuća i kada je održana svečanost otvorenja džamije. Dimenzije džamije su 11x10m, a visina munare 29m.

Džamija u Mihatovićima

Izgrađena je 1980.godine, a munara je podignuta 2005.godine. Dimenzije su joj 8x7,5m, a munara je visoka 23m.

Moluška džamija

Građena je u periodu od juna 1989.god. do 17.augusta 1997.godine, kada je svečano otvorena. Dimenzije su joj 11x10m, a munara je visoka 25m. Uz džamiju je 2007.godine izgrađena moderno opremljena mektebska učionica.

Bijela džamija u Slavinovićima

Izgradnja ove džamije je započeta 1990.god, a dovršena je sedam godina kasnije. Izgrađena je na mjestu nekadašnjeg mesdžida. Ima jednu veliku i tri male kupole i veliki predulazni prostor. Uz to, izgrađeni su još učionica i poslovni prostor, te dodatne pomočne prostorije. Džamija je dimenzija 13x11 m, a visina munare je 42 m. Duboko šerefe je postavljeno na 36. m visine.

Nova džamija u Dobrnji

Izgradnja ove potkupolne džamije je započeta krajem 1990.godine, da bi, zbog agresije na BiH, bila okončana tek 1996.god., kada je i otvorena. Dimenzije džamije su 13x15 m, s ulaznim trijemom veličine 4x4 m. Visina centralne kupole je 11,5, a munare 30 m.

Džamija u Milešićima

U periodu 1990 - 1991 godine izgrađena je kao mesdžid. Munara je dograđena u aprilu 1998.godine. Dimenzije džamije su 7,5x8,5m. s ulaznim trijemom dimenzija 7,5x2,25m. Visina munare je 10 m s mahfila.





Tuzlanske džamije - Novi period

Džamija u džematu Plane

Izgradnja ove džamije je započeta 1996.god. Svečano otvorenje je bilo 5.septembra 2007.god. Ova potkupolna džamija je dimenzija 9x12m, a njena munara je visine 34 metra. U kompleksu džamije je smješten niz pomoćnih prostorija i imamski stan.

Džamija u džematu Tušanj

Nastala je u aprilu i maju 1997.godine, rekonstrukcijom stare upravne zgrade Rudnika soli Tušanj, u istoimenom naselju. Munara visine 21,5 m, dograđena je 2006.godine. Dimenzije džamije su 25x11m, i u njenom kompleksu su smješteni i imamski stan, biblioteka, mektebska učionica i drugi prateći sadržaji.

Džamija u džematu Vrapče

Izgradnja ove džamije je započeta 15.septembra 1997.godine., a rekonstruisani su krov i prozori tokom 2007.godine. Izgrađena je na zemljištu koje je uvakufio Hasib Kajtazović. Dimenzije džamije s verandom su 8x9m, a visina limene munare je 10 metara. Mektebska učionica se nalazi u podrumskoj prostoriji.

Džamija u džematu Ševar

Ova džamija je građena u periodu 1997-2003.god. Dimenzije su 15,5x13m, a munara je visoka 40 metara. Džamija je obložena silikatnom ciglom. Uz džamiju je izgrađen objekat 10 x 9 m. gdje je smještena učionica za mektebsku nastavu, biblioteka, kancelarija, dvije abdesthane, džematski stan. Uz džamiju je prostrani harem cca 15.000 kvadratnih metara.

Džamija Behram-begove medrese



Ova džamija se nalazi u središtu današnjeg kompleksa Behram-begove medrese i čini njegov najdominatniji sadržaj. Izgradnja je počela 1997.godine, a radno je otvorena 17.oktobra 1999.god. Svi radovi su završeni 2005.godine. Sama džamija je kockastog oblika, a munara simbolizira olovku. Uz džamiju su smješteni edukativna sala, abdesthane i drugi sadržaji. Karakteristična je po kupoli, koja je izgrađena od posebnih materijala i stakla. Korisna površina džamije je 955,70 m2 i u njoj može istovremeno klanjati oko 1.000 klanjača.

Hadžijska džamija u Solini



Ova, arhitektonski zanimljiva, džamija svečano je otvorena u augustu 1998. godine. Visina munare je cca 22m, a ukupna korisna površina same džamije je 273m2. U njenom sklopu je mektebska učionica, abdesthana, posebni ulazi za žene i mušakarce i sl.

Džamija princa Abdullaha



Ovo je najveća tuzlanska džamija koja je ujedno i jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini. Njena ukupna korisna površina je dimenzija 40,75x24,30m, a visina same masivne kupole je 15,70m. Jedinstvena je po tome što ima dvije munare, koje su visoke po 28 metara. Nakon nekoliko godina gradnje svečano je otvorena 11.septembra 2000.godine.

Džamija u džematu Donja Obodnica

Građena je u razdoblju od 2000. do 2003.godine, i otvorena je 18.augusta 2003. Gradnja je izvršena na temeljima stare džamije, izgrađene 1818.godine i više puta renovirane. Dimenzije džamije su 12x9m, a munara je visoka 24 metra. Pokrivena je bakrom.

Džamija u džematu Krojčica

Ova džamija je izgrađena za nepunih pet godina u periodu od 2001. do 2006.godine. U njenom sklopu je izgrađena i mektebska učionica. Dimenzije džamije su 10x11m, a munara je visoka 26 metara.

Džamija u džematu Avdibašići

Radovi na izgradnji ove džamije su započeti tokom 2005.godine, a svečanost njenog otvorenja je bila 11.augusta 2007.godine. Ranije je na istom mjestu postojao mesdžid. Munara ove džamije je visoka 25m, a sama džamija je dimenzija 12x9m, s predulazom dimenzija 4x2m.

Džamija u džematu Sepetari



Izgradnja džamije je započeta 1997.godine, a svečano otvorenje je upriličeno 17.07.2010.godine. Gradnju ove džamije najvećim dijelom su pomogli džematlije Sepetara-Kolovrata i Križana. Džamija je dimenzije 12x10 metara. Munara je visine 32 metra.

Džamija u Simin Hanu

Od aprila 2004 godine trajala je izgradnja ove džamije, i to na području na kojem je nije bilo ranije. Svečano je otvorena 17.08.2008.godine. Dimenzije džamije su 15x11m, a munara ima dvije šerefe.

U novom periodu na području tuzlanskog Medžlisa nanovo je sagrađeno ili je obnovljeno, dograđeno i prošireno osamnaest džamija. U nekoliko džemata adaptirani su i prošireni mesdžidi, te uz njih izgrađene munare. U toku su radovi na adaptaciji Turali-begove džamije, izgradnji Tušanjske džamije, te džamija u naseljima Miladije i Dolovi.

Zahvaljujemo hafizu Merimu Đuloviću i dr.Amiru Kariću, glavnom imamu Medžlisa Islamske zajednica Tuzla, na ustupljenim informacijama, koje su korištene za ovaj prilog.

(Tuzlarije.net)