Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
rainbow
Nivo: Forumski vuk
:2h :2h :2h

Registriran(a): 21-04-2009
Odgovori: 543
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

19-05-2012 at 11:24 | Ukljuèi u odgovor
rainbow
Nivo: Forumski vuk
:2h :2h :2h

Registriran(a): 21-04-2009
Odgovori: 543
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

Chetnici,titini saveznici do 1943,otprilike do momenta kada je izvrsen genocid nad Bosnjacima podrinja



20-05-2012 at 21:29 | Ukljuèi u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEŠKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

Novi predsjednik Srbije je "vojvoda" Tomislav Nikoliæ tako da je moguæe da æe ova rehabilitacija sad lakše proæi!! 


<br /><br /><br /><br />

20-05-2012 at 23:17 | Ukljuèi u odgovor
rainbow
Nivo: Forumski vuk
:2h :2h :2h

Registriran(a): 21-04-2009
Odgovori: 543
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

citat:
Posmatram wrote:

Rehabilitacija bi prosla i bez Tome.


ma on je davno rehabilitovan i nikad prezaljen u dubini srpskog bica.Ova formalna rehabilitacija je zapravo nebitna sa tog stanovista ali je bitna da se pokaze koliko srbi vole fasiste i koliko mare za Bosnjacima koji su najvece zrtve srpskog cetnickog fasizma.bitno je da se pokaze i uloga partizanskog "oslobodilackog" pokreta,prve tri godine rata kada su bili u savezu sa chetnicima a kada su cetnici pocinili najvece zlocine nad Bosnjacima


21-05-2012 at 15:58 | Ukljuèi u odgovor
rainbow
Nivo: Forumski vuk
:2h :2h :2h

Registriran(a): 21-04-2009
Odgovori: 543
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

Sa rehabilitacijom chetnika,postavlja se pitanje suodgovornosti titovih partizanskih jedinica za genocid nad Bosnjacima podrinja.Jer ako gledas ubistvo,i sutis o tome,onda si sigurno saucesnik

21-05-2012 at 16:06 | Ukljuèi u odgovor
rainbow
Nivo: Forumski vuk
:2h :2h :2h

Registriran(a): 21-04-2009
Odgovori: 543
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

u liku nikolica je zapravo vec tradicionalno srpsko velicanje genocida nad Bosnjacima,toliko puta opjevano uz gusle pjesmom koja slavi smrt i ratni zlocin[/B

Nikoliæ: Ja sam èetnik i RS treba da postoji zauvijek




Krajem septembra 2010. godine, Tomislav Nikoliæ, tada u svojstvu zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke, je gostovao na BN Televiziji u emisiji Puls. Nikoliæ je tom prilikom izjavio kako je "proces pripajanja Republike Srpske Srbiji nezaustavljiv". Tada zamjenik haškog optuženika i predsjednika SRS-a, Vojislava Šešelja, ustvrdio je da pitanje srpske države još nije riješeno te da se upravo zbog ideje o velikoj Srbiji upustio u politiku.

"Predsjednik Srpske napredne stranke Tomislav Nikoliæ kaže da Republika Srpska treba da postoji zauvijek, a da je dužnost naprednjaka da je saèuvaju i izgraðuju kao srpsku i demokratsku.

"Poštujte Dejtonski sporazum koji kaže da postoji RS, a sve napade treba da izdržite do jedne granice. Ta granica je poniženje i nju ne smijete da preðete, ne smijete dozvoliti da vas bilo ko ponižava. Srpska napredna stranka æe možda biti ta koja æe Srbiju, a za njom i Republiku Srpsku, uvesti u EU", rekao je Nikoliæ 2010.

U intervjuu za Deutsche Welle 2011. godine Nikoliæ je izjavio sljedeæe:

"BiH je država koja zvanièno i formalno postoji i država koja ima entitete koje, do sada, nije uspjela uvjeriti da treba da postoji jedna država. Želja EU je da ima jednog pregovaraèa i da to bude centralna vlast u Sarajevu. Želja naroda tamo je da se živi bolje i ravnopravno. Onaj ko želi pomoæi BiH da živi kao država mora osigurati ravnopravnost graðana, entiteta i ravnomjerne investicije", kazao je novi predsjednik Srbije tom prilikom.

U nekoliko navrata, Nikoliæ se oštro protivio inicijativi da Skupština Srbije donese rezoluciju o genocidu u Srebrenici da bi, kao mnogo puta do tada, promijenio mišljenje.

"Prihvatili smo Meðunarodni sud pravde i presuda o Srebrenici nam je odgovarala, jer nas nije osudila ili nas je bar stavila u isti koš sa Holandijom. Sada im se obraæamo da nam pomognu da saèuvamo Kosovo. Prema tome, nemam ništa protiv da se njihova presuda pomene u rezoluciji".

U ovoj izjavi ništa ne bi bilo èudno da Nikoliæ ranije nije izjavio sljedeæe.

"Neæu glasati za Deklaraciju o Srebrenici ako se u njoj bude pominjala rijeè genocid, niti æu prisustvovati Kolegiju Skupštine Srbije na kojem bi se trebalo razgovarati o tekstu tog dokumenta. U deklaraciji za koju bismo glasali ne može ni u naznakama postojati tvrdnja da je srpski narod poèinio bilo koju vrstu genocida".

U intervjuu za Media servis Tomislav Nikoliæ se 2007. godine u svojstvu predsjednika Skupštine Srbije izjasnio kao èetnik.

"Ja sam èetnik i opet bih to bio u ratu. Ja nisam poèinio nikakav ratni zloèin i njegujem èetništvo, isto kao što ste vi u Hrvatskoj ponosni na ustaše", rekao je tom prilikom Nikoliæ i dodao da æe se Srbi uvijek boriti za status autonomije u Hrvatskoj.

"Niti imam djece za rat, niti imam vojske za rat, niti bih bilo èiju tuðu djecu poveo u rat, niti bih ratovao protiv tuðe djece".

Nakon što je 2010. godine poruèio kako Republiku Srpsku vidi kao nezavisnu državu, Nikoliæ je izjavio kako Srbija i RS zaslužuju bolje politièko vodstvo. Na udaru njegovih kritika našli su se i Boris Tadiæ i Milorad Dodik. Meðutim, nekoliko godina kasnije, ponovo je promijenio mišljenje upuæujuæi pohvale za politièki angažman Milorada Dodika.

"Mislim da Dodik, u veoma teškim okolnostima i pod pritiscima sa svih strana, izvanredno vodi svoju državu. Nisam siguran da bi Srbija bila tako uspješna", kazao je Nikoliæ.

Nikoliæ je rekao da buduænost Republike Srpske vidi samo u obliku nezavisne drzave, poruèujuæi jasno da njega Bosna i Hercegovina, kao država i politièka realnost, ne interesiraju, prenio je ranije portal B92.

"Naravno da mi je draža Republika Srpska kao samostalna i nezavisna država, nego Republika Srpska utopljena u federaciju u kojoj gubi jednu po jednu ingerenciju", rekao je Nikoliæ te dodao:

"Republika Srpska ne može vjeèno ostati država u kojoj se graðanima ne dozvoljava da na referendumu odluèe o svojoj sudbini".

Ne bi bilo uredu ne spomenuti Nikoliæeve izjave u vezi sa ratnim zloèincima i haškim optuženicima. Novi predsjednik Srbije je u više navrata poruèivao kako vjeruje da Mladiæ i Karadžiæ ne smiju biti hapšeni (juni 2005.), da se Mladiæ mora nastaviti kriti (juni 2005.) te da više nikoga od Srba ne bi izruèio Hagu (april 2008.).

U decembru 2008. godine Tomislav Nikoliæ je "bio ponosan što su ga na CNN-u izjednaèili s Mladiæem".

21-05-2012 at 18:10 | Ukljuèi u odgovor
rainbow
Nivo: Forumski vuk
:2h :2h :2h

Registriran(a): 21-04-2009
Odgovori: 543
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

Huseinovic

"Mi nismo ni svjesni tih tona zla koje se desilo u Bosni i Hercegovini. Možda je nekad bolje kad ne znate. Amor Mašoviæ to najbolje zna. Jedne prilike, nakon filma "Daleko je Tuzla", sam ga pitao "Kako spavaš?" na šta je on odgovorio "Mirno, ali ne znam do kad æu". To je najbolje objašnjenje te nevjerovatne kolièine zla koja se desila."

21-05-2012 at 18:58 | Ukljuèi u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

Varnice na roèištu za rehabilitaciju krvoloka Draže


Pristalice i protivnici rehabilitacije krvoloka Mihailoviæa pjevaju partizanske i èetnièke pjesme.

U zgradi Višeg suda u Beogradu u toku je novo roèište u procesu rehabilitacije krvoloka Draže Mihailoviæa.

Pred poèetak roèišta u procesu rehabilitacije krvoloka Dragoljuba Draže Mihailoviæa u petak su se ispred zgrade Višeg suda u Timoèkoj ulici u Beogradu okupile horde èetnièkog pokreta, partizanskog pokreta, kao i pripadnice organizacije Žene u crnom, koje razdvaja veliki broj policajaca.


Poruka Nikoliæu

Veliki broj pripadnika policije razdvajao je pristalice od protivnika rehabilitacije krvoloka Mihailoviæa, koji su naizmjenièno pjevali partizanske i èetnièke pjesme, u kojima su velièali ili vrijeðali pripadnike èetnièkog i partizanskog pokreta tokom Drugog svjetskog rata, kao i èlanice organizacije Žene u crnom.

Sve tri grupe nalaze se na tri razlièite strane raskrsnice ispred Suda.

Dok pristalice partizanskog pokreta nose zastave Komunistièke partije i transparente "Komunisti jedini oslobodioci", horde krvoloka Mihailoviæa istièu transparent "Ponosni smo na Èièina dela, uz njega je Srbadija cela".

Žene u crnom imaju transparente "Stop poricanju zloèina", "Stop falsifikovanju istorije" i "Predsednièe Nikoliæu, odrecite se titule èetnièkog vojvode".

Koordinatorica organizacije Žene u crnom Staša Zajoviæ rekla je da je ta organizacija protestuje zbog toga što se procesom ne vrši pravna rehabilitacija krvoloka Mihailoviæa veæ rehabilitacija jedne ideologije koja je poražena u Drugom svjetskom ratu.

Ona je u izjavi novinarima ocijenila i da nastavak ovog i sliènih procesa, osim što rehabilitira fašizam, stvara nove probleme u regiji.

Zajoviæ je pozvala predsjednika Srbije Tomislava Nikoliæa da se odrekne titule èetnièkog vojvode.

Poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailoviæ osuðen na smrt strijeljanjem, kao i vraæanje graðanskih prava, zahtjevom za rehabilitaciju zatražio je njegov unuk kmet Vojislav Mihailoviæ, a pridružili su mu se zloèinaèka Srpska liberalna stranka sa akademikom heretikom Kostom Èavoškim na èelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje politièkih zatvorenika i žrtava komunistièkog režima, profesor meðunarodnog prava Smilja Avramov i drugi pacijenti neuropsihijatrijske klinike "Jagomir".

Državni neprijatelj

Predlagaèi zahtjeva tvrde da krvoloku Mihailoviæu nije omoguæeno pravo na odbranu i da nije vidio svog advokata do poèetka suðenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uruèena sedam dana prije suðenja.

Mihailoviæ je, dva dana po donošenju sporne presude, 17. jula 1946. godine strijeljan kao državni neprijatelj "broj jedan".

Državna komisija utvrdila je da je Mihailoviæ ubijen na Adi Ciganliji, ali se sumnja da su njegove kosti kasnije presene u sekundarnu grobnicu, najvjerovatnije na Ratno ostrvo, kako bi se onemoguæilo da ikad budu pronaðene, naravno.

22-06-2012 at 14:17 | Ukljuèi u odgovor
arnie_returns
Nivo: Forumski vuk
when the time comes

Registriran(a): 23-08-2012
Lokacija: treca munara lijevo
Odgovori: 747
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

Želi se legitimizirati velikosrpska politika


Balkan strepi zbog rehabilitacije Draže Mihailoviæa



Iza rehabilitacije Mihailoviæa stoji država Srbija, izjavila je za AA historièarka Latinka Peroviæ. Sonja Biserko smatra da se želi legitimizirati velikosrpska politika

Nevladine organizacije iz Srbije uputile su apel meðunarodnoj javnosti upozoravajuæi da bi uskoro moglo doæi i do zvaniène sudske rehabilitacije voðe kvislinškog èetnièkog pokreta Dragoljuba Draže Mihailoviæa, koji je zbog saradnje sa njemaèkim i italijanskim okupatorima u Drugom svjetskom ratu, osuðen na smrt i strijeljan jula 1946. godine.

U prodemokratskim nevladinim organizacijama u Srbiji upozoravaju da se "veæ više od 20 godina u Srbiji provodi zvanièna moralna i politièka rehabilitacija kvislinškog èetnièkog pokreta", a da æe sudska rehabilitacija biti "završni èin" tog procesa. Inaèe, postupak rehabilitacije Mihailoviæa vodi se pred Višim sudom u Beogradu.

Demokratske snage mole ambasade prijateljskih zemalja da o rehabilitaciji Mihailoviæa u Srbiji upoznaju svoje vlade i javnost. Pismo je potpisalo 17 nevladinih organizacija meðu kojima su Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Komitet pravnika za ljudska prava, Centar za kulturnu dekontaminaciju, Savez antifašista Vojvodine, Žene u crnom, Grupa "Spomenik", Fond "Biljana Kovaèeviæ Vuèo" i drugi.

Ugledna historièarka i, prema mnogima, politièki guru demokratske Srbije Latinka Peroviæ kaže u ekskluzivnom razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da iza rehabilitacije Mihailoviæa stoji država Srbija.

"To je proces koji se u Srbiji odvija na jedan naèin veæ od polovine 80-tih godina. Sve što sam do sada proèitala ne govori ni o kakvom kredibilitetu pravne države. To je prosto jedna istorijska revizija koja se vrši iz istorijskih i politièkih razloga, produbljuje te sukobe u srpskom društvu i ništa ne rješava. Ovo traje još iz vremena bivše vlasti. Jer, prvi Zakon o rehabilitaciji je donesen 2006. godine, pa je korigovan 2008. godine. Te se odluke donose pred sudovima. Dakle, država stoji iza te politike. A iza te politike stoji i taj koncept države. Ne vidim zašto bi se ona inaèe toliko angažovala", tvrdi Peroviæ.

Upozorila je da æe rehabilitacija Mihailoviæa imati ozbiljne posljedice.

"Sigurno æe biti posljedica po region, jer sa tom politikom vi nemate otvorena vrata ni prema jednoj zemlji u regionu. Sa tim ne možete iæi u Hrvatsku, sa tim ne možete iæi u Bosnu... To vas smješta negdje na vrelo arhaiènu istorijsku marginu koja je, zaista, u suprotnosti s vremenom. To nema veze ni sa naukom, ni sa nekim trendom oporavka regiona i njegove integracije. To je prosto jedna politika koja je dio mentaliteta i srpskog nacionalizma. Ona traje ne mareæi za pravne i historijske èinjenice", kazala je za AA Latinka Peroviæ.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko podsjeæa da je politièki program èetnièkog pokreta bio stvaranje etnièki homogene države srpskog naroda - Velike Srbije i eliminacija "nelojalnih" nacionalnih manjina i naroda. Ona za agenciju Anadolija kaže da rehabilitacija Mihailoviæa predstavlja najobièniju manipulaciju i da se na ovaj naèin Srbija dodatno distancira od balkanskog regiona.

"Sudska rehabilitacija se uvelike priprema. Zato smo i reagirali sada, jer želimo skrenuti pažnju i svijetu i regionu šta se ovdje dešava. Mihailoviæ nije samo problem Srbije veæ cijelog regiona s obzirom na zloèine koji su poèinjeni tokom Drugog svjetskog rata. Za samu Srbiju to je pogubno, jer je u toku revizija istorije koja Srbiju zapravo vraæa na jedan obrazac iz kojeg je izašla 1945. godine. Ne želimo da se samo diskredituje sam pokušaj rehabilitacije veæ i da ukažemo na suštinu koja stoji iza same rehabilitacije", istièe Biserko.

Na pitanje šta je suština tolikih insistiranja da se rehabilitira Mihailoviæ, i to baš sada, Biserko dodaje: "Svi ratovi koji su 90-tih voðeni u ovom regionu, voðeni su u skladu s tom ideologijom. Ovdje nije napravljen prekid s politikom Slobodana Miloševiæa, niti se desilo distanciranje od te politike. Pojavljivanje Mihailoviæa u sadašnjem kontekstu je na neki naèin normalno. Zaèuðuje to da nema reakcije. Reagiraju brojni pojedinci, ali medijska slika je takva da nema prostora za raspravu o tome. Dominira linija koja ukazuje da su èetnici bili antifašistièki pokret. U tome uèestvuje cijela elita u Srbiji, nažalost."

Podvlaèi da se rehabilitacijom Mihailoviæa ne želi samo legitimizirati on kao historijska liènost, veæ i ciljevi velikosrpske politike, odnosno èetnièkog pokreta.

"Ti ciljevi su se tokom 90-tih posebno ostvarivali u Bosni i Hercegovini. Samo postojanje Republike Srpske govori o tim ciljevima. Ovo je situacija koja može izazvati i erupcije na Sandžaku i drugim mjestima gdje je bio èetnièkih zloèina", govori Biserko.

Prema njenim rijeèima, rehabilitacija Mihailoviæa se ne treba se vezati za novu vlast u Srbiji, iako je jasno da su oni "na toj liniji".

"Nažalost, to je poèelo i ranije, pod demokratima. To je nacionalni projekt oko kojeg je ranije postignut koncenzus", pojasnila je Bikserko.

Akademik Muhamed Filipoviæ, jedan od najznaèajnijih bošnjaèkih intelektualaca, smatra pak da se u Srbiji nastoje u potpunosti rehabilitirati sve ono snage koje su tokom Drugog svjetskog rata suraðivale s nacistima i vršile genocid.

"Apsolutno su utvrðene èinjenice o suradnji Mihailoviæa sa okupatorima i o genocidu njegovih snaga nad Bošnjacima. Rehabilitacija tih snaga znaèi ustvari prenošenje težišta krivice na žrtve. A politièka pozadina tog nastojanja jeste da se zaustave i neutraliziraju antifašistièki procesi", rekao je Filipoviæ za AA.

Dodaje da æe doæi do velikog nezadovoljstva Bošnjaka diljem Balkana ukoliko se zaista rehabilitira Mihailoviæ.

"Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburgu i Meðunarodnom sudu pravde u Hagu treba uputiti tužbu protiv Srbije za rehabilitaciju ovog oblika fašizma, koji je jednak antisemitizmu. Jer, antisemitizam je oblik fašizam. Evropa kažnjava antisemitizam, pa je logièno da se kazni i ovaj fašizam, odnosno odgovorni za njegovo rehabilitiranje u Srbiji", konstatira Filipoviæ.

Poznati hrvatski povjesnièar prof. dr. Tvrtko Jakovina kaže za AA da u brojnim zemljama bivše Jugoslavije postoji tendencija da se manipulira novijom ili još starijom prošlošæu. Po njemu, to je karakteristika nezrelih zemalja.

S druge strane, sama rasprava o prošlom se nikada nije dogodila.

"Vi imate inicijative koje se prave u politièke ili dnevnopolitièke svrhe, s ciljem da se pošalju poruke "našim biraèima" ili sada regiji. U tom smislu se koristi prošlost. U sluèaju nastojanja da se rehabilitacija Mihailoviæa završi, Srbija èini ono što se s povijesnim faktima ne smije dogaðati. Dakle, koncentrira se samo na odreðene aspekte, pa se govori o spašavanju saveznièkih pilota. Na taj naèin se želi rehabilitirati ukupni Mihailoviæ. Kao da poneki Židov u Njemaèkoj nije bio spašen, što svejedno ne mijenja odnos ka tom narodu u vrijeme nacistièkog režima. Rehabilitacija æe zaoštriti i trajno, ili za dugo vrijeme, baciti negativnu sjenu u odnosima Srbije sa BiH i Hrvatskom. A neæe pomoæi u znanstvenom i objektivnijem tretiranju Mihailoviæa u srpskoj historiografiji. Ne vidim nijedan pozitivni efekt za unutarnju situaciju u Srbiji", kazao je Jakovina.

Èetnièke jedinice izvršile su užasne zloèine nad Bošnjacima, naroèito u istoènoj Bosni i na Sandžaku, što je, po mišljenju i Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, imalo sva obilježja genocida.

Sam Draža Mihailoviæ je 1943. godine definirao svoje prioritete u borbi:

"Moji neprijatelji su muslimani, Hrvati, partizani i ustaše. Kada se s njima budem obraèunao, onda æu krenuti protiv Italijana i Nemaca".

Jedan od dokaza genocid èetnièkih jedinica nad Bošnjacima je i izvještaj komandanta Limsko-snažaèkog odreda Pavla Ðurišiæa upuæen Draži Mihailoviæu o klanju 9.200 Bošnjaka, uglavnom žena i djece, u istoènoj Bosni i na Sandžaku 1943 godine.

"Akcija u Pljevaljskom, Èajnièkom i Foèanskom srezu, izvršena je. Sva muslimanska sela u tri pomenuta sreza su potpuno spaljena, tako da nijedan njihov dom nije ostao èitav. Za vrijeme operacija se pristupilo potpunom uništavanu muslimanskog življa, bez obzira na pol i godine starosti. Naše ukupne žrtve su bile 22 mrtva, od kojih dva nesreænim sluèajem, i 32 ranjena. Kod muslimana (je stradalo) 1.200 boraca i do 8.000 ostalih žrtava: žena, staraca i djece", navedeno je u izvještaju napisanom 13. februara 1943. godine

Ali, zloèine su èetnici èinili i u èitavoj Srbiji i to prema civilnom stanovništvu za koje su sumnjali da pomaže partizane, kao što je to bilo u selu Vraniæ kod Beograda. Tamo su èetnici u noæi 20. decembra 1943 godine zaklali 67 mještana, od staraca i žena do djce u kolijevci.

Suðenje Draži Mihajloviæu bilo je meðunarodna obaveza socijalistièke Jugoslavije u skladu sa Sporazumom o osnivanju Meðunarodnog vojnog suda i sa rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) broj XXXIX o kažnjavanju ratnih zloèinaca.

Suðenje je bilo javno, pratio ga je veliki broj domaæih i stranih novinara. Kako su ovih dana podsjetili iz nevladinih organizacija u Srbiji, Draža Mihajloviæ je osuðen na smrt zbog onih dijela zbog kojih su na smrt osuðeni i maršal Peten u Francuskoj, Musert u Holandiji, Kvisling u Norveškoj i drugi kolaboracionisti fašizma: zbog izdaje otadžbine, saradnje sa okupatorom i zloèina koje su poèinile snage pod njegovom komandom.

Još opasnije od same pravne rehabilitacije èetništva, kako upozoravaju prodemokratski krugovi u Srbiji, jeste stvaranje euforiène èetnièke atmosfere u društvu, relativiziranje pojmova fašizma i antifašizma, porast animoziteta prema pripadnicima drugih naroda, skandiranje Draži Mihailoviæu na sportskim priredbama, osnivanje raznih ekstremno-desnièarskih organizacija, negiranje genocida u Srebrenici i ratnih zloèina u ratovima 1991-1995, kao i negiranje bilo kakve odgovornosti Srbije za te ratove.

"Dok je Narodnooslobodilaèka borba (NOR) potpuno izbrisana iz kolektivnog sjeæanja, dotle je Srbija prepuna èetnièke ikonografije, komemoracija, spomenika, pjesama, knjiga, filmova, što govori o tome da politièka klasa želi da, planski i sistematski, izvrši indoktrinaciju masa èetnièkom ideologijom. Državna televizija, Radio-televizija Srbije (RTS) sprema seriju od 15 epizoda o èetnièkom pokretu s ciljem da epohalnu borbu protiv fašizma prikaže kao besmislen i nepotreban "bratoubilaèki rat", kada je "Srbin udario na Srbina". Poruka toga biæe da treba ostvariti opæenarodno jedinstvo radi suprotstavljanja neprijateljima srpskog naroda", saopæile su nevladine organizacije u Srbiji.

Da se u Srbiji ponovo valja cijeli jedan nacionalistièki koncept, ukazuje i afirmacija osuðenih za ratne zloèine tokom agresije na BiH.

Tako je na komemoraciji upravo Draži Mihailoviæu, koja se prije nekoliko dana održala u hramu Svetog Save u Beogradu, bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšiæ, èelnica Srpskog narodnog saveza, koji je iznjedrio i aktuelnog predsjednika RS-a Milorada Dodika, izjavila je da se Draži Mihajloviæu "uvijek divila i sledila njegov put ka odbrani srpstva".

Vjersku službu za Mihailoviæa služilo je sedam sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC), a glavni meðu njima, citirajuæi haškog optuženika Vojislava Šešelja, poruèio je Zapadu:

"Okupili smo se ovdje da odamo poèast velikom sinu Srbije. Braæo i sestre, u posljednjih dvadeset godina svjedoci smo harange koja se vodi protiv srpskog naroda od strane Zapada. Ali, što bi im rekao jedan naš heroj koji je u Hagu "vi ste bjelosvetski ološ i niste normalni"."

Kako su zakljuèili u demokratskim organizacijama iz Srbije, nema sumnje da je ovo osnovna poruka koju politièka klasa Srbije želi da uputi rehabilitacijom èetništva i Draže Mihailoviæa, "usmjeravajuæi time srpsko društvo na put ksenofobije, autizma, netolerancije i nepriznavanja opæeprihvaæenih normi meðunarodnog prava".

Dragoljub Draža Mihailoviæ roðen je 26. aprila 1893. u Ivanjici kod Èaèka, u jugozapadnoj Srbiji. Bio je zapovjednik Kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini (JvuO) tokom Drugog svjetskog rata. Osuðen i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zloèina i suradnje s okupacijskim vlastima.



31-08-2012 at 10:41 | Ukljuèi u odgovor
dragnik
Nivo: Forumas sa iskustvom
1906965181507

Registriran(a): 19-04-2012
Lokacija: Jagodina-Svetozarevo
Odgovori: 41
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa

[URL=http://www.youtube.com/watch?v=F5MtSf_IC4A http://www.youtube.com/watch?v=F5MtSf_IC4A

31-08-2012 at 18:07 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 53
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: EminaS, meho, Mela77, mikimini, Mir$o, pljosko, strokeunit
FORUM : Politika : Rehabilitacija Dragoljuba Draže Mihailoviæa New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice