Đukanovićeva Prva banka pred kolapsom
Business.hr
26.10.2008 14:00
Centralna banka Crne Gore zamrznula je sve kreditne aktivnosti crnogorske Prve banke, koju većinski kontrolira obitelj premijera Đukanovića, donosi Deustche Welle.

Središnja banka je Prvoj banci uskratila i mogućnost plasiranja sredstava u vrijednosne papire, a naložila je i smjenu gotovo cijele uprave banke, uključujući i zamjenika direktora Jelicu Petričević.

Generalni direktor banke Velimir Bogdanović jedini je pokazivao želju za suradnjom sa monetarnim vlastima pa je navodno pošteđen.

Problemi u Prvoj banci dali su se nasluti nakon što je dionice prodao Svetozar Marović, potpredsjednik vladajuće Demokratske partije socijalista i bivši predsjednik Državne Zajednice Srbije i Crne Gore. Marović je dionice kupio u procesu dokapitalizacije po šest puta nižim cijenama nego što su bile na tržištu, u čemu mu je navodno pomogao premijer Đukanović.

Ðukanovica Prva banka pred kolapsomÐukanovica Prva banka pred kolapsomPrva banka je kredite davala na duže rokove no što ih je sama osiguravala, a sredstva su nabavljena po višim kamatama nego što su plasirana, a problem je i loša naplata kredita, posebno od osoba bliskih vlasti koje su novcem kupovale dionice i nekretnine.

Njena aktiva je od 2006. porasla za čak 18 puta, a gotovo isto toliko su narasli i depoziti.

Skupština Crne Gore je na prijedlog Centralne banke, po hitnom postupku usvojila "Zakon o mjerama za zaštitu bankarskog sektora", koji se, uglavnom, odnosi na Đukanovićevu Prvu banku, s obzirom da su sve ostale značajnije financijske institucije u Crnoj Gori u stranom vlasništvu. To je izazvalo oštar prosvjed oporbe koja smatra da premijer državnim novcem "krpa" gubitke u svojoj privatnoj banci.

Vlasnici Prve banke sada traže strateškog partnera koji bi mogao unaprijediti poslovanje. Kandidat za partnera je Royal Group, jedan od najvećih svjetskih investitora, u vlasništvu kraljevske obitelji Abu Dhabija.

[Edited by Shaban on 26-10-2008 at 22:58 GMT]

Mercatoru prijeti preuzimanje
Business.hr/Hina
25.10.2008 16:48

Direktor slovenskog trgovačkog lanca Mercator Žiga Debeljak izjavio je u razgovoru za ljubljanski Dnevnik da ta tvrtka trpi zbog neizvjesnosti vlasničke strukture jer se ne zna što će biti s Mercatorovim dionicama Pivovarne Laško protiv koje su postupak pokrenule državne regulatorne agencije.

nedovršeni članaknedovršeni članakDebeljak je izjavio da bi najgori scenarij bio da Mercator preuzme neki strani trgovinski lanac, rekavši da za to nema potrebe jer Mercator ima stručno znanje i potencijal, te razgranatu mrežu na tržištu zapadnog Balkana. Debeljak se založio da i ubuduće najmanje četvrtina dionica Mercatora ostane u domaćim rukama.

Kad bi Mercator preuzela neka strana trgovačka kompanija, postoji opasnost da bi se to u većoj mjeri odrazilo na domaće proizvođače, odnosno njegove slovenske dobavljače, istaknuo je Debeljak.

Izjavio je također da sadašnja financijska kriza trenutno ne prijeti poslovanju Mercatora, ali da se on zbog pogoršanih uvjeta kreditiranja neće moći razvijati kao u zadnje dvije godine.

citat:

---

samson wrote:
Microsoft gazda Bill Gates nije vise najbogatiji ,po casopisu Forbes.

Bill je zbog kreditne krize $1,5milijard laksi.

Warren Buffet ga je upravo pretekao sa extra zaradom od $8 milijardi od pocetka krize!!!


Trenutni status je $58 milijardi za Buffet-a naspram "samo" $55,5 miljardi Gates.



hocemo li skupljati dobrovoljne priloge za jadnog Bill-a?

---

MMF definitivno potvrdio: Dolazi globalna recesija!

Business.hr/Hina
06.11.2008 16:53

Međunarodni monetarni fond (MMF) u četvrtak je snizio svoje procjene za globalno gospodarstvo suočeno s intenziviranjem kreditne krize te predviđa da će u 2009. nastupiti globalna recesija.
MMF definitivno potvrdio: Dolazi globalna recesija!U svojim ažuriranim Svjetskim gospodarskim prognozama MMF je danas objavio da će globalni rast u 2009. usporiti na 2,2 posto, nasuprot u listopadu prognoziranom rastu od 3 posto. Stopa globalnog gospodarskog rasta manja od 3 posto smatra se globalnom recesijom.

SAD, najveće svjetsko gospodarstvo, u idućoj će godini zabilježiti pad aktivnosti 0,7 posto, a gospodarstvo eurozone 0,5 posto. Ranije je MMF očekivao rast gospodarskih aktivnosti u SAD-u u 2009. od 0,1 posto, a u eurozoni 0,2 posto.

Razvijena gospodarstva u cjelini smanjit će se 0,3 posto, prema ranije očekivanom rastu od 0,5 posto.

Nasuprot njima, gospodarstva u razvoju i nastajanju nastavit će predvoditi rast u svijetu, uz stopu rasta 5,1 posto. To ipak predstavlja usporavanje u odnosu na 6,1 posto prognoziranih u listopadskom izvješću.

Globalna financijska kriza ozbiljno je pogodila dostupnost kredita diljem svijeta, snizivši potrošnju u bogatim zemljama svijeta i ograničivši siromašnim zemljama pristup stranim ulaganjima.

"Posrijedi je oštro pogoršanje uvjeta kreditiranja zemljama u razvoju", izjavio je glavni MMF-ov ekonomist Olivier Blanchard.

MMF predviđa i oštro usporavanje rasta gospodarstava istočne Europe u 2009., s ranije procijenjenih 3,4 na 2,5 posto, te Rusije i njezinih susjeda, sa 5,5 na 3,5 posto.

ZA NEKOLIKO sati novoizabrani američki predsjednik Barack Obama će se prvi put obratiti medijima, a očekuje se da će glavni naglasak njegovog obraćanja biti na ekonomiji. Na to upućuje i činjenica da će Obama i njegov potpredsjednik Joe Biden prije novinske konferencije imati sastanak sa vijećem od 17 ekonomskih savjetnika.

Među tim savjetnicima među ostalima se nalaze ministar financija u administraciji Billa Clintona Larry Summers, direktor Federalnih rezervi u doba Jimmy Cartera i Ronalda Reagana Paul Volcker te izvršni direktor Googlea Eric Schmidt. Na sastanku će putem telefona sudjelovati i milijarder Warren Buffet.

Obama je inače pod pritiskom da što prije objavi ime novog ministra financija. Među potencijalnim ministrima se spominju gore spomenuti Larry Summers i Paul Volcker te Timothy Geitner, predsjednik Banke federalnih rezervi New Yorka. Istovremeno, Obama radi s demokratskim vođama u Kongresu na paketu mjera za stimulaciju posrnule ekonomije.

Tim Barack Obame kaže kako se ne očekuju nove vijesti o novim imenovanjima u administraciji novog predsjednika.

"IZGUBILI smo dvije milijarde dolara i moramo nekako održati glavu iznad vode", opravdanje je koje dolazi od Američke poštanske službe za najavljene otkaze u kojima bi posao moglo izgubiti čak 40 000 ljudi. Voditelj poštanske ispostave u Shrevportu u Los Angelesu Lavelle Pepper kaže kako i pošta osjeća efekte financijske krize koja je pogodila SAD. "Zapošljavamo 685 000 ljudi", kaže Pepper i najavljuje kako će mnogi uskoro ostati bez posla.

Pepper tvrdi da će pošta diljem zemlje podijeliti oko 40 000 otkaza, a prvi na listi za odstrel naći će se radnici koji nisu članovi sindikata i koji imaju manje od šest godina radnog staža. "Zasad smo identificirali 16 000 ljudi koji nisu pokriveni kolektivnim ugovorom, a vidjet ćemo koliko će ta brojka još rasti", kaže Pepper. Kako bi smanjila troškove, američka pošta također pokušava radnike starije od 50 godina s više od 20 godina staža poslati u prijevremenu mirovinu, ali ni to vjerojatno neće biti dovoljno.

"Preliminarne brojke ukazuju na to da ćemo morati poduzeti drastične postupke", kaže Pepper i nagoviješta prvo masovno otpuštanje radnika u povijesti Američke poštanske službe. No, unatoč svemu što se događa, korisnici poštanskih usluga neće ostati zakinuti, tvrdi Pepper, uvjeravajući američku javnost da će pošta biti jednako ažurna i pouzdana kao i dosad.

P.V.

Crveni val banaka potopio europske indekse
Business.hr/Hina

Vrijednosti europskih burzovnih indeksa u utorak su oslabile, pod utjecajem pada cijena dionica banaka i naftnih kompanija, budući da su strahovi od raširene recesije zasjenili optimizam zbog kineskog paketa poticaja vrijednog gotovo 600 milijardi dolara.

Londonski FTSE indeks u takvim je okolnostima oslabio za 2,25 posto, na 4.304 boda, dok je frankfurtski DAX indeks bio na gubitku 2,40 posto, spustivši se na 4.905 bodova.

Rekordni tromjesečni gubici koje su zabilježili Fannie Mae i osiguravatelj American International Group pritisnuli su financijske dionice, koje su bile najveći uteg za europske burzovne indekse u utorak.
Nastavi čitati
Oglas:

Dionice UBS-a i HSBC-a pale su tako za 5,6 posto, a Deutsche Banka za 6,6 posto. Među osiguravateljima, Allianz, Axa i Aegon zabilježili su pad vrijednosti dionica između 6,2 i 7,6 posto.

Dionice u sektoru roba koje su skočile potaknute vijestima o kineskom stimulativnom planu, ponovno su pale nakon što su strahovi zbog stanja globalnog gospodarstva ponovno izbili u prvi plan, uslijed čega su cijene kovina i nafte uzmaknule.

Dionice rudarskih kompanija Anglo American, BHP Billiton, Rio Tinto i Xstrata bile su između 3,1 i 5 posto niže.

Pod utjecajem pada cijena nafte pod pritiskom su se našle dionice naftnih kompanija. Total, ENI, BP, Repsol, Statoil i BG, redom su bili na gubitku u rasponu od 2,2 do 7,3 posto.

S druge strane, istaknuti dobitnik bila je grupa mobilne telefonije Vodafone, čije su dionice poskočile za 9,8 posto, nakon što je izvijestio da su rezultati za prvu polovicu godine bili nešto bolji od očekivanja.

Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je za 3,0 posto, završivši na 8.809 bodova.

I Njemačka privreda "upala" u ekonomsku krizu
Četvrtak, 13 Novembar 2008

ImageLoše ekonomske vijesti stižu svaki dan, a ovoga puta ne radi se o američkoj ekonomskoj krizi, riječ je o njemačkoj.

Danas je saopšteno da je najveća evropska privreda i zvanično ušla u krizu, jer kako navode dopisnici BBC-ja, podatci pokazuju da je u trećem kvartelu 2008. godine rast njemačke privrede opao za pola procenta, što je i više nego što se predviđalo.

Budući da je to i drugo uzastopno tromjeseče negativnog rasta, Njemačka je i tehnički "upala" u krizu, ocjenjuju izvještači.

BBC-jev dopisnik Stiv Rozenberg je rekao kako je ovo "opadanje" šokiralo najjaču evropsku privredu.

Nekoliko mjeseci prije, političari i poslovni lideri su tvrdili da je njemačka privreda dovoljno jaka da odoli svim posljedicama kreditne krize, no kriza je ipak stigla i najveću evropsku privrednu državu.

Ta država, međutim, u najvećoj mjeri zavisi upravo od izvoza, a potražnja u svijetu opada, čak iako proizvode najbolje automobile i najbolje fabričke mašine na svijetu.

U jeci globalne krize, mušterije jednostavno nemaju novca da kupe njemačke proizvode, ocjenjuje Rozenberg.

Dow Jones upravo pao ispod 8000......

Tihić i Izetbegović: Političke sujete važnije od recesije

Da su u ovoj zemlji normalni političari, u ovakvim prilikama kada imamo ponudjene investicije - Predsjedništvo i delegacije vlade bi već odavano, zajedno bili u avionu u posjeti vladama Njemačke, Austrije ili jednog Kazahstana za kojeg se otima Amerika, a koji su ponudili 7 milijardi maraka investicija u Federaciji BiH. Tamo bi se najbolje uvjerili o svim pitanjima koja su ima za sada (ne)jasna - a tako bi prestale i sve spekulacije koje proizvode politikanti kao što su Tihić ili manipulanti kao što je Izetbegović mlađi jer su obojica zbog svojih budućih predsjedničkih ambicija zaustavili investiciju generacije. Eksperti su ipak na potezu ...

Vrijeme lagodnog života od političke krize, koja mnogima donosi važne i lake prihode, je prošlo. BiH je poslije rata dobrim dijelom živjela na infuizijama međunarodne pomoći, a posljednjih godina, rast zaduženosti stanovništa se opasno počeo povećavati pod teretom sporog rasta dohodka.

Ključna stavka za svaku ekonomiju jedne države – investicije, godinama su blokirane ili tek puštene na mala vrata.
Npr. u turizam u BiH je manje uloženo nego u održavanje okruglih stolova i lagodnog dijaloga o turizmu na brojnim seminarima, sastancima i divanima.

U susjedstvu BiH panika je već vidljiva: u Srbiji je već najavljeno 12 hiljada otkaza, Hrvatska se bavi idejom interventnog fonda ... A BiH je, oficijelno, imala tek jedan sastanak o (dolazećoj) krizi.

Iako se naši diletanti iz bh institucija trude ubijediti javnost da nećemo osjetitii finacijski cunami svjetske krize, to govori više o njihovoj kompetentnosti nego o činjenicama: propada jedan Opel, evropska autoindustrija je u najozbiljnijim problemima, Renault otpušta hiljade radnika i čak zaustavlja dnevnu proizvodnju zbog manjka potražnje, a zna se da npr. Aluminijski kombinat iz Mostara postaje gubitaš zbog višestruko smanjenih cijena. Željezara Zenica smanjuje svoju proizvodnju i gubi tržište: bh metalska industrija i drvna industrija naslonjeni su na kupovnu moć Zapada koja je u velikom padu. Onda ne treba puno pameti da seberemo 2 i 2 i da vidimo da će BiH na Balkanu zapravo biti jedna od najpogođenijih krizom: najvažniji izvozni aduti biti će snažo pogođeni. U međuvremenu, propustilo se da se pokrenu jedini mogući ekonomski potencijali u sektoru koji bilježi i dalji rast – u energetskom sektoru.

Upravo sad je trenutak da ekonomski znalci i eksperti naprave pritisak i upozore političke strukture da prestanu sa politizacijom i ličnim obračunima kad su u pitanju velike investicije koje još možda možemo iskoristiti. Da su u ovoj zemlji normalni političari u ovakvim prilikama - Predsjedništvo i delegacije vlade bi već zajedno bili u avionu u posjeti vladama Njemačke, Austrije ili jednog Kazahstana za kojeg se otima Amerika, a koji su ponudili 7 milijardi maraka investicija u Federaciji BiH. Tamo će se najbolje uvjeriti o svim pitanjima koja su ima za sada (ne)jasna - a tako bi prestale i sve spekulacije koje proizvode politikanti kao što su Tihić ili manipulanti kao što je Izetbegović mlađi jer su obojica zbog svojih budućih predsjedničkih ambicija zaustavili investiciju generacije. Eksperti su ipak na potezu.

Biznis.ba