cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
Komunalac u akciji
Klupe u novom ruhu
Nakon što su prošle godine obnovili dio klupa oko TC Sjenjak, radnici Komunalca ovoga ljeta nastavili su akcijom ureðenja životnog prostora graðana. Tako je došao red na obnovu klupa koje se nalaze oko fontane na Brèanskoj Malti, a koje su bile devastirane nemarom graðana.
Dotrajale daske su zamijenjene novim, a nakon toga uslijedio je farbanje klupa.
Za nadati se da æe i sami graðani prepoznati znaèaj ove akcije i èuvati klupe.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 17-07-2012 at 17:42 GMT]
17-07-2012 at 17:41
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
GRADAÈAC: OD 29. KOLOVOZA DO 1. RUJNA "SAJAM ŠLJIVE"
39.Meðunarodna sajamska manifestacija "Sajam šljive" održat æe se u Gradaècu od 29. kolovoza do 1. rujna ove godine.
Organizator manifestacije, poduzeæe "Gradaèaki sajam" d.o.o., oèekuju da æe najstarija sajamska manifestacija u BiH biti na razini prošlogodišnje, kada se na oko 13 tisuæa èetvornih metara otvorenog i zatvorenog prostora predstavilo 280 izlagaèa iz BiH i inozemstva.
"Program 39. Meðunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije 'Sajma šljive' bit æe utvrðen do kraja narednog tjedna. Ovo je jedna teška godina za poljoprivrednike, ali zahvaljujuæi našim pokroviteljima i poslovnim partnerima potrudit æemo se da osiguramo dolazak znanstvenih radnika koji æe održati niz predavnja iz oblasti poljoprivrede i prehrambene proizvodnje", kazao je direktor Gradaèaèkog sajma, Husein Topèagiæ.
Istaknuo je kako æe i ove godine biti dodijeljena prestižna priznanja i medalje 'Sajma šljive' za kvalitet proizvoda. Rok za dostavu proizvoda za ocjenjivanje je 20. kolovoza.
FENA
17-07-2012 at 17:46
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
DANAS SVEÈANO URUÈENJE DOZVOLA ZA EKSPLOATACIJU
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona uprilièit æe danas sveèano uruèenje dozvola za eksploataciju privrednim društvima "Kamenolom Drijenèa" d.o.o. Graèanica i JP "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo ZD Rudnici "Kreka" d.o.o. Tuzla.
Ovo su prve dozvole za eksploataciju koje izdaje Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kanona po Zakonu o rudarstvu Tuzlanskog kantona.
Uruèenje dozvola za eksploataciju održat æe se danas sa poèetkom u 10:00 sati u prostorijama resornog ministarstva, Slatina 2, IV sprat, saopæio je Ured za zajednièke poslove kantonalnih organa Tuzlanskog kantona.
fena
19-07-2012 at 08:30
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
"Trebam te" novi singl Jasmina Mujanoviæa Maga
Bosanskohercegovaèki kantautor, pjesnik i gitarista, Jasmin Mujanoviæ Mag, završio je snimanje petog singla za svoj novi album, a upravo pjesma ''Trebam te'' æe biti i najavni singl albuma u formi video spota.
Snimanja su obavljena u studiju Benke Marjanoviæa, koji je, takoðer, bio zadužen i za bubnjeve i klavijature, dok je bas-gitaru odsvirao Mario Vilušiæ. Trenutno traju promocije na radio stanicama u zemlji i regionu.
Kompozicija ''Trebam te'' je nastala sada veæ davne 1996. godine, ali nije realizirana u studiju do prije mjesec dana. Prvu recenziju singla objavio je beogradski Novi magazin http://www.novimagazin.rs/opusteno/cd-cosak-nm62) u svom printanom i elektronskom izdanju, a prva televizijska promocija pjesme æe biti uprilièena na Pinku BiH, u subotu, 21. jula u 17 h.
U septembru se nastavlja promocija u Hrvatskoj i Sloveniji, nakon èega æe se kompletan tim povuæi u studio sa ciljem finaliziranja snimanja preostalih pet pjesama za novi album.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 19-07-2012 at 17:33 GMT]
[Edited by cupo on 19-07-2012 at 17:37 GMT]
[Edited by cupo on 19-07-2012 at 18:38 GMT]
19-07-2012 at 17:31
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
Otvorena Konzum maxi prodavnica u Tuzli
Posao za 30 radnika
U tuzlanskom naselju Irac danas je sveèano otvorena Konzum maxi prodavnica , prodajne površine od 1100m² metara. U ponudi za kupce je više od 12.000 pažljivo odabranih artikala za svakodnevnu potrošnju, vrhunsku uslugu osigurava 30 novih zaposlenika.
Prodavnica u Tuzli je 153 maloprodajni objekat Konzuma otvoren u Bosni i Hercegovini.
- Otvaranjem ovog objekta smo uspjeli zaposliti dodatnih 30 radnika. Pozivam sve graðane Tuzle da doðu u prodavnicu i budu naši kupci, da se uvjere u svježinu domaæeg voæa i povræa koje Konzum svakodnevno otkupljuje od domaæih proizvoðaèa širom Bosne i Hercegovine. Iz ponude izdvajamo i veliki izbor mesa, kao i mlijeènih, delikatesnih i pekarskih proizvoda te ostalih životnih namirnica, rekao je za Tuzlarije Dragan Baškarad, direktor “Konzuma”
Povodom otvorenja, Konzum je prvim kupcima darovao prigodne poklone, a svaki stoti kupac dobio je cijelu kupovinu besplatno. Na dan otvorenja, kupci su mogli osvojiti 1.000 atraktivnih poklona u okviru posebno organizirane nagradne aktivacije. Prireðena je i nagradna igra koja æe trajati sve do 19.08. sa vrijednim nagradnim fondom, u kojoj kupci mogu osvojiti pet poklon kupovina u vrijednosti od po 500KM. Promocije, degustacije, zabavni program za najmlaðe te druga brojna iznenaðenja obilježili su otvorenje nove prodavnice u Tuzli.
(Tuzlarije.net)
19-07-2012 at 17:56
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
Okom kamere:
Upaljeni kandilji na tuzlanskim džamijama
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH, prvi dan ovogodišnjeg ramazana, u 1433 / 1434. h. g., mjeseca posta, sveopæe Božije milosti i oprosta, nastupa u petak, 20. jula 2012. godine, a prvi teravih - namaz je u èetvrtak poslije jacije namaza. Muslimani Balkana i cijelog svijeta postit æe 30 dana, od zore do zalaska sunca, a Bajram je 19. augusta.Veèeras su se upalili kandilji na tuzlanskim džamijama, a kako to sve izgleda pogledajte u nastavku.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 19-07-2012 at 22:08 GMT]
[Edited by cupo on 19-07-2012 at 22:12 GMT]
[Edited by cupo on 19-07-2012 at 22:13 GMT]
19-07-2012 at 22:06
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
KUD „Šiæki Brod“
Igrom i pjesmom oduševili Tuzlake
U okviru manifestacije „Ljeto u Tuzli“, petu godinu za redom, nastupa i Kulturno-umjetnièko društvo „Šiæki Brod“. Tako su i sinoæ, na Trgu slobode u Tuzli, svojim sugraðanima poklonili još jedan koncert.
- Ovo je naš drugi po redu nastup u okviru „Ljeta u Tuzli“ na kojem smo se predstavili sa novim koreografijama. Tako su posjetioci uživali u igrama iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Ukupno je nastupilo 50 èlanova našeg Društva, a publika je imala priliku da posluša i sazlije Enesa Imamoviæa i Sulejmana Šariæa. Nedavno smo nastupili na Meðunarodnom festivalu folklornog stvaralaštva "Konjièka sehara" u Konjicu, gdje smo dostojno predstavili naš grad i bili nagraðeni gromoglasnim aplauzima, rekao je za Tuzlarije Anis Mulaliæ, potpredsjednik KUD-a „Šiæki Brod“.
Inaèe, Kulturno-umjetnièko društvo „Šiæki Brod“ okuplja više od stotinu aktivnih èlanova, koji su podijeljeni u tri folklorne sekcije, odnosno mali, srednji i veliki folklor. Bilježe brojne nastupe širom BiH i svijeta.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 20-07-2012 at 00:11 GMT]
20-07-2012 at 00:09
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
Ljeto u Tuzli
Javni èas plesa na Trgu slobode
U okviru manifestacije „Ljeto u Tuzli“ na Trgu slobode, 22.07.2012.godine sa poèetkom u 20.00h, održat æe se „Javni èas plesa“, u organizaciji Plesnog studija „SANDOVAL" .Graðani i posjetioci Tuzle æe imati priliku besplatno nauèiti osnovne korake Salse, Bachate, Discofoxa i još mnogo drugih plesnih ritmova, te uživati u izvedbama i performansu plesnih parova.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 21-07-2012 at 00:34 GMT]
21-07-2012 at 00:33
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
Piše: Tim Judah
Bosanski Salt Lake City
Plaže su prepune. Ljudi se razgledaju štandove na kojima se prodaju peškiri za plažu, kolutovi za plivanje i voæe, a znaci, koji vise sa ulièih svjetiljki, nude sobe za smještaj. Neki pedalaju èetverotoèkaše, zaštiæeni platnenim tendama, a u blizini se podiže masivan kompleks hotelsko-stambenog tipa. Na paklenoj vruæini, buldožeri rade punom parom, pripremajuæi tunel kroz koji æe proæi glavna saobraæajnica.
Za jedan bosanski gradi, koji je, u stvari, šest sati vožnje udaljen od mora, ovo je pravo iznenaðenje. Tuzla, u sjeveroistoènoj Bosni, nije izbjegla sve znane probleme ove zemlje, ali ono što se ovdje dešava pobija uobièajenu sliku beznadne stagnacije, koju plasiraju mediji. Tuzlanska slana jezera su nova i potpuno vještaèka. Prvo je otvoreno 2003. god., drugo 2008. god., a radnici upravo rade na izgradnji treæeg. Ništa od ovoga nije u okviru privatnog preduzeæa, nego je djelo Opæine Tuzla, zbog èega je moguæe provesti cijeli dan na jezerima za samo 1,5 KM.
Prièa o tuzlanskim jezerima je neobièna prièa o pretvaranju mane u prednost. Hiljadama godina su ljudi u Tuzli proizvodili so iz slanice koja se nalazi na ovom terenu. Sa dolaskom Austro-Ugarske, 1878. god., sve se mijenja. Tehnologija nalik naftnim bušotinama, je, u i oko ovog grada, pravila šupljine, u obliku pèelinjeg saæa, iz kojih je kuljala slanica. Dugoroèan rezultat toga je potkopavanje dijelova rastuæeg grada, èime se stvorio veliki problem klizanja i tonjenja tla. U staroj jezgri, zgrade se naginju na jednu ili drugu stranu i konstantno pucaju. Na podruèju, na kojem su stvorena jezera, veliki broj kuæa je, jednostavno, propao u zemlju.
Tokom Jugoslavije, Tuzla je postala industrijski grad, razvijen oko rudarstva, proizvodnje energije i hemijskih fabrika. Kao i u drugim dijelovima Jugoslavije, ljudi su sa sela dolazili u grad radi posla i naseljavali se u novim zgradama. Grad je cvjetao negdje do 70-tih godina, kada je zapoèeo dugotrajan proces propadanja.
1990. god., Tuzla je odbacila nacionalistièki trend u Bosni. Njeni graðani nisu izabrali nacionaliste za voðe grada. Predratna populacija se sastojala od 52,5% Bošnjaka (bosanski muslimani), 7,5% Hrvata, 15,6% Srba, ali i 19.4% Jugoslovena, kategorije koja više ne postoji. Mnogi od tih Jugoslovena su bili djeca ili èlanovi porodica miješanih brakova, kojih je u Tuzli bilo procentualno najviše u cijeloj Jugoslaviji.
Rat 1992.-1995. god. je promijenio demografiju Tuzle, kao što je sluèaj i sa svakim drugim gradom u Bosni. Još uvijek je ona multietnièka, ali dosta manje nego ranije. Otišli su mnogi Hrvati i Srbi. Na njihovo mjesto u životu, kako grada, tako i šire regije, je došlo oko 50.000 Bošnjaka, koji su protjerani iz istoène Bosne i drugih regija tokom rata, a najviše, naravno, iz Srebrenice. Procjenjuje se da danas u gradu živi najmanje 75% Bošnjaka, ali obzirom da još uvijek nije održan poratni popis stanovništva, taj podatak se ne može pouzdano znati. Prije rata, u Tuzli je živjelo 90.000 ljudi. Sada se procjenjuje na 115.000, te do 170.000 stanovnika u širem podruèju Opæine.
Nikola Èeketiæ, mladi Srbin koji se priprema za sveštenstvo, kaže da je život u Tuzli, zbog stanja privrede, težak za svakoga. Pored toga, mnogi se Srbi, iako se ne susreæu ni sa kakvim direktnim pritiskom ili diskriminacijom zbog toga što su Srbi, osjeæaju neprijatno. „Osjeti se u zraku“, reèe nam.
Danas gradom upravlja bosanska Socijaldemokratska partija, koja je, uslovno, multietnièka. U Tuzli je vodi Jasmin Imamoviæ, pokretaè oživljavanja grada od kada je 2000. god. postao naèelnikom. Zvaniènici pokazuju nove zgrade, tehnološki poslovni inkubator, nove trgove i fontane, kao i ostale poslijeratne radove. Kažu da su riješili problem tonjenja i da su znaèajno investirali u lokalnu infrastrukturu; od sistema za preèišæavanje vode, do gradskog daljinskog sistema grijanja.
Prosjeène neto plate u Tuzli, koje iznose 850 KM, su veæe nego u veæini ostatka Bosne. Stopa nezaposlenosti je, zvanièno, na 35,7%, u poreðenju sa 45,4% u ostatku Federacije, koja obuhvata bošnjaèko-hrvatsku polovinu države. No, kaže nam Bahto Mekiæ, naèelnikov savjetnik za privredu, ako uzmete u obzir sivu ekonomiju, koja se procjenjuje na 20% lokalnog BDP-a, onda je stvarna stopa nezaposlenosti bliža iznosu od 15-18%.
No, Tuzlu je, ipak, pogodila kriza. Mnogi poslovni objekti u pješaèkoj zoni stare jezgre su zatvoreni. Projekti, ukljuèujuæi i ambiciozni projekt viseæeg voza, kojim bi se ljudi vozili iznad i tokom rijeke Jale, su stavljeni „na policu“. Kao i u ostatku Bosne, trenutno, gotovo da nema stranih investicija. No, na sve strane su skupi automobili, odvijaju se graðevinski radovi, a na ulici se sreæe tek pokoji prosjak.
Kao i u ostatku Bosne, dijaspora šalje velike svote novca kuæi u Tuzlu, a veliki broj njih je upravo sada tu na odmoru. Svjetska banka je procijenila da su u 2011. god. doznake iz inostranstva iznosile vise od 2,02 milijarde dolara. U 2010. god., doznake su èinile 12,9% BDP-a. Dok je u ostatku države dijaspora obièno u Austriji, Njemaèkoj ili Skandinaviji, u Tuzlu se desetine miliona dolara slijevaju iz vrlo neoèekivanog izvora: Afganistana.
S krajem rata 1995. god., kada je 60.000 mirovnih snaga, voðenih NATO-om, smješteno u Bosnu, oko 20.000 amerièkih trupa se obrelo u Lukavcu, u blizini Tuzle. Uskoro su zapošljavali hiljade ljudi, od kuhara do administratora. Kako su postepeno smanjivali operaciju, a zatim prešli u Irak i Afganistan, veze skovane u tom periodu su se pokazale tako jakima, da su hiljade ljudi nastavili raditi za njih i na drugim mjestima. Nakon povlaèenja trupa iz Iraka, broj radnih mjesta se smanjio, a ni plata nije onako dobra kao prije. No, za nekoliko godina rada u amerièkoj bazi u Afganistanu, ili u logistici u Dubaiju ili Kuvajtu, kod kuæe se može kupiti kuæa ili auto.
G-din Mekiæ procjenjuje da danas oko 4.500 stanovnika radi za Amerikance u svakom momentu. Zlatko Berbiæ, poduzetnik iz Tuzle, koji vodi radio stanice i oglašivaèku agenciju, kaže da misli da bi taj broj mogao biti èak do 10,000 ljudi.
G-din Berbiæ je skeptièan prema veæini podataka koji dolaze iz tuzlanske vijeænice i kandidovao se, kao nezavisni kandidat, za naèelnika na nadolazeæim oktobarskim izborima. Vjeruje da Opæina nagomilava ogroman dug za finansiranje svojih projekata i da se vlasti ponašaju kao da su „na ledenjaku koji se topi, ali sve dok su oni sigurni, sve je OK“. G-din Mekiæ, s druge strane, odbija navode da Tuzla nagomilava neodržive dugove. „Imamo u potpunosti izbalansiran budžet“, kaže.
Dušica Ikiæ Cook, radi u sferi poslovne administracije i kandidatkinja je za Opæinsko vijeæe. Ona je, takoðer, skeptièna po pitanju rezultata dosadašnje administracije. „To mi sve lièi na filmsku scenografiju. Naèelnik je genije PR-a, a svakodnevno vidimo ljude koji traže hranu u kontejnerima. Mi smo grad sa jako puno izgubljenog potencijala, jer su ljudi, koji vode ovaj grad, nesposobni. Veliki broj dobrih kadrova je otišao, a ostali idu njihovim stopama.“
Naèelnikovi protivnici su suoèeni sa teškom bitkom. G-din Imamoviæ je 2008. god. direktno izabran sa nevjerovatnom veæinom od 76% glasova. Bosanci su tradicionalno nepovjerljivi, ali na ovom mjestu vide da se nešto dešava i to proizvodi sigurne glasove.
Ipak, na brdu iznad jezera, odronio se dio puta. Oktobar æe nam pokazati da li i podrška naèelniku tone, ili se drži èvrsto kao tvrdnja njegovih ljudi o zaustavljenom tonjenju.
Piše: Tim Judah, The Economist (online izdanje, sekcija Eastern approaches)
21-07-2012 at 01:59
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2012.godina
Održana manifestacija „Lilanje“ u Doknju
U Doknju nadomak Tuzle, veæ stoljeæima njeguje se tradicija lilanja, narodnog veselja. Proslava je poseban dogaðaj za sve posjetioce. Okupe se i mještani susjednih sela, a tu su i rodbina i prijatelji iz dijaspore. Za posjetioce domaæini pripreme takmièenje u disciplinama skok u dalj s mjesta, bacanje kamena s ramena, potezanje konopca i penjanje uz banderu. Vrijedne domaæice iz Doknja pripreme domaæe specijalitete na starinski naèin. U veèernjim satima poèinje lilanje i narodno veselje, a kako je bilo ove godine na proslavi pogledajte u video prilogu kolege Mirsada Hadžiæa.