Gdje je istina, i da li je ovo istina, kad je u pitanju Iran i njegov nuklearni program, oko koga Izrael dize veliku prasnu, nastojcei da sve zemlje oko njega budu unistene, ekonomski i vojno. Naravno, nece Izrael da ginu njegovi vojnici, on ce se potruditi da to drugi urade umjesto njega, to jest da ginu vonici drugih zemalja.



NJUJORK - Ne zavaravajte se, nuklearno naoružan Iran je izazov koji se ne može obuzdati, rekao je američki predsjednik Barak Obama u svom posljednjem međunarodnom govoru na skupštini UN prije novih američkih predsjedničkih izbora.
Kao što to obično biva, njegov govor pomno su bilježili svi novinari, unatoč zaključcima obavještajnih službi, koji govore suprotno Obaminim tvrdnjama. Baš kao i Obamin govor, mnogi medijski izvještaji puni su krivih navoda, nepotpunih istorijskih činjenica i jednostavno čistih izmišljotina oko Irana i nuklearnog programa te zemlje, piše novinar "Business Insidera", Kristijan Stork, u tekstu o razlozima zašto Iran ne predstavlja prijetnju.
Stork je razloge posložio u osam lekcija, a evo što one kažu.

Lekcija 1: Iran ne izrađuje nuklearno oružje
'Naša je visoka procjena kako je ujesen 2003. godine Iran zaustavio svoj program nuklearnog naoružanja', napisano je još 2007. godine u izvještaju američkih obavještajnih službi nazvanom national Intelligence Estimate (NIE).
Četiri godine kasnije, odnosno 2011. godine, NIE u svoj izvještaj uvrštavaju napredak Iranskog civilnog nuklearnog programa, poput povećanog broja operativnih centrifuga, no i dalje nisu predočili bilo kakve dokaze da se taj program koristi za proizvodnju nuklearnog oružja.
Ta saznanja su i odjek izvještaja IAEA (Međunarodne agencije za atomsku energiju), koja je isto tako zaključila kako Iran ne izrađuje nuklearno oružje.
Civilni nuklearni program ne prelazi na jednostavan način u vojni program. Prije nego što se to dogodi, zemlja u pitanju mora prekinuti nadzor IAEA nad vlastitom zalihom urana, koja se nalazi pod konstantnim nadzorom te organizacije, što je slučaj i kod Irana.
Nadalje, iz zemlje bi se morali izbaciti inspektori IAEA, koji trenutno slobodno hodaju po svim nuklearnim postrojenjima u Iranu. Kad bi Iran sve to napravio, to bi se itekako vidjelo u javnosti i to bi bio prvi pravi znak upozorenja da izrađuju nuklearno naoružanje.
Iran, kao potpisnica sporazuma o ograničenju nuklearne energije (NPT) ima pravo obogaćivati uran do niskih razina za potrebe domaće proizvodnje energije i medicinsku uporabu.

Lekcija 2: Iran nije prijetnja SAD-u
Vojska SAD-a najveći je i najsofisticiraniji stroj sile i nasilja koji je svijet ikad vidio. Nakon što se uračunaju svi troškovi, domaći i strani, SAD za vojsku godišnje izdvajaju oko trilion dolara godišnje.
Za usporedbu, Iran na vojsku troši između 10 i 12 milijardi dolara, znači oko 1-1,2 posto onoga što izdvajaju Amerikanci. Taj nesrazmjer teško da se može interpretirati kao vojna prijetnja.

Lekcija 3: Iran ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju za Izrael
'Iran ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju izraelu', rekao je još 2009. godine u izjavi za "Reuters" izraelski ministar obrane Ehud Barak.
"Iran predstavlja ozbiljnu prijetnju, ali ne egzistencijalnu. Korištenje te terminologije je krivo. ako se koristi kako bi se pokrenuo napad na Iran, onda je to pogrešno. Silu treba upotrijebiti samo kao posljednji potez", rekao je u februaru ove godine za YNet bivši šef štaba izraelske vojske i zapovjednik izraelskih vazdušnih snaga, Dan Haluc.
Slično razmišlja i šef Mosada Tamir Pardo, izraelske obavještajne službe. On je krajem prošle godine za Haaretz rekao kako Iran definitivno predstavlja prijetnju, ali ne egzistencijalnu, jer bi to značilo da bi u tom slučaju Izraelci mogli 'spakirati torbe i otići', a to po njemu nije slučaj.
Čak da Iran i ide u izradu nuklearnog oružja, izraelsko nuklearno naoružanje, koje se procjenjuje na nekoliko stotina nuklearnih bojevih glava, osigurava protiv toga da bi Teheran prvi napao istim oružjem.

Lekcija 4: Iransko vodstvo nije fanatično, niti suicidalno."Smatramo kako je Iransko vodstvo racionalan akter", istakao je u februaru ove godine šef vojnog štaba SAD-a, general Martin Dempsi. Isto mišljenje dijeli i izraelska strana. "Smatram kako Iransko vodstvo čine vrlo racionalni ljudi", rekao je u aprilu ove godine za Christian Science Monitor šef vojnog stožera izraelske vojske, general Beni Ganc.
Dok je Iranska vladajuća struktura bazirana na religiji, a mirni prosvjedi se rješavaju represivnim metodama, to teško da je jedinstven slučaj vezan samo za Iran. Saudijska Arabija, primjerice, rigorozno provodi religioznu doktrinu, čak i više nego Iran.
Nasilan odgovor vladajućih struktura na nenasilne prosvjede usmjerene prema političkim promjenama u slobodnim društvima i zapadnim demokratijama, teško da su nepoznanica. Treba se samo prisjetiti Occupy Wall Street pokreta u SAD-u, kao jednog od primjera.

Lekcija 5: Političari i mediji već 30 godina tvrde kako je Iran na pragu izrade nuklearnog oružja
Nakon što je Iran tokom 80-ih godina prošlog vijeka u oružanom sukobu gotovo uništio Irak, početkom devedesetih Izrael je Iran shvatio kao novog igrača na strateškoj mapi regije. Benjamin Netanjahu je još 1992. godine, kao zastupnik u izraelskom parlamentu isticao kako je Iran na 3-5 godina od dovršetka nuklearnog oružja i kako bi se ta prijetnja trebala spriječiti međunarodnom akcijom na čelu s SAD-om. Zvuči poznato?
Devedesetih godina prošlog vijeka, američki političari počeli su ponavljati tvrdnje Izraela u javnosti, iako za takve tvrdnje nisu imali nikakvog dokaza. Unatoč ranije spomenutom izvještaju NIE iz 2007. godine.

Lekcija 6: Američke i izraelske sigurnosne agencije su protiv napada na Iran
"Pomno promatramo što Iran radi, jer se tu uvijek više radilo o njihovim djelima, a ne riječima... ne postavljamo nikakve crvene linije", rekla je za Haaretz početkom prošlog mjeseca američka državna tajnica Hilari Klinton.
"Napad na Iran će ih samo potaknuti na izradu nuklearne bombe", smatra bivši izraelski šef agencije za unutarnju sigurnost Juval Diskin. Bivši šef Mosada Meir Dagan, ideju napada na Iran smatra, najglupljom stvari koju je čuo', kako je izjavio za Haaretz u maju prošle godine.
U međuvremenu, SAD i Izrael su usvojile strogu politiku ekonomskih sankcija, cyber ratovanja i tajnih operacija, koje po novom predstavljaju deklaraciju rata za Amerikance, a sve u pokušaju zaustavljanja nuklearnog napretka Irana. No, postoji konsenzus kod obavještajaca da bi napad na Iran nosio više posljedica nego koristi.

Lekcija 7: Amerikanci i Izraelci su protiv napada na Iran
Anketa provedena u SAD-u, koju je objavio Christian Science Monitor u martu ove godine, govori kako 7 od 10 Amerikanaca bira diplomatiju pred vojnim rješenjem za okončanje Iranske nuklearne krize.
U anketi koju je u martu proveo Haaretz, 58 posto Izraelaca protivi se jednostranom napadu Izraela na Iran. Samo 27 posto Izraelaca želi takav napad po istoj anketi.

Lekcija 8: Iransko nuklearno oružje postaće stvarnost ukoliko dođe do napada na tu zemlju
"Konsenzus je takav da govori ukoliko bi došlo do kratke akcije bombardIranja, to bi zagarantiralo ono što želimo spriječiti: Iran koji ne preza ni pred čim kako bi u tajnosti napravio nuklearno oružje", istakao je u februaru ove godine bivši direktor CIA-e, Majkl Hejden.

Izvir. Nezavisne


[Edited by Dajdza on 03-10-2012 at 01:15 GMT]

Izraelski ministar: Lieberman predvidio "perzijsko proljeće"



Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman je predvidio da će "perzijsko proljeće doći poslije arapskog proljeća" nakon međunarodnih sankcija Iranu, koje će, smatra, izazvati pobunu.
"Perzijsko proljeće će doći poslije arapskog proljeća, nestabilnost se širi Iranom, ne samo u Teheranu", izjavio je Lieberman za vojni radio. "Nema sumnje da će ojačati protesti kako se približavaju iranski predsjednički izbori sljedećeg ljeta", predskazao je.
"Iranski režim se približava kritičnoj tački. Međunarodne sankcije neće ubijediti lidere te zemlje da odustanu od nuklearnog programa, a najvažnije je to što iranski narod počinje davati do znanja da nije spreman žrtvovati se zbog zadovoljenja revolucionarnih i fanatičnih ambicija svojih lidera", izjavio je izraelski ministar.
Lieberman je pozvao zapadne zemlje da djeluju kako bi pomogle proteste, za razliku od onog što se dogodilo za vrijeme prethodnih protesta 2009. godine koje je režim ugušio.
"Ovaj put cijeli Zapad treba da pomogne pokret olakšavajući komunikacije, dajući novac i mobilizirajući međunarodne
organizacije, kao što su Vijeće sigurnosti UN-a, Evropska unija i druge", dodao je Lieberman.
Lieberman je dao izjavu nakon protesta i nereda u Teheranu koje je izazvala iranska novčana kriza.
Napomena: Evo odakle se vuku konci "Arpaskog proljeca". Daljnji nagovjestaji su jasni.

Izgleda da je jedna u nizu,malo zakačila i Tursku :

http://youtu.be/UacAxoBjnWk

Turska igra prljavu igru oko Sirije, a slicno je bilo i sa Libijom. Oni se jako plase kurdskog problema, samo taj problem za svijet nije sad interesantan. Prioritet je srusiti sadasnji rezim u Iranu. Prvi korak u tome je rusenje sirijskog rezima.

Barak:

Iran je odustao od nuklearnog oružja!


Benjamin Netanyahu i Ehud Barak

Iran je odustao od ambicija da napravi nuklearno oružje, izjavio je izraelski ministar odbrane Ehud Barak, istovremeno upozoravajući da njegova zemlja tek treba odlučiti u idućoj godini da li da pokrene vojni napad na Islamsku Republiku.

Teheran negira da njegove nuklearne aktivnosti imaju bilo kakvu vojnu dimenziju, ali vlade u Evropi i Sjedinjenim Državama izražavaju sve veću zabrinutost iranskim nuklearnim programom.

Diplomatija i pojačane ekonomske sankcije do sada nisu uspjeli okončati decenijama stari spor, pojačavajući strahovanja od izraelske vojne akcije protiv Irana.

Barak je izjavio britanskim novinama Daily Telegraph da je kriza izbjegnuta kada je Iran odlučio da koristi više od trećine svog umjereno obogaćenog urana u ovoj godini, prenosi Reuters.

On je izjavio novinama da ta iranska odluka "omogućava da se razmisli o odgađanju momenta istine za osam do deset mjeseci".

- Postoje najmanje tri objašnjenja. Jedno je strah javnosti od moguće izraelske ili američke operacije koja bi ih pokušala odvratiti od nuklearog oružja, kazao je on.

- To bi mogao biti diplomatski gambit koji su oni pokrenuli u cilju izbjegavanja kulminacije krize uoči američkih izbora, da dobiju na vremenu.

To bi mogao biti način da kažu IAEA-i (Međunarodnoj agenciji z atomsku eneriju): "Mi poštujemo svoje obveze", kazao je Barak.

On je, međutim, izjavio da Izrael zadržava pravo da djeluje samostalno ako osjeti da su ugroženi temelji njegove sigurnosti.

Kako je tekao izraelski napad na Sudan i zašto se svijet ponaša kao da se ništa nije dogodilo?!


Svega nekoliko dana nakon što su, prema mnogim izvorima, izraelske zračne snage bombardirale tvornicu u Kartumu, glavnom gradu Sudana, iranski izvori prenose informaciju kako je flota njihove mornarice danas uplovila u sudansku luku na Crvenom moru.



Službeno, Iran ističe kako se radi o proširenju prisutnosti njihovih brodova u međunarodnim vodama. U sudansku sjeveroistočnu luku uplovila je iranska 22. flota u kojoj se nalazi nosač helikoptera Kharg i razarač Admiral Naqdi. Iz iranske mornarice ističu kako znatno pojačavaju prisutnost od prošle godine, kako u regionalnim zemljama, tako i na prostoru Indijskog oceana, ali i na prostoru Mediterana.



Podsjetimo, u februaru 2011. iranski ratni brodovi su po prvi puta prošli kroz Suez i ušli u Mediteran, prenosi "Advence.hr".



Što se tiče napada na sudansku tvornicu u Kartumu prije pet dana, cijeli svijet se ponaša kao da se ništa nije dogodilo. Sudanski ministar vanjskih poslova potvrdio je kako su četiri aviona bombardirala tvornicu dok s druge strane Izrael "ne potvrđuje niti ne opovrgava" - drugim riječima, ponovno se nalazimo u onoj čudnoj zoni kada svi znamo što se dogodilo, ali formalno tu informaciju nitko ne želi potvrditi.



Ista stvar kao i u slučaju izraelskog nuklearnog arsenala - cijeli svijet zna da je Izrael nuklearna vojna sila, ali zbog geopolitičkog utjecaja SAD-a, cijeli svijet mora "glumiti" kao da taj arsenal zapravo ne postoji.



Da stvar bude još strašnija - jer ne može biti smiješna - utjecajni britanski list "The Sunday Times" objavio je detaljni izvještaj napada izraelskih zračnih snaga na glavni grad Sudana. Izraelski dnevni list "Haaretz" izvještaju britanskog "Sunday Timesa" daje veliki kredibilitet te se navodi kako je list već postao poznat po tome da u detalje objavljuje pregled izraelskih vojnih operacija, ponajviše zahvaljujući tome što redakcija ima dobre veze u Tel Avivu i Nariobiju (Kenija) s izraelskim i američkim dužnosnicima iz obavještajnih službi.



U izvještaju se detaljno opisuje cijela operacija - napad je izveden u ranim jutarnjim satima, bombardiranje su izvela četiri izraelska F-15I "Ra'am" bombardera u pratnji još četiri F-15 vojnih zrakoplova čiji je zadatak bio paziti na eventualni prilazak sudanskih MIG-29 zrakoplova.



Uz navedene zrakoplove u operaciji su sudjelovala i dva CH-53 "Yasur" helikoptera na kojima su se nalazili izraelski komandosi, a misija im je bila potencijalna operacija spašavanja u slučaju da neki od njihovih zrakoplova bude oboren.



U istom izvještaju se ističe kako su izraelski vojni zrakoplovi poletjeli iz vojne baze u Negevu. Let je ukupno trajao oko četiri sata, na relaciji od 3.900 km preko Crvenog mora. U letu ih je gorivom opskrbio zračni tanker Boeing 707.



U operaciji je također sudjelovao i zrakoplov Gulfstream 550 "Shavit", specijalno opremljen za elektronsko ratovanje - njegov zadatak bio je daljinski onesposobiti sudanske radare i sisteme protuzračne obrane. Prema svemu sudeći, onesposobljavanje je bilo uspješno.



Da se u konkretnoj tvornici proizvodi oružje, Izraelci su navodno saznali u dokumentima koje su ugrabili nakon Mossadovog atentata na Hamasovog operativca u Dubaiju prije dvije godine. Navodno se među dokumentima nalazio ugovor između Sudana i Irana glede proizvodnje oružja u napadnutoj tvornici, također se ističe kako su proizvodnju direktno nadzirali pripadnici Iranske revolucionarne garde.



Čak i da je tako, i dalje govorimo o direktnom i namjernom kršenju niza međunarodnih zakona i apsolutnog kršenja teritorijalnog suvereniteta Sudana. U slučaju da je to napravila neka druga zemlja, ovo bi bio međunarodni incident zbog kojeg bi lako buknuo i sukob.



No, kada je riječ o Izraelu i SAD-u, stvari su daleko drugačije, a međunarodni zakoni postaju mrtvo i nevažno slovo na papiru. Ono što prolazi SAD-u u Pakistanu, Afganistanu, Somaliji, Libiji, Filipinima i drugdje, "proći" će i Izraelu i to - nažalost po vjerodostojnost tzv. međunarodnih zakona - nije nikakva novost.



Također nije novost da je Izrael američki protektorat na prostoru Bliskog istoka što mu daje apsolutna sva "prava" koje si i SAD uzima, piše "Advence.hr".

Izraelska vojska odbila planiranje napada na Iran

citat:

---

JERUSALIM - Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Ehud Barak naredili su izraelskoj vojnoj komandi 2010. godine da izvrši pripreme za napad na iranska nuklearna postrojenja, ali je ona to odbila, prenijeli su danas izraelski mediji. U dokumentarnom filmu stanice "Kanal 2" navodi se da su se tadašnji načelnik Generalštaba Gabi Ašeknazi i šef obavještajne službe Mosad Meir Dagan usprotivili naređenju da se vojska stavi u stanje priravnosti "f-plus", što bi značilo da napad može da uslijedi u svakom trenutku. Barak je rekao ovoj televiziji da mu je Aškenazi prenio da armija nije u stanju da izvrši uspješan udar na iranski nuklearni program. Izrael vjeruje da je taj program paravan za proizodnju atomskog naoružanja, a Teheran to demantuje. U dokumentarcu se navodi da je Aškenazi osporio Barakove tvrdnje i rekao svojim saradnicima da vojska može da obavi takav zadatak, ali da bi to bila strateška greška. Aškenazi, dodaje se u izvještaju, je upozorio da bi izdavanje naređenja o podizanju borbene gotovosti pokrenulo lanac događaja koji bi mogao da izmakne kontroli i izazove širi konflikt. Barak je u insertima iz dokumentarca koji će u cjelosti biti emitovan večeras pokušao da ublaži značaj naređenja o vojnoj pripravnosti. "Nije istina da bi podizanje borbene gotovosti vojske na nekoliko sati ili dana primoralo Izrael da realizuje određene operacije", rekao je Barak. Dagan, koji se poslije penzionisanja u Mosadu usprotivio jednostranom napadu Izraela na Iran, optužio je Netanjahua i Baraka da su pokušali da pokrenu rat na ilegalan način, bez odobrenja kompletne vlade, navodi se u televizijskom izvještaju. Barak i Netanjahu su u međuvremenu rekli da napad na Iran neće uslijediti u bliskoj budućnosti. Netanjahu je u septembru izjavio u UN da će Iran biti na pragu ostvarenja nuklearne oružane sposobnosi tek u ljeto 2013. godine. Barak je prošle sedmice rekao da je Iran usporio svoj atomski program, što je Izraelu dalo dodatno vrijeme da isplanira sljedeće korake.

---

citat:

---

MelMel wrote:
Zabrinuta sam za Iran.

---

citat:

---

MelMel wrote:

a jesi li puno ili malo zabrinut?

---