Ista prièa, oružje za masovno uništvanje, druga meta, Iran. Nikakvi im dokazi nisu potrebni. Samo "zgodna" prièa.
Emisija Reporteri Mirjane Rakiæ, epizoda "Èovjek koji je lažima uveo svijet u rat".
Prièa je o iraèkom inžinjeru koji je zatražio azil u Njemaèkoj i radi èije je lafine o Sadamovom oružju za masovno uništenje napadnut Irak. Njemaèka obavještajna služba je znala sve ali...
"Najzanimljiviji" dio epizode je odgovor tadašnjeg Njemaèkog ambasadora pri UN, zašto nisu amere obavijestili da nema trunke istine u svoj toj bajki. Lijepo kaže èova da to ništa ne bi promjenilo.
Ameri znaju da je bajka, britanci znaju isto, švabe znale prve.... Svi sve znaju i živo im se... Collin Powel u UN svoju šuplju veze. Koliko æe bit' žestoko oko Irana, vidjeæemo.
Tu švabo posebno smrdi. Prièa o tzv. teroristima 11.9. Kažu da su kao došli iz Švabije.
Na sve moguæe naèine se traži alibi za napad na Iran
Pogledajte zastrašujuæi video o nuklearnom napadu Irana na Izrael
ZASTRAŠUJUÆI video koji prikazuje apokaliptièni scenarij o nuklearnom napadu Irana na Izrael osvanuo je na YouTubeu. Video izgleda kao amaterska snimka, što mu dodatno daje na autentiènosti, a zove se "The Last Day" (Posljednji dan).
Video poèinje scenom u kojoj prestravljeni izraelski par vozeæi se u automobilu postaje svjestan da im je zemlja napadnuta. Odjednom, zasljepljuje ih bljesak...
Petominutni video režirao je izraelski redatelj Ronen Barany koji je rekao: "Hitleru je trebalo pet ili šest godina da istrijebi šest milijuna Židova, a Ahmadinedžad æe to uèiniti u nekoliko minuta. Zato želim probuditi svijet."
Radnja videa odvija se u veljaèi 2013. godine, a vjerojatno se temelji na projekcijama SAD-a i Izraela kako bi Iran mogao proizvesti nuklearno oružje u roku od jedne godine.
Debata o prijetnji koju za Izrael predstavlja Iran traje veæ godinama. No, tek posljednjih mjeseci sve je izraženije uvjerenje kako bi manje zlo bilo preventivno napasti Iran sada dok još nije razvio nuklearno oružje.
Postoji i lista èekanja za gas maske, a vlasti graðanima diljem zemlje pojašnjavaju gdje æe se moæi skloniti u sluèaju napada na Izrael.
Mnoge izraelske kuæe, ukljuèujuæi i onu Ronana Baranyja, veæ imaju izgraðena zajednièka skloništa u podrumima. Redatelj ovog videa Ronan Barany pokazao je ekipi Sky Newsa svoje pripremljeno sklonište, rekavši da ga ne planira uskoro koristiti.
Znaci ocekivati je da u najkasnije jesen Iran bude napadnut.
Obamin zaokret nakon razgovora s Natanjahuom: Više ni vojni udar nije iskljuèen?!
S obzirom na izbornu godinu Obama mora pokazati da je više pro-izraelski naklonjen. "Slobodna Evropa" danas prenosi analizu uglednog dnevnika "Wall Street Journal" o posljednim promjenama vezanim za odnose SAD-a i Izraela. Èlanak prenosimo u cjelosti:
Pred susret sa izraelskim premijerom Benjaminom Natanjahuom, amerièki predsjednik Barack Obama je napravio potpuni retorièki zaokret po pitanju Irana koji je bio upeèatljiv.
Sada se postavlja pitanje da li æe Izrael, a posebno Iran, vjerovati da to misli nakon tri godine pokušaja da ih privoli na diplomatsko pregovaranje.
Obamin govor
Obama je otvorio godišnju konferenciju Amerièko-izraelskog komiteta za javne poslove u nedjelju govorom èija je jaèina stavova o Iranu prisustnu publiku digla na noge. Predsjednik Obama je zaslužan za diplomatsku izolaciju Islamske Republike i nametanja „de facto“ embarga na naftu što za Iran predstavlja ogroman problem.
Taj govor se nadovezao na prošlonedjeljni intervju sa Jeffrey Goldebrgom, u kome je Obama jasno saopštio i precizno rekao da je nuklearni program Irana „neprihvatljiv“. Pozvao se i na „vojnu komponentu“amerièke politike i rekao „mislim da je izraelska vlada shvatila da ja kao predsjednik Sjedinjenih država ne blefiram“.
Takoðe je zapanjujuæe što je dodao da nuklearni program Irana neæe biti moguæ zbog gotovo sigurne proliferizacije u regionu i da su "rizici od toga da iransko nuklearno oružje doðe u ruke teroristièkih organizacija ogromni."
Tajming svega reèenog nije sluèajan, buduæi da se to dogodilo neposredno pred sastanak Benjamina Netanjahua i Obame u Bijeloj kuæi i intenzivnih spekulacija o skorom napadu Izraela na Iran. U intervjuu sa urednicima WSJ, prošlog petka, bivši generalni direktor kancelarije izraelskog premijera Eyal Gabbai, rekao je da je susret Netanjahua sa Obamom „posljednja prilika da se sretnu i razgovaraju licem u lice prije nego odluka bude donesena“.
Raèunica izraelske vojske polazi od pretpostavke da æe iranski nuklearni program uskoro uæi u zonu "imuniteta", nakon koje mogu biti neranjivi na ne-nuklearni napad Izaraela. Ali takoðe raste i izraelski strah zbog osjeæaja da Obamina administracija nije spremna za korištenje vojnih sredstava, ako diplomatija i sankcije ne uspiju uvjeriti Iran da odstupi.
Ti strahovi su daleko od toga da su neutemeljeni. Iako Obami pripada zasluga zbog sankcija, njegova administracija se borila u Kongresu „zubima i noktima" oko sankcionisanja Iranske centralne banke. Predsjednik je nevoljno potpisao sankcije u zakonu kao dio veæeg odbrambenog raèuna. Njegovi su pomoænici takoðe radili na tome da se zaustavi zakonodavstvo kojim bi se onemoguæilo Iranu da obavlja financijske transakcije putem Swift bankarskog konzorcija.
Kada je rijeè o vojnoj akciji, visoki zvaniènici administracije su neprekidno ponavljali da je njihov glavni prioritet odvratiti Izrael, mnogo više nego zaustaviti Iran da napravi bombu.
Mješoviti signali
Ne tako davno, novembra prošle godine, ministar odbrane Leon Panetta rekao je da bi vojni napad imao „nesagledive posljedice“ i da nije uopšte sigurno da bi rezultat bio „odvraæanje Irana od toga što žele da urade“.
U posljednje dvije sedmice, Martin Dempsey, predsjednik Združenog štaba rekao je da bi izraelski napad bio „destabilizujuæi“ dok je direktor Nacionalne obavještajne službe, James Clapper, tvrdio da Iranci nijesu odluèili da naprave nuklearnu bombu. Malo je onih koji se pitaju zašto su Izraelci nervozni zbog rješenja koja nude SAD.
Dobrodošla je vijest da predsjednik Barack Obama sada pokušava da umiri te strahove, ali on je takoðe mnogo otvoreniji u javnim istupima nego ikada u pokušaju da odvrati Izrael da djeluje samostalno.
“Da li želimo situaciju u kojoj Iran može sebe predstavljati kao žrtvu, i odvraæati pažnju od toga što je srce problema, a to je njihova namjera proizvodnje nuklearnog oružja“.
Obama je jasno rekao Goldbergu da je pod „situacijom“ mislio na izraelski napad.
Ako je predsjednikov argument da bi izraelski napad bio manje efikasan i imao mnogo više nepredviðenih posljedica od amerièkog napada, ima pravo – i malo je Izraelaca koji se sa tim ne bi saglasili. Izrael nema vojne resurse kakve posjeduju SAD.
Pitanje o kojem Netanjahu i izraelski lideri treba dobro da razmisle jeste da li Obama sad misli ono što kaže. Predsjednik Obama je uspio da izgradi ogroman deficit povjerenja sa Izraelom, koji bi se lako mogao potrošiti u jednoj sedmici.
Osim toga Izrael zna da je ovo izborna godina kada Obama mora pokazati da je više pro-izraelski naklonjen nego što æe biti ako bude ponovo izabran.
Dobro je èuti da Obama konaèno zvuèi ozbiljno oko zaustavljanja nuklearnog programa Irana. Ali ako sada pledira na to da Izrael sam ne uzima stvari u svoje ruke, treba da zna da je kolebanje njegove administracije i mješoviti signali koje šalju uèinilo mnogo da Jerusalim poène da djeluje samostalno. Još važnije od toga, ako je predsjednik koji za sebe kaže da ne "blefira" onda mora biti bolje spreman za djelovanje ako ga blef zove.
Netanyahu tvrdi da je rat s Iranom neizbježan: Pištolj je napunjen, a osiguraè spušten! -nabij ga sebi u guzicu i opali kretenu
"Ako diplomatija ne uspije napadamo Iran", potvrdio je i amerièki ministar odbrane Panetta
Autor Fena | Objavljeno 06.03.2012. u 05:35
Verzija za štampu Samo tekst Decrease font Enlarge font
Netanyahu tvrdi da je rat s Iranom neizbježan: Pištolj je napunjen, a osiguraè spušten!
Beskrompromisan govor izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Washingtonu, u kojem je lobirao za "izraelsku stvar", uvjerio je domaæu javnost da je sukob s Iranom neizbježan.
Netanyahu je podsjetio na grozote holokausta, citirajuæi pismo iz 1944. godine u kojem je SAD odbacio zahtjev židovskih èelnika za bombardiranje nacistièkog logora Auschwitz. Njegova poruka je jasna: Izrael se ne može osloniti na druge u odbrani vlastitog naroda.
- Kao izraelski premijer, neæu nikada dopustiti da moj narod bude u sjeni uništenja, rekao je Netanyahu u ponedjeljak pred moænom proizraelskom lobistièkom organizacijom AIPAC nakon sastanka s amerièkim predsjednikom Barackom Obamom.
- Èekali smo da vidimo što æe postiæi diplomacija, èekali smo da vidimo kako æe djelovati sankcije. Ne možemo si priuštiti da èekamo predugo, istaknuo je.
Te su rijeèi odjeknule u Izraelu gdje analitièari, komentatori i bivši vojni dužnosnici ocjenjuju kako se zaoštrio ton prema Iranu, koji je otvoreno pozvao na uništenje Izraela.
- Pištolj ne samo da je napunjen, nego je spušten osiguraè, rekao je Izraelskom radiju Uzi Dayan, bivši general i savjetnik za nacionalnu sigurnosti.
Izrael je nepopustljiv u stavu da Iranu neæe dopustiti proizvodnju nuklearnog oružja i "pritišæe" Washington da bude oštriji prema Teheranu kako bi ga prisilio da obustavi sporni nuklearni program.
Iran uporno tvrdi da je program iskljuèivo mirnodopski, u što vjeruje malo zapadnih država, a SAD i EU uvode sve oštrije ekonomske sankcije kako bi Teheran odustao od programa i vratio se pregovorima.
Izraelski struènjaci smatraju da æe sankcije uroditi plodom samo ako iza njih stoji vjerodostojna vojna prijetnja. To je skeptike navelo da povjeruju kako je Netanyahuova retorika samo predstava za javnost, ali rijeèi koje je upotrijebio otišle su tako daleko da æe Netanyahu izgubiti kredibilitet u domaæoj javnosti ako se pokaže da se radilo o obiènom "blefu", upozoravaju struènjaci.
Obama se zauzeo za to da se sankcijama da više vremena i, iako se Washington slaže s Izraelom kako je neprihvatljivo da se Iran domogne nuklearnog oružja, terminologija koju su koristili Obama i Netanyahu ponešto se razlikuje. Dok je Obama govorio o sprjeèavanju Irana da se "domogne" atomske bombe, Netanyahu je govorio o tome da Iran treba sprijeèiti u "razvijanju" nuklearnog oružja.
Analitièari kažu kako to znaèi da Izrael ne želi da Iran uopæe posjeduje dijelove i materijale potrebne za izradu bombe. Washington bi, pak, reagirao samo ako se pokaže da Teheran aktivno pokušava sastaviti te dijelove.
Izraelska pozicija proistjeèe iz tzv. "Beginove doktrine", nazvane prema bivšem izraelskom premijeru Menachemu Beginu koji je 1981. naredio zraèni udar na iranski reaktor sumnjajuæi da služi proizvodnji plutonija potrebnog za izradu nuklearnih bojnih glava.
Kako je Begin tada rekao, napad je dokaz da njegova zemlja "ni pod kojim okolnostima neæe dopustiti da neprijatelj razvije oružje za masovno uništenje protiv našega naroda".
Netanyahuov govor u ponedjeljak bio je najjasniji izraz te doktrine otkako je 2009. godine preuzeo premijersku dužnost, a struènjaci istièu kako skeptiènu javnost tek treba uvjeriti u neizbježnost rata.
- On nas priprema za rat, no nisam siguran da smo spremni za to. To nije pametna igra, nego kockanje, rekao je Uri Dromi, glasnogovornik bivšeg premijera Yitzhaka Rabina.
Prošlosedmièna anketa pokazala je kako samo 19 posto Izraelaca smatra da bi trebali napasti Iran, èak i bez podrške Washingtona.
Brojni Izraelci se boje da zemlja nije spremna za oružani sukob, a struènjaci procjenjuju da bi se Izrael mogao naæi pod kišom raketa iz Irana i njegovih saveznika, poput Hezbolaha u Libanonu.
Sluèajno ili ne, samo nekoliko sati nakon Netanyahuova govora izraelski ministar civilne zaštite Matan Vilbai poruèio je preko sms-a: "Izrael je sposoban presresti rakete koje bi došle s bilo kojeg mjesta na Zemlji... Svaki graðanin itekako zna što treba uèiniti u sluèaju vanrednog stanja".
Panetta: Ako ne uspije diplomatija, napadamo Iran
Amerièki ministar odbrane Leon Panetta u utorak je rekao da æe u sluèaju neuspjeha diplomatije SAD poduzeti vojnu akciju kako Iran ne bi proizveo nuklearno oružje.
- Nema veæe prijetnje za sigurnost Izraela i cijele regije, pa i Sjedinjenih Amerièkih Država nego Iran koji posjeduje nuklearno oružje, rekao je Panetta.
- Vojna akcija posljednja je moguænost, kad sve drugo zakaže, rekao je u pripremljenom govoru proizraelskoj lobistièkoj grupi AIPAC-u. "Ali da ne bude zabune, djelovat æemo budemo li morali".
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
Re: ¨Iranska kriza¨
Izgleda da je odluka donesena. Napad je neizbjezan. Sve sto su uradili bit ce unisteno, perspektivna i bogata zemlja bit ce razrusena. Mislim, da Iran nece imati priliku ni uzvratiti. Rezim ce pasti, a izvori nafte idu Zapadu. To je jedini nacin za prevazilaze ekonomske krize u svijetu a posebno u Evropi. Besplatna ili jeftina nafta nasusna je potreba.
"Predsjednik Obama je signalizirao Iranu da æe Sjedinjene Države prihvatiti iranski civilni nuklearni program ako vrhovni voða Ali Hamenei ispuni obeæanje koje je nedavno dao da njegova država neæe proizvesti nuklearno oružje", piše Washington Post.
arnie Nivo: Forumski doajen I'm coming in peace now
Registriran(a): 12-02-2011 Lokacija: Zulu time zone Odgovori: 4391 IP: Maskiran
Re: ¨Iranska kriza¨
Iran je sposaban napraviti nuklearno oružje
Moghadam u petak naveèer.
Moghadam je parlamentarni poslanik, a ne vladin zvaniènik i njegova gledišta ne predstavljaju politiku iranske vlade, prenosi AP.
Ovo je prvi put da istaknuti iranski politièar izjavi u javnosti da Iran ima tehnološke moguænosti da proizvede nuklearno oružje.
SAD i njeni saveznici optužuju Iran da koristi svoj civilni nuklearni program kao pokriæe za proizvodnju nuklearnog oružja. Iran negira ove optužbe, kazujuæi da koristi svoj program u mirnodopske svrhe.
Iranski vrhovni voða ajatolah Ali Hamenei je više puta ponovio da njegova država ne želi nuklearno oružje, kazavši da je posjedovanje takvog oružja grijeh i "nepotrebno, štetno i opasno".
Predsjednik Mahmud Ahmedinedžad je rekao da ako Iran jednog dana odluèi napraviti nuklearno oružje, onda æe to uraditi otvoreno i neæe se nikoga bojati.
Re: ¨Iranska kriza¨
<br /><br /><br /><br />
