Ono što se mora reći

Zašto ćutim, zašto toliko dugo ne rekoh ni riječi,
Šta me to priječi,
Kad je jasno da su na pomolu
Ratne igre, na kraju kojih, mi preživjeli
Svedeni bivamo na uzgredno, a da ih nismo htjeli?
Postalo je valjanim pravo na preventivni napad,
Koji bi mogao unišiti sav narod iranski,
Vođen od komedijaša nekog,
Što ga raspaljuje planski.
Pretpostavljaju, da sprema atomsku bombu
Kako bi svijetu zakuhao čorbu.
Pa zašto sam onda sebi zabranio,
Nazvati imenom – i nisam to kanio,
Onu drugu zemlju, koja godinama, kako se kaže-
-Atomskim potencijalom raspolaže – tobože tajno,
A svi to znaju, i izbjegava kontrolu i inspekciju, trajno?
Šutnju o takvom stanju stvari ja grijehom ćutim
I moja je šutnja krivica i laž, od koje se mutim,
Jer treba o tom povesti računa i platiti ceh,
Iako će na me zazvati »antisemitizam» k’o grijeh.
A sad, eto, jer su u zemlji mojoj
Neiskazivi zločini bili ekskluzivni,
Kojima primjera nema niti se opravdanja moglo naći
Ponovo ćemo se u trgovini snaći,
Pa da se iskupi nacija, iznađena je «reparacija»,
Te Izraelu treba dati još i podmorski opasan stroj
Spreman za ubitačni boj
I uništenje atomskih glava,
Tamo gdje se samo predmijeva
Da postoji atomska bomba prava.
Ali treba se toj zemlji odužiti, i ova podmornica grozna
Za zastrašivanje će poslužiti.
Zašto dosad ne rekoh ni riječi?
Jer mišljah da me moje porijeklo priječi:
Na njemu zločina strašnog je žig,
I strahujem kako će taj mig
Protumačiti izrelska država,
Jer kakavog ja imam prava,
Kad s njom susjećam i želim ostati vezan,
Donijeti zaključak trijezan:
A pišem ga posljednjom tinom:
Zar izraelski potencijal zaprijeti može,
Atomskim ratom, krhom svjetskom miru,
Zar dotle stigosmo, o bože?
Jer danas ipak to treba reći -
Ono zašto će sutra možda biti kasno;
Jer mi Nijemci – opterećeni krivicom teškom
Sutra ćemo se osramotiti još gorom greškom,
Isporučujući oružje za predvidiv i predviđeni zločin,
Naše sudjelovanje neće biti moguće opravdati ničim.
Priznajem: ne mogu ćutati više,
Jer od dvoličnosti zapada ne može da se diše,
I nadam se da mnogi žele prekinuti šutnju
I izraziti ljutnju potstrekivaču opasnosti znane
I da isto tako ustraju, da odustane i pristane
Na stalnu i slobodnu pasku
Atomskog potencijala Izraela kao i Irana
I da vlade dozvole, da se kontrolira i jedna i druga strana
Od strane međunarodnih organa.
Samo na taj način i Izraelci i Palestinci
I još više svi ljudi koji žive bok uz bok, i jedni i drugi,
U toj nesretnoj regiji zaposjednutoj ludilom
Naći će izlaz i sebi i nama i svijetu svom.


Günter Grass

hvala Günter Grass


Iran može izdržati naftni embargo nekoliko godina

Iranski predsjednik Mahmud Ahmedinejad izjavio je da Iran ima dovoljno sredstava da nekoliko godina izdrži potpuni embargo na izvoz njegove nafte, javili su u danas iranski mediji.


Zapadne sile žele nametnuti sankcije na izvoz naše nafte, i mi im moramo reći da smo uštedjeli tolika sredstva, da čak ako nekoliko godina ne prodajemo naftu, naša zemlja to lako može izdržati, izjavio je Ahmedinejad tokom posjete pokrajini Hormuzgan, javila je državna novinska agencija Irna, prenosi Reuters.

Ahmadinežad: Iran neće odstupiti ni pedalj od svog prava


Iran neće ni za pedalj odstupiti od svog prava na korištenje nuklearne energije, izjavio je danas predsjednik Mahmud Ahmadinežad, uoči razgovora sa svjetskih silama o atomskim aktivnostima Teherana u Istanbulu.

"Iranska država čvrsto stoji na osnovnim pravima i ni pod najjačim pritiscima neće ni malo odstupiti od svog nespornog prava", rekao je Ahmadinežad u govoru u Minabu na jugu zemlje, navela je zvanična agencija IRNA.

"U ime iranske države, savjetujem neprijateljima da promene ponašanje prema našoj zemlji i treba da znaju da će Iranci čvrsto braniti svoja prava", rekao je on, prenio je AFP.

Iran će se ovog vikenda sastati sa zvaničnicima Britanije, Kine, Francuske, Njemačke, Rusije i SAD da bi razgovarali o nuklearnom programu Teherana.

Teheran uporno odbacuje optužbe zapadnih zemalja da gradi nuklearnu bombu a zapretio je i da će zatvoriti strateški važan moreuz Ormuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte, ukoliko bude pogođen dodatnim sankcijama.

citat:

---

arnie wrote:
Ahmadinežad: Iran neće odstupiti ni pedalj od svog prava

---

Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Usprkos sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Treba napomenuti da je Iran jedna od najeftinijih zemalja na svijetu za život.
Cijena litre diesela iznosi dva američka centa.
Cijena litre benzina iznosi devet američkih centi.
Najveća zbirka dragulja nalazi se u Iranskoj središnjoj banci.
Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava.
stopa godišnje dobi prilikom ulaska u brak za muškarce 29,7 godina, a za žene 23,9 godina.
U zemlji prebiva najveći broj stranih izbjeglica u svijetu, uglavnom iračkih i afganistanskih. Godine 2010. u zemlji je boravilo oko tri milijuna afganistanskih izbjeglica, a tijekom zadnja tri desetljeća prosječan broj stranih izbjeglica bio je iznad pet milijuna.
Prema američkim podacima 2010. godine 71% iranskog stanovništva živjelo u gradovima.
U Iranu prema raznim procjenama živi između 10.000[11] i 25.000 Židova.
U državi živi 19.823 zoroastrijanaca, a najviše ih živi u Indiji (oko 60.000).
Crkva sv. Marije na sjeverozapadu zemlje druga je najstarija na svijetu.
Broj kršćana kreće se od 109.415 do 300.000.
Prema američkim procjenama muslimani čine 98% ukupnog stanovništva, a prema službenim iranskim izvorima 99,4% od ćega je 93% šijita.
Oko 100.000 plastičnih operacija godišnje što je najveći broj na svijetu.
100% stanovništva pokriveno je zdravstvenom skrbi.
Oko 96% potrebnih lijekova proizvedu domaće farmaceutske tvrtke.
Godišnja zarada od izvoza lijeka iznosi oko 35 milijuna dolara.
74% žena između 15 i 49 godina koristi kontracepcijska sredstva. Klinički je zbrinuto 93% djece do pet godina starosti koji boluju od akutne respiratorne infekcije.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv difterije, hripavca i tetanusa.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv hepatitisa B.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv ospica.
100% muške djece je obrezano ubrzo nakon rodjenja.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv dječje paralize.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv tuberkuloze.
Vlada financira 100% osnovnih cjepiva.
84% svjetskih zaplijena heroina izvrši Iran.
Godišnje se presadi oko 2000 bubrega.
Na obrazovanje se izdvaja 22.85% od ukupnog državnog budžeta odnosno oko 110 milijardi USD godišnje .
Prema službenim izvorima iz 2006. godine stopa pismenosti iznad 15 godina iznosi 92,7%, a iznad šest godina 84,6% (54,082.000 od 63,920.000 stanovnika). Stopa nepismenosti smanjena je sa 52,5% u 1976. na 7,3% u 2006. godini.
98.1% muškog stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.
Godišnje se objavi oko 65.000 novih naslova knjiga.
Godišnje se objavi 2426 knjiga o primijenjenim znanostima.
Godišnje se objavi 1844 knjiga o prirodnim znanostima.
Godišnje se objavi 1319 knjiga o društvenim znanostima.
Godišnje se objavi 1486 filoloških knjiga.
Godišnje se objavi 4504 knjiga o teologiji.
Godišnje se objavi 706 knjiga o filozofiji i psihologiji

Amerika izvršila invaziju na Iran. Nakon nekoliko dana borbi, u Pentagonu se
održava konferencija za tisak. Portparol ministarstva odbrane SADa se
obraća novinarima:
- "Do sada je u borbama ubijeno 856 i ranjeno preko 2 000 Iranskih vojnika."
Jedan od prisutnih novinara ga prekide:
- "Izvinite, zna li se koliko ima ubijenih i ranjenih na našoj strani?"
Iz sale neko dobaci:
- "To sada saopcava Iranski portparol u Teheranu!"

Pregovori o iranskom nuklearnom programu

Pregovori Irana i šest vodećih zemalja svijeta o spornom iranskom nuklearnom programu počeli su u subotu u Istanbulu.

Diplomati ocjenjuju da nije izgledno da će doći do značajnog pomaka u pregovorima, ali i samo njihovo održavanje pruža mogućnost da se obnovi dijalog i da se umire spekulacije da bi Izrael mogao pokrenuti napad kako bi spriječio Iran da dođe u posjed nuklearnog oružja, napominje Reuters.

AFP javlja, pozivajući se na izjave bliske pregovaračima, da najviše što se može očekivati od pregovora jeste postizanje dogovora o tome da za četiri do šest sedmica budu održani detaljniji razgovori.

U Teheranu ističu da se ni po koju cijenu neće odreći svojih prava u nukleranoj oblasti.

"Najnoviji odgovor Irana je da je spreman da sjedne i razgovara o nuklearnom pitanju. Za nas je (skup u Istanbulu) provjera toga", izjavio je jedan pregovarač.

U Teheranu, uoči pregovora, ističu da se ni po koju cijenu neće odreći svojih prava u nukleranoj oblasti.

Predsjednik Mahmoud Ahmedinejad je pozvao "neprijatelje" iranske nacije da promijene ponašanje i najavio da će Teheran čvrsto braniti svoja prava.

Najavljene sankcije
Francuska i Velika Britanija pozvale su Teheran da ne propusti ovu priliku i da suspendira sporne aktivnosti u svom nuklernom programu.

Predsjednik Francuske Nicolas Sarkozy i britanski premijer David Cameron su u zajedničkoj poruci dostavljenoj medijima u četvrtak također najavili da će odlučno provoditi sankcije protiv Irana sve dok ta zemlja odbija ispunjavati svoje međunarodne obaveze.

Teheran je u posljednjem trenutku prihvatio da pregovori budu održani u Istanbulu, a predlagao je Bagdad ili neko mjesto u Kini, što su na Zapadu odbacili.

Spor je nastao zbog različitih stavova Ankare i Teherana o krizi u Siriji, pošto Iran, za razliku od Turske, podržava predsjednika Bashara al-Assada, svog saveznika na Bliskom istoku.

SAD i njeni saveznici već duže vreme optužuju Iran da radi na proizvodnji nuklearnog oružja.
U Teheranu to odbacuju i kažu da sporni nuklearni program ima civilne namjene.

Pregovori Irana i pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) - SAD, Kina, Velika Britanija, Francuska i Rusija - Njemačke prekinuti su prije 15 mjeseci kada se pregovarači, također u Istanbulu, nisu uspjeli dogovoriti ni o dnevnom redu

preneseno

citat:

---

Abulafija wrote:
Ono što se mora reći

Zašto ćutim, zašto toliko dugo ne rekoh ni riječi,
Šta me to priječi,
Kad je jasno da su na pomolu
Ratne igre, na kraju kojih, mi preživjeli
Svedeni bivamo na uzgredno, a da ih nismo htjeli?
Postalo je valjanim pravo na preventivni napad,
Koji bi mogao unišiti sav narod iranski,
Vođen od komedijaša nekog,
Što ga raspaljuje planski.
Pretpostavljaju, da sprema atomsku bombu
Kako bi svijetu zakuhao čorbu.
Pa zašto sam onda sebi zabranio,
Nazvati imenom – i nisam to kanio,
Onu drugu zemlju, koja godinama, kako se kaže-
-Atomskim potencijalom raspolaže – tobože tajno,
A svi to znaju, i izbjegava kontrolu i inspekciju, trajno?
Šutnju o takvom stanju stvari ja grijehom ćutim
I moja je šutnja krivica i laž, od koje se mutim,
Jer treba o tom povesti računa i platiti ceh,
Iako će na me zazvati »antisemitizam» k’o grijeh.
A sad, eto, jer su u zemlji mojoj
Neiskazivi zločini bili ekskluzivni,
Kojima primjera nema niti se opravdanja moglo naći
Ponovo ćemo se u trgovini snaći,
Pa da se iskupi nacija, iznađena je «reparacija»,
Te Izraelu treba dati još i podmorski opasan stroj
Spreman za ubitačni boj
I uništenje atomskih glava,
Tamo gdje se samo predmijeva
Da postoji atomska bomba prava.
Ali treba se toj zemlji odužiti, i ova podmornica grozna
Za zastrašivanje će poslužiti.
Zašto dosad ne rekoh ni riječi?
Jer mišljah da me moje porijeklo priječi:
Na njemu zločina strašnog je žig,
I strahujem kako će taj mig
Protumačiti izrelska država,
Jer kakavog ja imam prava,
Kad s njom susjećam i želim ostati vezan,
Donijeti zaključak trijezan:
A pišem ga posljednjom tinom:
Zar izraelski potencijal zaprijeti može,
Atomskim ratom, krhom svjetskom miru,
Zar dotle stigosmo, o bože?
Jer danas ipak to treba reći -
Ono zašto će sutra možda biti kasno;
Jer mi Nijemci – opterećeni krivicom teškom
Sutra ćemo se osramotiti još gorom greškom,
Isporučujući oružje za predvidiv i predviđeni zločin,
Naše sudjelovanje neće biti moguće opravdati ničim.
Priznajem: ne mogu ćutati više,
Jer od dvoličnosti zapada ne može da se diše,
I nadam se da mnogi žele prekinuti šutnju
I izraziti ljutnju potstrekivaču opasnosti znane
I da isto tako ustraju, da odustane i pristane
Na stalnu i slobodnu pasku
Atomskog potencijala Izraela kao i Irana
I da vlade dozvole, da se kontrolira i jedna i druga strana
Od strane međunarodnih organa.
Samo na taj način i Izraelci i Palestinci
I još više svi ljudi koji žive bok uz bok, i jedni i drugi,
U toj nesretnoj regiji zaposjednutoj ludilom
Naći će izlaz i sebi i nama i svijetu svom.


Günter Grass

---

Konstruktivni razgovori o iranskom programu

Subotnji razgovori u Istanbulu o iranskom nuklearnom programu bili su konstruktivni, a dvije strane ponovo će razgovarati u Bagdadu 23. maja.
Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za vanjsku i sugurnosnu politiku Catherine Ashton izjavila je da su subotnji razgovori u Istanbulu o iranskom nuklearnom programu bili konstruktivni i da će dvije strane ponovo razgovarati u Bagdadu 23. maja.

Prema njenim riječima, naredni razgovori u načelu će se voditi po "principu korak po korak i na osvnovu reciprociteta".

Catherine Ashton je rekla da Iran ima pravo razvijati nuklearni program u miroljubive svrhe.

To je pokazatelj, kako primjećuje AP, da je međunarodna zajednica spremna nagraditi Iran ukoliko ta zemlja uspije umanjiti bojazan da bi svoj nuklearni program mogla upotrijebiti za pravljenje nuklearnog oružja.

Ashton je po okončanju razgovora u Istanbulu rekla da Iran ima pravo razvijati nuklearni program u miroljubive svrhe.

Istovremeno, dodale je ona, Sporazum o neširenju nuklearnog oružja mora biti osnova budućih razgovora.

"Očekujemo da će naredni sastanci rezultirati konkretnim koracima prema pronalaženju sveobuhvatnog pregovaračkog rešenja, koje vraća međunarodno povjerenje da je iranski nuklearni program isključivo miroljubive prirode", kazala je Ashton.

"Zbog toga ćemo se ubrzo ponovo sastati, u Bagdadu 23. maja", dodala je ona.

Upozorenje Iranu (nemogu cafiri bez upozorenja)

Ashton je ocijenila da su razgovori predstavnika Irana i SAD, Rusije, Kine, Velike Britanije, Francuske i Njemačke u Istanbulu bili "konstruktivni i korisni i da su odražavali duh nedavne razmjene poruka s Iranom".

Catherine Ashton i Saeed Jalili [Reuters]
Ona je upozorila Iran da naredna runda razgovora u svakom slučaju treba zadirati mnogo detaljnija nego što je to bilo u Istanbulu i na njoj treba biti postignut stvaran napredak.

"Veoma sam jasno to naznačila u svojim razgovorima s Jalilom (iranski pregovarač Saeed), a on je to razumio i saglasio se sa mnom", rekla je Ashton novinarima.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) uspostavilo je četiri puta sankcije Iranu zbog sumnje da se iza iranskog nuklearnog programa krije njihova namjera da izradi i nuklearno oružje, što Iran kategorički opovrgava, navodi AFP.

Glavna briga međunarodne zajednice, posebno glavnog iranskog protivnika Izraela, jeste sve veća sposobnost Irana da obogaćuje uran, koji može biti iskorišten u miroljubive svrhe, ali kada se i dalje prerađuje, može koristiti za izradu nuklearnog oružja, pdsjetila je francuska novinska agencija.

Atmosfera prve sjednice subotnjih razgovora o iranskom nuklearnom programu ocijenjena je "sasvim drukčijom" nego na prethodnim sastancima.


Ima nade da se spasi covjecanstvo...

Obama: Nisu isključene nove sankcije Iranu

Američki predsjednik je naglasio da SAD 'ništa nisu dale' Iranu u posljednjoj rundi pregovora o nuklearnom programu te zemlje.

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je da bi Iranu mogle biti uvedene nove sankcije, ako tokom narednih mjeseci ne dođe do napretka u razgovorima sa svjetskim silama o nuklearnom programu te zemlje.

"Vjerujem da još uvijek postoji izlaz i diplomatsko rješenje problema. Taj izlaz se zatvara i Iran bi trebao učiniti nešto po tom pitanju", rekao je on na konferenciji za novinare u Kolumbiji, gdje je učestvovao na samitu lidera 30 zemalja Sjeverne i Južne Amerike.

Obama je naglasio da SAD "ništa nisu dale" Iranu u posljednjoj rundi pregovora o nuklearnom programu te zemlje.

Američki predsjednik je ovim komentarima odgovorio na kritike izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je kazao da je Iran dobio "poklon" od velikih svjetskih sila na pregovorima započetim u subotu u Istanbulu.

Iranu bi mogle biti uvedene nove sankcije ako tokom narednih mjeseci ne dođe do napretka u razgovorima sa svjetskim silama.

Obama je odbacio ovu tvrdnju, rekavši da su SAD i njihovi partneri bili jasni prema Iranu po pitanju cilja pregovora, prenosi AP.

Na razgovorima u Istanbulu između iranskih zvaničnika i predstavnika pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda - SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska - i Njemačke dogovoreno je da naredni sastanak bude održan 23. maja u Bagdadu.

Zvaničnici su razgovore opisali kao pozitivne, ali su rekli da se od Irana mnogo očekuje na sljedećem sastanku.


Helem, sve se ocekuje od Irana,
a sta se ocekuje od Izraela...