cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Orkestar Balsika Tuzla - Makedonsko devojce, nastup na otvaranju 4.Meðunarodnog sajma knjiga u Tuzli, maj 2013.
23-05-2013 at 00:50
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Rotarakt klub Tuzla'99 i Rotarakt klub Bijeljina u saradnji sa Univerzitetom Bijeljina u svrhu unapreðenja zdravlja i sprjeèavanja bolesti, organizovali su danas akciju mjerenja pritiska i šeæera u krvi u Omega centru na Slatini.
Graðani Tuzle, danas su imali priliku da besplatno provjere nivo šeæera u krvi i izmjere krvni pritisak. Preko 50 graðana je izmeðu 11:00h i 13:00h uèestvovalo u ovoj akciji.
Ista akcija se danas održava i u Bijeljini u organizaciji Rotarakt kluba Bijeljina i Univerziteta Bijeljina. I ne zaboravite, zahvaljujuæi blagovremenoj dijagnostici mnoge ozbiljne bolesti otkrivene na vrijeme su izljeèive.
23-05-2013 at 15:17
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Srednja muzièka škola
Dojmljiv koncert bez tuzlanske publike
Uèenici Srednje muzièke škole iz Tuzle, koji su u toku 2012. i 2013. godine ostvarili znaèajne rezultate na muzièkim takmièenjima, održali su tradicionalni koncert u Bosanskom kulturnom centru.
- Na koncertu je izvedeno 17 zahtjevnih muzièkih taèaka, tako da je publika mogla da uživa u zvucima klavira, gitare, harmonike...Uèenici koji su nastupili su u proteklom periodu bili izuzetno vrijedni i osvojili su brojne nagrade na takmièenjima, kako u BiH tako i u inostranstvu. Posebno bih izdvojio federalna takmièenja gdje su naši uèenici odnijeli nekoliko prvih nagrada – rekao je Zlatan Mujkiæ, direktor Srednje muzièke škole Tuzla.
Malobrojnoj publici u BKC-u su se predstavili: Ženski hor Srednje muzièke škole, Ajla Tihiæ (klavir), Orhan Pivèiæ (gitara), Nadira Ajanoviæ (klavir), Muharem Mašiæ (harmonika), Armin Ibrahimagiæ (gitara), Bakir Memiševiæ (klavir), Darko Gajiæ (gitara), Amila Ranèiæ (klavir), Tarik Kamariæ (gitara), Sarah Skopljak (klavir), Belmin Okanoviæ (gitara) i Damir Durmanoviæ (klavir). Na repertoaru su se našla djela poznatih svjetskih kompozitora.
Zagovornici kulture u našem gradu vjerovatno æe nabrojane talente hvaliti kad god im se ukaže prilika, no èinjenica je da su im istinsku podršku dali tek malobrojni sugraðani.
Tužno je i sramotno da je ove istinske talente slušalo tek pedesetak posjetilaca pri èemu se raèunaju i èlanovi njihovih porodica.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 24-05-2013 at 01:07 GMT]
[Edited by cupo on 24-05-2013 at 01:20 GMT]
24-05-2013 at 01:05
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Bend "Divanhana" u Tuzli promovisao spot za pjesmu "Emina"
Kultna pjesma Alekse Šantiæa, Emina, otpjevana je u novom spotu sarajevskog benda 'Divanhana', èija je promocija održana danas u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli. „Emina“. Produkciju za video spot "Emina" potpisuje Muris Begleroviæ ispred produkcijske kuæe "Gotiva" iz Sarajeva. U spotu se pored èlanova benda Divanhana, Leile Æatiæ i Nedžada Mušoviæa, pojavljuje još i gost Kenan Glaviniæ te dvije sjajne sarajevske glumice Ena Kurtaliæ i Amila Terzimehiæ.
- U cijeli projekat snimanja Emine smo ušli bez predrasuda, zato što je ovaj projekat neprepoznatljiv za naš muzièki izražaj koji smo do sada preferirali. Snimanje spota trajalo je više od šest mjeseci i bilo nam je bitno da ljudi vide i èuju da mi znamo i nešto drugo raditi, osim brze sevdalinke. Ideja za snimanje ove pjesme potekla je od naših prijatelja – navode iz 'Divanhane'.
Pogledajte kako je bilo na promociji u Tuzli.
Pjesma je snimana u Studiju 6 na Radio Beogradu u decembru 2012. godine, a producirao ju je jedan od najistaknutijih producenata World Musica, Walter Quintus u svom "Quintus Studiju" u Berlinu tokom marta 2013. godine.
Bend Divanhana je osnovala grupa mladih studenata na Muzièkoj akademiji u Sarajevu poèetkom 2009. godine .Divanhanu èine: Leila Æatiæ, Neven Tunjiæ, Nedžad Mušoviæ, Azur Imamoviæ, Rifet Èamdžiæ, Ismar Poriæ, Danijel Èondriæ i Irfan Tahiroviæ. Za sebe kažu da uživaju stvarajuæi nove aranžmane i da njihove energije najbolje i opisuje sam naziv benda - Divanhana!
Promocija u Tuzli rezultat je dobre saradnje sa menadžmentom Bosanskog kulturnog centra.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 24-05-2013 at 14:28 GMT]
[Edited by cupo on 24-05-2013 at 14:31 GMT]
[Edited by cupo on 24-05-2013 at 14:31 GMT]
[Edited by cupo on 24-05-2013 at 14:33 GMT]
24-05-2013 at 14:27
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Tuzla ne zaboravlja!
18. godišnjica masakra na Kapiji
Proteklo je 18 punih godina od straviènog masakra na tuzlanskoj Kapiji. U 20:55h tog 25.maja 1995.godine, iz èetnièkih brloga na Ozrenu ispaljena je granata na najposjeæenije šetalište u gradu, tuzlansku Kapiju. Krvnici sa Ozrena usmrtili su 71 tuzlansko dijete, a više od 240 teže i lakše ranili. Nekadašnji Dan mladosti za Tuzlu i Tuzlake æe zauvijek ostati dan sjeæanja na tuzlansku mladost i biti upisan u knjige kao najtužniji dan u historiji ovoga grada.
Za zloèin nad mladošæu Tuzle osuðena je tek jedna osoba, major tzv. Vojske Republike Srpske Novak Ðukiæ, kojeg je Sudsko vijeæe Suda BiH proglasilo komandno odgovornim za ovaj zloèin i osudilo na 25 godina zatvora. Prema dosadašnjim istragama, pored Ðukiæa, u javnosti su se èesto spominjala imena i drugih odgovornih, koji se trenutno nalaze na slobodi, a neki od njih su u meðuvremenu promijenili identitet. Spominjani su: pukovnik Momèilo Arsiæ, majori Boro Maksiæ, Miroslav Ostojiæ, Nedeljko Pejèiæ i Golub Paniæ te niži oficiri Ðorðe Petkoviæ, Duško Popoviæ i Mladen Mihajloviæ.
25.maja 1995.godine na Kapiji su ubijeni:
1. Suzan Abulismail, 15 godina
2. Edina Ahmetaševiæ, 20 godina
3. Elvis Alagiæ Enko, 17 godina
4. Admir Alispahiæ, 24 godine
5. Lejla Atikoviæ, 14 godina
6. Asmir Bakaloviæ, 19 godina
7. Adnan Beganoviæ, 16 godina
8. Damir Bojkiæ, 27 godina
9. Indira Boriæ, 36 godina
10. Ilvana Bošnjakoviæ, 17 godina
11. Elma Brguljak, 20 godina
12. Lejla Buèuk, 16 godina
13. Sanja Èajiæ, 17 godina
14. Selma Èauševiæ, 17 godina
15. Amir Èekiæ, 21 godina
16. Samir Èirak, 18 godina
17. Almasa Æerimoviæ, 19 godina
18. Zada Dediæ, 20 godina
19. Razija Djedoviæ, 19 godina
20. Amir Djapo, 20 godina
21. Suzana Djušiæ, 14 godina
22. Amir Ðuzel, 26 godina
23. Muris Fatušiæ, 15 godina
24. Ago Hadziæ, 20 godina
25. Hamdija Hakiæ, 48 godina
26. Senad Hasanoviæ, 26 godina
27. Šemsa Hasièiæ, 20 godina
28. Alem Hidanoviæ, 19 godina
29. Nedim Hodziæ, 30 godina
30. Hasan Hrustanoviæ, 25 godina
31. Adnan Hujduroviæ Kindze, 18 godina
32. Elvira Huriæ, 16 godina
33. Almir Jahiæ Bato, 18 godina
34. Azur Jogunèiæ, 24 godine
35. Sandro Kalesiæ, 2 godine
36. Franc Kantor, 24 godine
37. Damir Kurbašiæ, 20 godina
38. Vanja Kurbegoviæ, 17 godina
39. Vesna Kurtaliæ Veca, 15 godina
40. Sulejman Mehanoviæ, 28 godina
41. Pera Marinoviæ, 37 godina
42. Nenad Markoviæ Nešo, 19 godina
43. Amira Mehinoviæ, 21 godina
44. Edin Mehmedoviæ, 19 godina
45. Edisa Memiæ, 19 godina
46. Adrijana Miliæ, 17 godina
47. Nešet Mujanoviæ, 20 godina
48. Edin Mujabašiæ Mony, 21 godina
49. Samir Mujiæ, 28 godina
50. Elvir Murseloviæ, 23 godine
51. Šaban Mustaèeviæ, 29 godina
52. Dijana Niniæ, 20 godina
53. Selma Nuhanoviæ, 17 godina
54. Indira Okanoviæ, 16 godina
55. Rusmir Ponjaviæ, 20 godina
56. Raif Rahmani, 22 godine
57. Fahrudin Ramiæ, 34 godine
58. Nedim Rekiæ, 27 godina
59. Jasminko Rosiæ, 32 godine
60. Nihad Šišiæ, 19 godina
61. Armin Šišiæ, 19 godina
62. Senahid Salamoviæ, 25 godina
63. Edhem Sarajliæ, 20 godina
64. Jasminka Sarajliæ, 23 godine
65. Asim Slijepèeviæ Asko, 20 godina
66. Savo Stjepanoviæ, 25 godina
67. Jelena Jezidziæ Stojièiæ, 44 godine
68. Ilinka Tadiæ, 53 godine
69. Azur Vantiæ, 19 godina
70. Mustafa Vukoviæ, 23 godine
71. Adnan Zaimoviæ Garo, 27 godina
Protokolom Opštine Tuzla, u subotu 25.maja, održat æe se komemorativno obilježavanje posveæeno sjeæanju na žrtve zloèina na Kapiji i sjeæanju na sve civilne žrtve rata.
Protokolom je predviðeno:
11,30 - Polaganje vijenaca i cvijeæa civilnim žrtvama (Slana Banja),
13,00 Komemorativno obilježavanje (Kapija),
20,55 Oglašavanje sirena u Tuzli
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 25-05-2013 at 00:06 GMT]
24-05-2013 at 20:28
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Prošlo je 18 godina, sjeæanja ne blijede
Izložba fotografija i dokumenata ½Kapija 25.05.1995½
U povodu obilježavanja 18. godišnjice stradanja tuzlanske mladosti na Kapiji, u prostorijama Arhiva Tuzlanskog kantona otvorena je izložba dokumenata i fotografija pod nazivom „Kapija 25.05.1995.“.
Cilj izložbe je da se na vjerodostojan naèin, na osnovu originalne dokumentacije i fotografija, prikaže stvarno stanje i okolnosti vezane za poèinjeni zloèin na Kapiji, te njegove posljedice.
- Na ovaj naèin željeli smo se ukljuèiti u obilježavanje sjeæanja na žrtve zloèina poèinjenog na Kapiji. U skladu sa arhivskom teorijom i praksom izložba je bazirana na dokumentima i fotografijama koje smo izložili na 17 panoa. Za izradu izložbe korištena su 29 dokumenta, 54 fotografije i pet novinskih èlanaka - navode iz Arhiva Tuzlanskog kantona.
Podsjeæamo, 25.maja 1995.godine je od granate ispaljene sa srpskih položaja na Ozrenu ubijeno 71, a ranjeno više od 240 graðana Tuzle. Prosjeèna starosna dob ubijenih je 23 godine.
Izložba æe biti otvorena do 6.juna. 2013. godine.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 24-05-2013 at 20:48 GMT]
24-05-2013 at 20:29
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Nekažnjeni zloèin nad graðanima Tuzle
Granatiranje i ubijanje civila u periodu od 1992. - 1995. godine
Dvadesetpeti maj u Tuzli se obilježava i kao dan sjeæanja na sve poginule civile tokom agresije na naš grad. U periodu od 15. maja 1992., kada su jedinice JNA (od 12. maja transformisane u Vojsku Republike Srpske) i paravojne formacije realizovale planirani napad na Tuzlu, jedinice Istoèno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske, posebno one razmještene u rejonu Majevice, permanentno su provodile vojnu strategiju djelovanja artiljerijskih oružja po gradu Tuzli.
U periodu od 15.05.1992. pa do 25.08.1995. Tuzla je tuèena sa 1420 projektila raznih vrsta i kalibara. Oko 90 odsto tih projektila ispaljeno je sa lokaliteta Majevica, a ostalih 10 odsto sa lokaliteta Ozren. Tuzla je u tom periodu granatirana minobacaèima 120 mm; haubicama 105mm, 122 mm i 155 mm; topovima 76 mm, 85 mm i 130 mm; tenkovima i raketama zemlja-zemlja tipa «Volhov», ali i kasetnim projektilima.
Hiljadu devetsto devedeset druge godine od posljedica granatiranja civilnih ciljeva u Tuzli su ubijeni:
Veæina projektila je ispaljivana sa Majevice – lokaliteti Ostojiæi, Cviljevina, Makin stan, Površnice, Ploèe, Modrašnica, Kapljevac, Greda. Tenkovi su uglavnom djelovali sa puta koji povezuje Površnice sa Modrašnicom. Put se nalazi oko 10 km sjeveroistoèno od centra Tuzle, na nadmorskoj visini izmeðu 600 i 700 metara što je oko 350 do 400 metara iznad Tuzle. Upravo projektilima iz tenkova sa ovog lokaliteta djelovalo se 2.12.1992 oko 12, 30 èasova po mjesnim zajednicama Slatina i Batva. Tom prilikom ubijeno je 10, a ranjen 31 civil.
Hiljadu devetsto devedeset treæe od posljedica granatiranja civilnih ciljeva u Tuzli su ubijeni:
Na urbano podruèje grada Tuzle - naselja Batva, Bukinje i Kužiæi – palo je i nekoliko kasetnih projektila koji su ispaljeni sa Majevice. Naèin granatiranja Tuzle kao i vrste ispaljenih projektila ukazuju na osnovni cilj agresora, a to je usmrtiti i raniti što veæi broj civilnog stanovništva. Haubièki, topovski i tenkovski projektili kojima je najèešæe tuèena Tuzla pripadaju skupini parèadno-rušeæih projektila koji se nakon aktiviranja, zavisno od kalibra i kvaliteta èelika, rasprskavaju u prosjeku na 1000 do 1.500 parèadi od kojih oko 25 procenata ima ubitaèno dejstvo. Opasnost djelovanja ovakvim projektilima se uveæava zbog toga što padaju na èvrstu – asfaltnu podlogu koja nije bila u stanju da apsorbuje dijelove ubitaènih parèadi.
Da je granatiranje Tuzle predstavljalo sistematsko terorisanje stanovništva svjedoèi i èinjenica da je agresor èesto primjenjivao metodu ispaljivanja samo po jednog projektila u nepravilnim vremenskim razmacima od 45 do 60 minuta. Zna se da je prvi projektil najopasniji i od njega civili u urbanim zonama masovno stradaju. Od ukupnog broja projektila kojim ja gaðana Tuzla samo 5 odsto odnosi se na selektivno djelovanje po lokalitetu Kasarne u Solini, industrijskoj zoni i releju na Ilinèici. Ostalih 95 odsto projektila ispaljeno je na urbano podruèje opštine.
Stambeni objektu u naselju Mandiæi gaðani su (24.11.1994. godine oko 5, 20 do 23, 30) èak i sa pancirnim projektilima kalibra 130 mm koji mogu da probiju armirani beton debljine pola metra. Oèigledna namjera je bila naèiniti što veæu šteta i dodatno zaplašiti civilno stanovništvo. Pancirnim projektilom kalibra 85 mm agresor je 18.04.1995. u 11, 15 èasova djelovao sa Površnica (Majevica) i tom prilikom pogodio zgradu Gimnazije i dvorište Osnovne škole Centar (nekada «Albin Herljeviæ»).Na podruèje grada 4.12.1993. godine pala su i èetri kasetna projektila èija je upotreba zabranjena meðunarodnim konvencijama. Svaki od ovih projektila sadržavao je više od 20 bombica – «zvonèiæa». Ove bombice, zahvaljujuæi kumulativnom lijevku, mogu da probiju èeliènu ploèu debljine 2 cm, a detonacijom eksploziva rasturaju 400 èeliènih kuglica koje ubijaju i ranjavaju stanovništvo.
Na podruèju opštine Tuzla, nakon djelovanja kasetnim bombama, ostalo je oko 350 neaktiviranih «zvonèiæa» koje su demontirali i uništili pirotehnièari Jedinice specijalne namjene za neeksplodirana ubojna sredstva – NUS. Tokom granatiranje Tuzle sa položaja koji su bili pod neposrednom kontrolom osumnjièenih oficira (Novica Simiæ, Mile Dubajiæ, Momir Zec i Veljko Brajiæ) Istièno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske život je izgubilo od 100 civila, a lakše i teže ranjenih bilo je više od 207. Civilne žrtve su bile svih starosnih dobi, od djece roðene 1992. do penzionera; od srednjoškolaca do radnika; od domaæica do izbjeglica koje su, prognani iz svojih gradova, utoèište našli u Tuzli. Ovim žrtvama treba dodati i žrtve granatiranja Tuzle sa Ozrena, što je predmetom posebne tužbe i istražnih radnji Tužilaštva Bosne i Hercegovine, jer 25. maj 1995 kada je jedna granata ubila 71 graðanina Tuzle, a teže i lakše ranila 124, predstavlja najveæi zloèin nad civilnim stanovništvom.
Hiljadu devetsto devedeset pete od posljedica granatiranja civilnih ciljeva u Tuzli su ubijeni:
Hamdija Jelkiæ, Nedžad Gluhiæ, Pero Pekiæ, Fatima Zoletiæ i Mevludin Haliloviæ.
25.maja 1995. godine, u 20 sati i 55 minuta, ubili su sedamdesetjednog(71) graðanina i graðanku, a ranili više od dvjestoèetrdeset (240). Prosjeèna dob ubijenih i ranjenih bila je 23 godine.
Na Kapiji su ubijeni:
1. Suzan Abulismail, 15 godina, 2. Edina Ahmetaševiæ, 20 godina, 3. Elvis Alagiæ Enko, 17 godina, 4. Admir Alispahiæ, 24 godine, 5. Lejla Atikoviæ, 14 godina, 6. Asmir Bakaloviæ, 19 godina, 7. Adnan Beganoviæ, 16 godina, 8. Damir Bojkiæ, 27 godina, 9. Indira Boriæ, 36 godina, 10. Ilvana Bošnjakoviæ, 17 godina, 11. Elma Brguljak, 20 godina, 12. Lejla Buèuk, 16 godina, 13. Sanja Èajiæ, 17 godina, 14. Selma Èauševiæ, 17 godina , 15. Amir Èekiæ, 21 godina, 16. Samir Èirak, 18 godina, 17. Almasa Æerimoviæ, 19 godina, 18. Zada Dediæ, 20 godina, 19. Razija Djedoviæ, 19 godina, 20. Amir Djapo, 20 godina, 21. Suzana Djušiæ, 14 godina, 22. Amir Ðuzel, 26 godina, 23. Muris Fatušiæ, 15 godina, 24. Ago Hadziæ, 20 godina, 25. Hamdija Hakiæ, 48 godina, 26. Senad Hasanoviæ, 26 godina, 27. Šemsa Hasièiæ, 20 godina, 28. Alem Hidanoviæ, 19 godina, 29. Nedim Hodziæ, 30 godina, 30. Hasan Hrustanoviæ, 25 godina, 31. Adnan Hujduroviæ Kindze, 18 godina, 32. Elvira Huriæ, 16 godina, 33. Almir Jahiæ Bato, 18 godina, 34. Azur Jogunèiæ, 24 godine, 35. Sandro Kalesiæ, 2 godine, 36. Franc Kantor, 24 godine, 37. Damir Kurbašiæ, 20 godina, 38. Vanja Kurbegoviæ, 17 godina, 39. Vesna Kurtaliæ Veca, 15 godina, 40. Sulejman Mehanoviæ, 28 godina, 41. Pera Marinoviæ, 37 godina, 42. Nenad Markoviæ Nešo, 19 godina, 43. Amira Mehinoviæ, 21 godina, 44. Edin Mehmedoviæ, 19 godina, 45. Edisa Memiæ, 19 godina, 46. Adrijana Miliæ, 17 godina, 47. Nešet Mujanoviæ, 20 godina, 48. Edin Mujabašiæ Mony, 21 godina, 49. Samir Mujiæ, 28 godina, 50. Elvir Murseloviæ, 23 godine, 51. Šaban Mustaèeviæ, 29 godina, 52. Dijana Niniæ, 20 godina, 53. Selma Nuhanoviæ, 17 godina, 54. Indira Okanoviæ, 16 godina, 55. Rusmir Ponjaviæ, 20 godina, 56. Raif Rahmani, 22 godine, 57. Fahrudin Ramiæ, 34 godine, 58. Nedim Rekiæ, 27 godina, 59. Jasminko Rosiæ, 32 godine, 60. Nihad Šišiæ, 19 godina, 61. Armin Šišiæ, 19 godina,62. Senahid Salamoviæ, 25 godina, 63. Edhem Sarajliæ, 20 godina, 64. Jasminka Sarajliæ, 23 godine, 65. Asim Slijepèeviæ Asko, 20 godina, 66. Savo Stjepanoviæ, 25 godina, 67. Jelena Jezidziæ Stojièiæ, 44 godine, 68. Ilinka Tadiæ, 53 godine, 69. Azur Vantiæ, 19 godina, 70. Mustafa Vukoviæ, 23 godine i 71, Adnan Zaimoviæ Garo, 27 godina.
Graðani Tuzle su stradali prilikom odlaska na posao, èekajuæi autobuse gradskog saobraæaja, prilikom ispraæaja poginulih i umrlih (sahrane), a neki èak i u svojim kuæama i stanovima. Iz navedenog je jasno da je osnovni cilj Istoèno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske bilo terorisanje cjelokupnog civilnog stanovništva Tuzle i nanošenje što veæe štete. Zbog svega toga stanovništvo je živjelo u stalnom strahu i napetosti.
U nekoliko navrata granatiran je i kompleks hemijske industrije sa oèiglednom, namjerom da se izazove havarija sa nesagledivim posljedicama, jer su u rezervoarima bile stokirane velike kolièine otrovnih materija, a ta èinjenica je bila dobro poznata osumnjièenim licima (Informaciju o moguæim posljedicama djelovanja po kompleksu hemijske industrije Komandi 2. vojne oblasti na ruke general-pukovnika Milutina Kukanjica uputio je, 8.4.1992. pod brojem 01/4-7/92., Savjet za narodnu odbranu Skupštine opštine Tuzla. Tom informacijom komanda 2. vojne oblasti je informisana o kolièinama opasnih materija koje se nalaze stokirane u neposrednoj blizini grada: 1200 tona hlora, 500 tona propilena, 150 tona propilen-oksida, 150 tona ktilen-oksida, 350 tona lakog benzina, 350 tona toluena i 30 tona DNT-a).
Tokom djelovanja artiljerije Istoèno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske prièinjena je i znaèajna materijalna šteta na stambenim, privrednim i poslovnim objektima i gradskoj infra-strukturi. Suprotno Ženevskim konvencijama artiljerija Istoèno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske djelovala je i po objektima Univerzitetsko-klinièkog centra na Gradini.
Fondacija «Istina-Pravda-Pomirenje» podnijela je kriviènu prijavu protiv èetvorice starješina bivše JNA a potom Vojske Republike Srpske.
Protiv:
1. Novice Simiæa, general-majora i komandanta Istoèno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske sa nepoznatom adresom prebivališta.
2. Mileta Dubajiæa, potpukovnik JNA, roðenog u Zrenjaninu sa boravištem na nepoznatoj adresi u Republici Srbiji, prije rata bio na službi u Tuzli kao komandant Kasarne «Husinska buna», a u periodu od 1992. do 1993. komandovao jedinicama JNA, a potom Vojske Republike Srpske u zoni majevièkog ratišta – komandant Operativne grupe «Majevica».
3. Momira Zeca, komandant Majevièke brigade Istoèno-bosanskog korpusa Vojske Republike Srpske sa nepoznatom adresom prebivališta.
4. Veljka Brajiæa, naèelnika Štaba i zamjenika komandanta 92. mtbr. JNA, a potom oficira Vojske Republike Srpske, sa prebivalištem na nepoznatoj adresi u Doboju.
Zbog osnova sumnje da su poèinili slijedeæa krivièna djela:
5. Krivièno djelo ratni zloèin protiv civilnog stanovništva
6. Krivièno djelo povrede zakona i obièaja rata
7. Krivièno djelo zloèin protiv èovjeènosti
Za terorisanje graðana i granatiranje grada još niko nije kažnjen!
(Tuzlarije.net)
24-05-2013 at 20:31
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Dokumentarni filmovi o masakru na Kapiji
Veèeras æemo za njih voljeti...
Novinar Dino Durmiæ autor je dokumentarnog filma "Veèeras æemo za njih voljeti" - Heroji tuzlanske "Kapije", posveæen tragièno stradaloj mladosti Tuzle. U filmu govore, ranjeni, roditelji ubijenih, uposlenici UKC-a, Selim Bešlagiæ i drugi.
Takoðer, Dino Durmiæ je autor dokumentarnog filma "Ranjeno krilo nastavlja let", koji govori o masakru na tuzlanskoj Kapiji.
„Kapija naše mladosti“ naziv je kratkog dokumentarnog filma èiju režiju potpisuje devetnaestgodišnji Emir Hukiæ iz Tuzle. Naime, ovaj donedavni srednjoškolac uoèi obilježavanja 17. godišnjice zloèina poèinjenog na tuzlanskoj Kapiji, odluèio se da napravi film kako bi na svoj naèin predstavio tragediju koja je zadesila naš grad. U filmu se pojavljuje Edin Huriæ koji je preživio ranjavanje na Kapiji, a o straviènom zloèinu i tragediji koja je zadesila porodicu Hidanoviæ svjedoèila je Zineta Hidanoviæ.
Vašoj pažnji preporuèujemo i priloge o Kapiji autora Avde Avdiæa, koji su objavljeni u emisiji "60 minuta".
Nekoliko dana nakon masakra brojni su se Tuzlaci okupljali na mjestu poèinjenog zloèina. Sve to je svojom kamerom zabilježio Abdurahman Karaosmanoviæ.
"Steglo se srce Tuzlo moja" naziv je pjesme u kojoj je opjevana bol za izbuljenom mladošæu Tuzle.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 24-05-2013 at 20:47 GMT]
24-05-2013 at 20:35
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Èaršija pamti!
Tuga, bol i suze na Aleji mladosti
Polaganjem vijenaca i cvijeæa danas je na Slanoj Banji obilježena 18.godišnjica od masakra na tuzlanskoj Kapiji, najtežeg ratnog zloèina nad civilnim stanovništovom Tuzle. Rodbina, prijatelji, sugraðani i predstavnici vlasti, prisjetili su se tragedije koja je odnijela nevine živote tuzlanske mladosti.
25. maj u Tuzli je dan kada su svi osjeæaju tugu u srcu, doboko suosjeæaju sa svima koji su taj dan izgubili svoje najbliže. Ispaljene granate na civile, mlade, djecu govore o naèinu ratovanja agresora te ciljanom i sistematskom ubijanu graðana Bosne i Hercegovine u minulom ratu.
Za zloèin nad mladošæu Tuzle osuðena je tek jedna osoba, major tzv. Vojske Republike Srpske Novak Ðukiæ, kojeg je Sudsko vijeæe Suda BiH proglasilo komandno odgovornim za ovaj zloèin i osudilo na 25 godina zatvora. Odlukom Opštinskog vijeæa iz 2003. godine 25. maj je dan koji je posveæen sjeæanju na sve civilne žrtve rata u Tuzli. Tog dana Tuzlaci se prisjeæaju svih civila koji su izgubili život usljed granatiranja Tuzle u periodu od 1992-1995.
Uz roditelje, rodbinu ubijenih i ranjenih na Kapiji, danas su vijence i cvijeæe položili predstavnici Predsjedništva BiH, Vlade TK, Opštine Tuzla, Oružanih snaga BiH, MUP-a TK, Univerziteta u Tuzli i ostalih javnih institucija i udruženja.
(Tuzlarije.net)
[Edited by cupo on 25-05-2013 at 13:03 GMT]
[Edited by cupo on 25-05-2013 at 13:16 GMT]
25-05-2013 at 12:58
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle 2013.godina
Bez chatanja molim
Kapija veèeras
Pamti 25.maj i taj èas: 20:55
Tužan subotnji izlazak tuzlanske omladine veèeras je bio spomen na one koji svoju bezbrižnu šetnju 1995. godine nikada nisu završili, na sve one koje je 25. maj zaustavio u vremenu i našim molitvama svih ovih, ali i buduæih godina.
Simbolièno, taèno u 20:55h, u vrijeme kada je prije 18 godina na Kapiju pala granata, oglasile su se sirene i podsjetile sve nas na trenutak koji se ne zaboravlja.
Sugraðani su i dalje odavali poštu nastradalima, stavljali cvijeæe na Kapiju i u tišini se prisjeæali tog dana koji je zauvijek promijenio Tuzlu. Prisjeæali su se onih koji fizièki nisu tu sa nama, koji bi danas pisali blistave stranice o uspješnim sugraðanima Tuzle da nije bilo te granate, baš tog 25. maja u 20:55.