Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
naivna
Nivo: Forumski doajen
Dr.Vejsil Hetjimitj

Registriran(a): 23-08-2008
Lokacija: andromeda
Odgovori: 1324
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

27-11-2013 at 13:18 | Ukljui u odgovor
naivna
Nivo: Forumski doajen
Dr.Vejsil Hetjimitj

Registriran(a): 23-08-2008
Lokacija: andromeda
Odgovori: 1324
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

Za Bonjaki narod je bio predvidjen nestanak i istrijebljenje...I to se i desilo po zacrtanom planu...
Europske institucije nisu humano reagovale na srpsko-hrvatski faizam u BiH.

Zasto?



[Edited by naivna on 27-11-2013 at 22:57 GMT]

27-11-2013 at 22:56 | Ukljui u odgovor
naivna
Nivo: Forumski doajen
Dr.Vejsil Hetjimitj

Registriran(a): 23-08-2008
Lokacija: andromeda
Odgovori: 1324
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

Hartmann: Meron je iznevjerio pravdu, treba odgovarati za svoje postupke
Florence Hartmann, biva glasnogovornica Tuilatva u Hagu i savjetnica tuiteljice Carle del Ponte za Balkan, u razgovoru za portal Klix.ba kazala je da e Teodor Meron, predsjednik Hakog tribunala, morati pred rtvama i porodicama rtava ratnih zloina odgovarati za svoje odluke.


http://www.klix.ba/vijesti/bih/hartmann-meron-je-iznevjerio-pravdu-treba-odgovarati-za-svoje-postupke/131127110

27-11-2013 at 22:59 | Ukljui u odgovor
hurija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-03-2004
Lokacija: tuzla
Odgovori: 15602
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

Otvoreno pismo imuniu: Mar u p. m. nacistiki gade!
PORUKA

Rado u ti pojasniti to se otprilike zbivalo u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, a i preporuit u ti i knjigu da proita pa da sljedei put barem zna to simbolizira taj pozdrav. U te nesretne etiri godine, izmeu 1941. i 1945., grupa ljudi po imenu Ustae uz pomo je nacistike Njemake provodila rasne zakone, otvarala koncentracijske logore i tamo ubijala ljude druge vjere, nacionalnosti i politikih uvjerenja. Moda se pita zato?

Ubijali su ih iz jednostavnog razloga: bili su krive vjere, nacionalnosti i politikog uvjerenja. Nisu ubijali samo mukarce, Joe, ubijali su i starce, ene i djecu. Ubijali ih maljem, noem i glau. Osamdesetak tisua ljudi ubili su samo na jednom mjestu u logoru Jasenovac. A ubijajui uzvikivali su, kao i ti, te tri rijei: Za dom spremni!.

Dragi Joe,

strano si me rastuio uzevi mikrofon u ruke. Volim nogomet, maginu igru sposobnu da svake etiri godine ujedini ovjeanstvo velianstvenim dogaajem kakvo je svjetsko prvenstvo. Igru u kojoj je mogue da u najbogatijim i naveim klubovima igraju, jedan uz drugog, Bjelokoanin, Nijemac, Hrvat, Brazilac, Portugalac i Tunianin ravnopravni i ujedinjeni. Ali, Joe, ja volim nogomet kao igru, igru u kojoj se ljudi razliitih nacionalnosti, kultura i mentalteta savreno razumiju jer ih ujedinjuje univerzalni nogometni jezik koji razumije cijeli svijet. Volim nogomet kad spaja, a gadi mi se kad razdvaja.

Tog dana, kada si osramotio svoju zemlju pred svijetom, navijao sam za hrvatsku reprezentaciju. Bio sam sretan svaki put kada si nadskoio islandskog igraa, uivao u igri koju ste kao momad prikazali, veselio se golovima i injenici to ste se plasirali na svjetsko prvenstvo da sudjelujete u slavlju igre, tolerancije i potovanja.

A tada si, Joe, uzeo mikrofon. Znao sam i prije koliko voli Hrvatsku esto je to tako s ljudima roenim i odraslim daleko od zemlje svojih roditelja no nisam znao da tvoja ljubav raste iz mrnje. Mislio sam, naivno, kako si igrajui u Njemakoj nauio to je to nacizam i kakve su strahote u njegovo ime poinjene. Zamisli, dragi Joe, da si igrajui za berlinsku Herthu, na olimpijskom stadionu izgraenom za Hitlerovog mandata, nakon pobjede stao na sredinu igralita i uzviknuo Heil Hitler!. Kako bi publika reagirala?

Spomenuo si u izjavi nakon utakmice kako bi oni kojima smeta tvoj izraz domoljublja trebali proitati povijesne knjige i iz njih neto nauiti. Volio bih da si stvarno proitao to se dogaalo u Hrvatskoj u doba kada je slubeni pozdrav bio Za dom spremni!. No, ini mi se kako si itao tragino iskrivljenu verziju dogaaja u zemlji koju toliko voli, dogaaja to su se odvijali za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ili moda nisi itao nego si samo sluao obiteljske prie jer negdje si mrnju koju ljubavlju zove morao upiti. Rado u ti pojasniti to se otprilike zbivalo u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, a i preporuit u ti i knjigu da proita pa da sljedei put barem zna to simbolizira taj pozdrav. U te nesretne etiri godine, izmeu 1941. i 1945., grupa ljudi po imenu Ustae uz pomo je nacistike Njemake provodila rasne zakone, otvarala koncentracijske logore i tamo ubijala ljude druge vjere, nacionalnosti i politikih uvjerenja. Moda se pita zato? Ubijali su ih iz jednostavnog razloga: bili su krive vjere, nacionalnosti i politikog uvjerenja. Nisu ubijali samo mukarce, Joe, ubijali su i starce, ene i djecu. Ubijali ih maljem, noem i glau. Osamdesetak tisua ljudi ubili su samo na jednom mjestu u logoru Jasenovac. A ubijajui uzvikivali su, kao i ti, te tri rijei: Za dom spremni!.

Kako bi se, Joe, osjeao kada bi danas u Hrvatsku dola njemaka vojska, na vlast postavila ljude koji im odgovaraju, i zavladala tvojom voljenom domovinom? Kako bi se osjeao kada bi neki novi poglavnik, ugledajui se na svog prethodnika Antu Pavelia, opet poklonio Dalmaciju, Kvarner i Istru Talijanima? Kako bi se osjeao gledajui kako, nakon kave na Cvjetnom trgu, po Zrinjevcu eu njemaki oficiri? Kako bi se osjeao da tvoje prijatelje, na primjer suigrae iz Dinama, zbog toga to su druge vjere, nacionalnosti ili boje koe, odvedu da se vie nikada ne vrate?

Znam, ti si samo nogometa, trenira dva puta dnevno i nema vremena da prouava to se zbivalo prije vie od sedamdeset godinam ali uskoro e u penziju pa ti preporuam da uzme knjigu Konclogor na Savi Ilije Jakovljevia, Hrvata i simpatizera Hrvatske seljake stranke koji je proveo oko godinu dana u ustakom logoru u Staroj Gradici. Za njega nee moi rei da je komunistiki laov. Roen je u Mostaru, doktorirao pravo u Zagrebu i postao ugledan pravnik i novinar. Strpan je u logor jer je mislio drugaije od ustaa. Proitaj njegovo svjedoanstvo o danima provedenim u Staroj Gradici. Ta je knjiga ekala nastanak drave za iju reprezentaciju igra da ju netko napokon objavi. U Jugoslaviji objavljena nije.

Postoji jo mnogo knjiga koje bih ti preporuio, ali mislim kako bi bila velika stvar da barem ovu proita. Ako nakon toga i dalje poeli vikati Za dom! ne znam to da ti kaem osim mar u p. m., nacistiki gade!

Pie: Miljenko JERGOVI

(goBiH.ba)

28-11-2013 at 20:46 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

Jergoviu kukavice, uzmi pitolj na vodu i ubij se!

citat:
Miljenko Jergovi wrote:
"O Drai sam mogao pisati jer sam razumio njegove motive. Naravno, to ne znai da o njemu mislim ni pozitivno ni negativno. Jednostavno, on je trodimenzionalna linost, koja je imala i svoju tragiku i motive i biografiju, sve ono to Miloevi i Tuman nisu imali.

Vreme 959 Interview Miljenko Jergovi, pisac, Izmeu gradova

Ovako zbori u interviewu beogradskom magazinu Vreme Miljenko Jergovi. Ovaj interview taman dolazi u trenutku kada je u Srbiji netom zavladala histerija iskopavanja kosti ili moti Drae Mihailovia, etnikog enerala, ratnog zloinca i svekolikog istorijskog gubitnika, kojemu se, jadniku, ak i motima zameo svaki trag. I ba tako su skoro iskopali kosti izvjesne mamutice (koja e najvjerovatnije biti nazvana Srbislava, saznaje se iz pouzdanih izvora), ali ia jo nikako da proviri iz majice zemlje, u ovom sluaju, Serbije. Prva i najpreciznija asocijacija u mojoj glavi na rije moti jeste nosanje motiju cara Lazara sa kraja osamdesetih godina prolog stoljea, i iz tih krokodilskih suza nacije roeni su najstraviniji zloini u Evropi nakon 2. svjetskog rata, a vrhunac doivljavaju u zapadnokrajikim konclogorima Omarska i Keraterm zavravajui srebrenikim genocidom. Moti su noene iz manastira u manastir sve sa ciljem buenja srpske nacionalne svijesti, koja je, opet ponavljam, sebe ostvarila u monstruoznim zloinima i zvjerstvima nad civilnim stanovnitvom i vojnim zarobljenicima u nekoliko drava bive Jugoslavije sa mranim akcentom na Bosnu i Hercegovinu. Ja mrzim more: nigde humke, nigde groba, zapisao je doajen velikosrpstva u svoj dnevnik 1992. dodatno potcrtavajui nadolazeu monumentalnost velikosrpske nekrofilije.

KARADI I DODIK
Teko se oteti utisku kako politika klima u BiH danas neodoljivo lii na nacionalistike turbulencije sa kraja osamdesetih i poetka devedesetih godina prolog stoljea.

I tu nailazimo na laktakog politikog enijusa Milorada Dodika (narodski: Mileta Ronhilla) koji nije bio etnik samo zato to je vie volio vercati cigaretama nego utemeljivati Republiku Srpsku genocidom i ostalom paletom laganijih zloina. Svojevremeno je Dodik bio rado vien gost na naslovnicama sarajevskih nezavisnih tjednika, kada su ga neovisni novinari ukivali u zvijezde pridavajui mu moi dugo oekivanog Spasitelja. Ali sudba kleta je drukije htjela. Moda ovjek nije imao hrabrosti za rat, jer za njega su, ipak, potrebna stanovita muda ili ludost, pa je sada odluio svim sredstvima nastaviti mirnim putem graditi ono to je Karadi poeo u aprilu 1992. Kako ne bi bilo zabune ovaj tekst nema za cilj proizvoditi aluzije na novi rat u BiH, ali nije naodmet usputno pozabaviti se onima (Karadi i Dodik) koji su nastavljai ia Draine vojnopolitike misli i ideologije noa & metka. isto da se vidi uticaj Drainoga uenja, hic et nunc.

SPREM'TE SE SPREM'TE...
Mutatis mutandis moda bi trebalo konano skinuti anatemu sa famozne rijei etnik. Sadanji direktor RTRS-a, Dragan Davidovi, je oit primjerak deklarisanog etnika, a opet nema arhetipsku bradu, ubaru ni na njoj kokardu. Nije opasan redenicima za pukomitraljez M-53, i za pasom mu nije zadjeven otar bajonet. Ne znam kako sad izgleda, ali u momentu dok je pojao pred postrojenim srpskim dragovoljcima, u Miljeviima kod Sarajeva poetkom 1996., djelovao je sjebano u civilnom odijelu te je (kao takav) poveo, u funkciji ministra vjer Karadieve vlade, znamenitu pjesmu Sprem'te se sprem'te etnici...

Normalan ovjek bi odmah pomislio: zamisli kakvi su ostali ministri u ratnoj vladi Radovana Karadia kada mu je ministar vjer (ne znam otkud ovdje mnoina) ljubitelj Draine varijante srpstva. Kakvi su mu bili ostali ministri najbolje znaju mrtvi pod zemljom ba zato to su bili pogrenog imena ili vjerozakona. Teko se oteti utisku kako su i mrtvi nekad bili trodimenzionalni, a svakim novim danom u zemlji postaju sve vie nedimenzionalni, jer bakterije raspadanja ne uvaavaju zakone fizike.

Poto na junak, sa poetka ove prie, nikad nije vidio le ljudskoga bia (i bezimeni le je trodimenzionalan, i on ima svoju tragiku, motive i biografiju, ime se sad bavi Haaki sud) sumnjam da je svjestan bolesne nakaradnosti vlastitih reenica izgovorenih u svrhu ne-znam-ti-kakvog marketinkog uvlaenja srbijanskim itaocima, ili emu ve junaina eli da se retoriki priblii. Samo takav amater ivota (onaj koji nema pojma ta je stvarnost, jer znanje nalazi jedino u enciklopedijama, knjigama i priama drugih; nije sve, zamislite, ak ni na Internetu) moe sebi dati za pravo da relativizira lik i djelo Drae Mihailovia. Ko zna moda to iz njegove zagrebake perspektive neshvaenog genija, i izgleda kao potencijalni motiv za literarnu konstrukciju, ali bi to teko mogle shvatiti izbjeglice iz istone Bosne ili oni rijetki povratnici koji trenutno ive svoje aparthejdske ivote pod faistikom vlau stranke Milorada Dodika. Ili tri djevojke iz Srebrenice koje su 12. jula 2009., dan poslije komemoracije u Potoarima, u centru grada uzvikivale: Ovo je Bosna!, reagujui na kolonu ljudi u crnim uniformama (sa Drainim likom na prsima) koji su pjevali etnike pjesme i urlali: Ovo je Srbija! Zbog ega je policija u Srebrenici podnijela tubu protiv djevojaka za remeenje javnog reda i mira. Ili, recimo, moji mrtvi drugovi kojih ima vie stotina, i ija imena i prezimena jo uvijek pamtim. I oni su mrtvi samo zato to su se borili protiv velikosrpske najezde pod egidom etnitva trodimenzionalnog enerala Drae Mihailovia.

AUTOR PRIPOVJETKI
Na junak, autor propovijetki, kako je napisao Viktor Ivani u tekstu Strategija jergulje, i od prije znan kao trodimenzionalan ovjek sklon razliitim kontroverzama i provokativnim stavovima (pisanje za Nedjeljnu Dalmaciju u njenom ustakom periodu), koje, eto, niko ne razumije i ne shvata, jer, avaj, takva je sudbina nas neshvaenih pojedinaca, tako je ispalio rafale novih kontroverznih misli, osjeanja i maksima. Iako toliko estoko inteligentan i promuuran, zbog ega mu pustinjaka brada i slui na fotografijama, zaboravlja jednu stvar: ono to je zapisano, to i ostaje. Iz usmene predaje znam dosta reenica kojih se ni VKV ovinista ne bi postidio, a pripisuju se naoj junaini, ali ih nemam u papirnatoj formi. to bi rekli u Sarajevu: ima vremena nadoe, naletie i ti papiri na moje oi. Kako sam ree u interviewu: nisam u tim tekstovima izmijenio nijedan zarez. Mislei na knjige ukorienih kolumni, vjerovatno i nije mijenjao nita bitno u tekstovima koje je stavio u knjigu. O drugim neuvrtenim tekstovima on mudro uti, kako i dolikuje mudracu njegovog ranga, naem stvarnom kandidatu za Nobelovu nagradu.

ovjek sebi moe sve dozvoliti, a drugima nee nita oprostiti, to je odlika naeg genija, iji kopernikanski obrat kree od pisanja za Nedjeljnu Dalmaciju gdje je bio zamjenik gl. i odg. urednika pa sve do litanija o trodimenzionalnom martiru, rahmetli Drai Mihailoviu (doe mi skoro da se rasplaem nad nesretnom sudbinom ovog 3D-ehida). Postoji mogunost kako je ia, bez obzira na primamljivu literarnost, bio zaista jako dobar ovjek, tragian lik i mogue da je mnogo voleo decu, ali su etnici pod njegovom komandom izvrili neke od najsvirepijih zloina nad Bonjacima u 2. svjetskom ratu u istonoj Bosni. U posljednjem ratu ta kravava tradicija je udarniki nastavljena skoro na istom podruju. to opet nije dovoljno nego je potrebno od ie napraviti antikog heroja, to je mogue koliko i drveni poret, odnosno jo je manje mogue od drvenog poreta, jer je on mogu barem za jednu vatru. Dobar ovjek taj ia, al' se malo od'o genocidu, rekao bi vic.

BUDI FACA KAO YUKIO MISHIMA
Sjeam se kako smo u ratu, mi borci 5. korpusa Armije BiH, svoje neprijatelje zvali etnicima. I kako je ta rije vremenom izgubila svoje prvobitno znaenje i postala metafora (i sinonim) za sve to ima veze sa bilo kakvim oblikom zla. Naravno, na junak (vojni obveznik i dezerter iz opkoljenog Sarajeva) to nee moi nikad shvatiti, jer je za njega rat bio samo pozornica njegovih buduih literarnih djela. U knjizi Dravna tajna Semira Halilovia postoji izvjetaj operativnog radnika Uprave vojne bezbjednosti (datiran 9.4.1993.) u kojem pie kako Miljenko Jergovi uiva status specijalnog gosta u diskoteci SS nezvaninog efa Ismeta Bajramovia ele, te u poenti teksta stoji da je dotini: tipian primjer novinara koji se moe kupiti... To je bilo jo dok je na junak hrabro odolijevao granatama u klubu SS dobrih nekoliko metara ukopan ispod nivoa zemlje. Takva je moralna krunica, na ovjek, trodimenzionalni pisac na razmeu Istoka i Zapada. I sve bi to bilo nekako polusvarljivo da, autor propovijetki, stalno ne cmizdri po novinama u pozi gigantskog moralizatora bukvalno propovijedajui, s visoka (a odakle bi drugo), kako neko treba da ivi i misli u dananjem Sarajevu premda je iz njega hrabro pobjegao davne 1993., jer se, zamislite, strano bojao granata!!! Biva drugi se nisu bojali, pa je zbog toga itav grad zasut bijelim nianima, krstovima i krievima, onih koji su ostali i poginuli u Sarajevu. Spisak njegovih poslanica i ispraznog drvenog pametovanja je beskrajan. O predrasudama spram sarajevskih Bonjaka (i ne samo sarajevskih) najbolje je konzultirati tekst pod naslovom Azra objavljen u magazinu Dani, br. 192., pod uslovom da ve nemate one tekstove koje je izostavio iz knjige kolumni, moram rei poprilino debilnog naziva, rtve sanjaju veliku ratnu pobjedu.

ovjee! uzmi vodeni pitolj, budi faca kao Yukio Mishima, kad ve to oroeno dupe Draena Katunaria nije moglo biti. Pucaj! Ili napii novi roman, sasvim mi je svejedno. A moe se i prijaviti za gostujueg profesora na akademiji za uzgoj i proizvodnju mladih etnika, koja bi uskoro trebala poeti sa radom u slobodarskom Trebinju, i kako se navodi, imae izbaaj od 10.000 mladih etnikih grla godinje. Tu e naeg 3D-ehida izuavati kao to se izuavaju ekspirovi junaci. Za budua pokoljenja, pardon, klanja, spremni!

Faruk ehi
02-12-2013 at 15:53 | Ukljui u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

citat:
hurija wrote:
Otvoreno pismo imuniu: Mar u p. m. nacistiki gade!
PORUKA


Pie: Miljenko JERGOVI

(goBiH.ba)


NijeMiljenko Jergovi autor teksta...

etvrtak, 28. Novembar 2013 u 23:22
STRAEK 'MJESTO MILJENKA: "Mar u p. m. nacistiki gade!"
U rubrici 'Ajfelov most' na portalu Miljenka Jergovia objavljeno je pismo reditelja Nikole Straeka upueno hrvatskom nogometnom reprezentativcu Josipu imuniu. Pismo je objavljeno u dijelu stranice koju je Jergovi ustupio drugim autorima, ali su ga brojni portali pripisali Jergoviu.
02-12-2013 at 19:35 | Ukljui u odgovor
naivna
Nivo: Forumski doajen
Dr.Vejsil Hetjimitj

Registriran(a): 23-08-2008
Lokacija: andromeda
Odgovori: 1324
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

eto,drugovi su poceli sa p****ranjem uz gromoglasne poklice "smrt fasizmu" a da pri tome niko ne vidi sa druge strane drazu mihajlovica i kako rece jergovic,tip po svojoj prozirnosti nalik na lignju ,niko ne vidi "trodimenzionalnu velicinu" srpskog fasiste dragoljuba draze mihalovica koji je odgovoran za genocid nad Bosnjacima u Podrinu i na Sandzaku

02-12-2013 at 22:12 | Ukljui u odgovor
primus inter pares
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 31-01-2008
Odgovori: 20460
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

gledal ko sinoc na bht-u onog danijela iz bl?
on je liberalan,al ga jebe bht i lijevo i desno na latinici
elem,bilo je zanimljivo ;hanka

03-12-2013 at 12:59 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

Pismo itateljima Blica i gledateljima serije Ravna gora
Boris Deulovi

Nepoznata istorija: etnici na splitskoj rivi

Kad sam u intervjuu za Blic, komentirajui ustaki ispad hrvatskog reprezentativnog stopera Joea imunia, ovla na pola jedne reenice spomenuo srpske stadione, No, icu, Srebrenicu, Ratka Mladia i Radovana Karadia, to je mogao biti incident. Kad je Blic iz Slobodne Dalmacije prenio moj tekst na istu temu, u kojemu sam ovla na pola jedne reenice spomenuo Drau Mihailovia, jo uvijek je mogla biti tek sluajnost. Kad su, meutim, na Blicovom sajtu ekavicom i naim reima prilagoen za ovdanje itaoce, naroito mlae objavili moj tekst iz Jutarnjeg o antifaistikoj povijesti Hajduka, u kojemu sam na kraju ovla, na pola pretposljednje reenice, spomenuo popa Momila ujia, to je ve bila pojava sa svim svojim pojavnim zakonitostima.

Ja, eto svaka mi ast i slava j***m majku ustakim zlikovcima, ali nekako sam, tipino latinski, opsjednut Srbima i rijetko kad, zapravo nikad, ne proputam priliku ovla spomenuti i Srbe, ravnopravno tako i ravnogorno dijelei meu ustaama i etnicima odgovornost za nae historijske nesree.

Ili tako barem, prilino irokim konsenzusom, zakljuuju znanstveni stolovi anonimnih i neanonimnih komentatora, svaki put kad Blic prenese moj tekst o ustaama i Mladiu, ustaama i eneralu Drai ili ustaama i popu ujiu.

Eno vam pop Momilo uji i njegovi etnici to se istih tih dana 1943. epure po splitskoj Rivi, jebite se s njima!, poruio sam mladim nacistima iz Splitske Torcide to diu desnice u zrak i urlaju Za dom spremni!, izazvavi tako pravedan gnjev srpskih itatelja koji su u tome nepogreivo prepoznali antisrpsku i antietniku komunistiku propagandu, to uvijek nekako, kako god zna, mora u istu reenicu potrpati njemake naciste, talijanske faiste, ustae i etnike.

Tu sam, meutim, kod kue: zbog potpuno iste stvari zbog toga to uvijek, piui o etnicima, ovla spomenem i ustae, optuuju me i hrvatski nacionalovenski ignoranti. Nije li divno kad se ustae i etnici tako nau da mi zajedniki sude zbog izjednaavanja ustaa i etnika?

A ja sam uspio ne samo potrpati etnike u istu reenicu s ustaama i nacistima, ve ih ugurati i usred Nezavisne Drave Hrvatske, da se slobodno epure po splitskoj Rivi dok ustaki reim istovremeno ubija Srbe u Jasenovcu!

Kako se isti komentari pojavljuju ispod svakog mog teksta na tu temu, bez obzira prenese li ih Blic ili neki drugi srpski portal, i kako su komentari isti i kad ih piu dobronamjerni tovatelji mog rada i kad ih piu oni manje dobronamjerni obzirom dakle da, kako smo vidjeli, nije rije o incidentu, ve o pojavi sa svim pojavnim zakonitostima stvar valja razjasniti. Zaista, kakve veze imaju srpski etnici s NDH, kakve veze imaju ia Draa i pop uji s ustaama, faistima, Hajdukom i Splitom u Drugom svjetskom ratu?

Iznenadit e vas odgovor: tijesne.

Epizoda sa etnicima to se usred Drugog svjetskog rata pod ubarama s kokardama epure po talijansko-njemako-ustakom Splitu ionako, slutim, nee biti meu deset epizoda serije Ravna gora. O njoj, najzad, malo znaju i u samom Splitu, a kamoli u Srbiji, i teta bi je bilo propustiti. Makar i prilagoenu za ovdanje itaoce, naroito mlae.

etnika u Splitu za cijelo vrijeme Nezavisne Drave Hrvatske ne samo, naime, da je bilo, ve su bili neobino aktivni. Ve poetkom listopada 1941. godine, svega koji mjesec nakon utemeljenja NDH i Rimskih ugovora, kojima je Paveli Dalmaciju prepustio Italiji, na dogovor s Talijanima o zajednikoj ratnoj strategiji u Split je iz Kolaina stigao etniki vojvoda Ilija Trifunovi-Biranin, bliski suradnik Koste Peanca. Nakon nekoliko mjeseci, vojvoda Biranin kojega e Draa Mihailovi ubrzo imenovati komandantom Dalmacije, Hercegovine, zapadne Bosne i jugozapadne Hrvatske nezadovoljan situacijom u Splitu, 9. svibnja 1942. telegramom obavjetava enerala Drau kako u Splitu i celoj Dalmaciji, a naroito u ovom glavnom mestu na primorju, kao da je devedeset odsto komunista!.

Tih dana u hladu bate hotela Park na Bavicama stoluje i etniki vojvoda Dobroslav Jevevi, koji e tamo tanaiti detalje suradnje s predstavnicima talijanske divizije Bergamo i organizirati zajednike akcije. Aktivna etnika organizacija u Splitu do tada ve izdaje list Slobodna Srbija i bilten Krik iz jama, koje pod sponzorstvom Talijana dijele po kuama, pa ak i po kolama, ali najaktivniji su u marljivom sastavljanju spiskova za likvidaciju splitskih antifaista, koje uredno dostavljaju talijanskim vlastima: veina antifaista koje su Talijani likvidirali u Splitu otkrivena je upravo uz pomo splitske etnike organizacije.

Ipak, najdublji trag etnici su ovdje ostavili poetkom jeseni 1942, kad su Talijani vlakom iz Knina doveli u Split dvije stotine pripadnika Drvarsko-petrovakog etnikog odreda pod komandom Mane Rokvia, pa ih kamionima prebacili u nedaleki Omi, odakle su pod pratnjom dva orunika Ministarstva unutarnjih poslova NDH krenuli u oblinje Gate, zapalili cijelo selo, brutalno silujui i koljui sve to im se nalo na putu. Iza etnika u Gatama je ostalo devedeset pet leeva nedunih civila, uglavnom ena, djece i staraca, nakon ega su krenuli dalje podmosoroskim selima, zavrivi pokoljem tridesetak ljudi u Dugopolju. Ukupno su Rokvievi etnici u selima oko Splita poklali vie od dvjesto ljudi.

Nakon tog masakra u Splitu je odrana i konferencija etnikih voa Dalmacije, pod predsjedanjem popa Momila ujia, utemeljitelja Dinarske etnike divizije, a 14. sijenja 1944. u hotelu Ambasador na splitskoj Rivi i novi sastanak Talijana i splitskih etnika, predvoenih popom Sergijem Urukalom, na kojemu se dogovaraju detalji suradnje u velikoj operaciji koja e kasnije biti poznata kao etvrta ofenziva, ona na Neretvi.

Istog dana ilegalci su u Splitu ranili dva etnika, pa dva dana kasnije osmi broj biltena Krik iz jama poruuje Splianima: Split, koji mukim napadom na etnike klike svojim junacima mraka, moe da se spremi da dugo jaue. Splite, splitska veino, samo nosi novo drvlje na svoju lomau, na kojoj e izgoriti i sasuti se u prah i pepeo. etnici poznaju splitske komuniste, kao i sve ono splitsko to se s komunistima plete, jatai i pljee im. Sve e to bez samilosti i bez izuzetaka biti istrijebljeno iz Splita. Sve e to biti istrijebljeno danas, sutra, prekosutra!

Tih dana, u Splitu pod talijanskom okupacijom, prilino je uobiajeno na ulici vidjeti ustae u crnim uniformama i etnike s mrtvakim glavama na ubarama, i jedne i druge pod talijanskim orujem. Prava etnika parada odrana je, meutim, poetkom veljae 1943, kad je umro vojvoda Ilija Biranin, glavni Mihailoviev povjerenik za Split i Dalmaciju, a na sprovod vlakom iz Knina stiglo nekoliko stotina ujievih etnika, pjevajui po gradu etnike pjesme i kliui srpskom Jadranu.

Svega koji tjedan kasnije u Split e ih vlakom iz Knina stii jo vie: gotovo tri hiljade etnika, po nekima i cijelih pet, iz Splita e zajedno s ustaama i domobranima krenuti na put prema Neretvi. Upravo nadrealna, filmska scena mogla se tih dana vidjeti u splitskoj luci, iz koje je u sklopu velike zajednike ofenzive 6. oujka 1943. isplovio parobrod za Merkovi: na pramcu etnici, u sredini Talijani, a na krmi ustae, tri vesele vojske na pijanom brodu pjevaju svaka svoju pjesmu, ak se i meusobno podbadaju i zajebavaju, pa onda zajedno bodre i pjesmom prijete partizanima.

Tih dana osnovan je u Splitu Centralni etniki odbor, iji e lanovi koncem oujka avionom otputovati u Crnu Goru, a odatle u Kolain, na dogovor s generalom Draom Mihailoviem oko daljnjeg rada etnike organizacije u Splitu i Dalmaciji. A ona je u gradu sad ve dobro uhodana, suradnja s Talijanima cvate nije nezapaeno prola njihova pojava, rame uz rame s ustaama, na sahrani zloglasnog talijanskog oficira Giovannija Save, straha i trepeta Splita toga doba, ni pomo u likvidaciji estoro splitskih omladinaca, optuenih za Savino ubojstvo pa se na redovnim tjednim sastancima splitskih etnika raspravlja i o preuzimanju vlasti u gradu nakon sve izvjesnijeg odlaska Talijana.

Tim je poslom uskoro stigao i izaslanik etnike Vrhovne komande potpukovnik Mladen ujovi, novi Drain komandant Bosne, Like i Dalmacije, koji e u Splitu formirati Nacionalni komitet za Dalmaciju i s generalom Umbertom Spigom, komandantom 18. armijskog korpusa, u kolovozu razmatrati mogunost primopredaje vlasti.

Od primopredaje vlasti, kako znamo, nije bilo nita: nakon kapitulacije Talijani su otili, otili su za njima i ustae, partizani su uli u Split, a dini splitski etnici pourili su svoju pomo ponuditi novom gospodaru: 18. rujna 1943. njemaki porunik Lippert iz Obavjetajnog odjela 114. lovake divizije sastavlja izvjetaj o posjetu Milana Cvjetianina, oficira Dinarske etnike brigade, kojega je kapitulacija Italije zatekla na lijeenju u Splitu, nakon ega je pourio Nijemcima. Mi etnici znamo da se samo uz pomo njemakih trupa moe postii efikasno unitenje bandita, jer smo mi za to isuvie slabi, kae Cvjetianin poruniku Lippertu.

I odjednom gle uda eto etnika po drugi put meu Splianima, ovaj put s njemakim propusnicama, usred Nezavisne Drave Hrvatske. Bizarno? Povijest se ne sjea, ali arhive pamte: kad je koji mjesec kasnije, 9. sijenja 1944, u svai kraj splitskog buffeta Aeroplan jedan pijani ustaa ubio nekog etnikog vazduhoplovca, povjerljivog njemakog konfidenta, Feldkomandatura Wehrmachta zaprijetila je ustaama da e to skupo platiti. Usred ustake NDH!

Kad su, uostalom, u proljee 1944. ustake vlasti u Splitu pohapsile etnike voe zbog nezapamenog masakra u Sinjskoj krajini iako su vie od hiljadu civila, ena, djece i staraca u selima pod Kamenicom poubijali pripadnici zloglasne SS divizije Prinz Eugen zapovjednik puka 264. divizije u Splitu, potpukovnik Mller, naredio je vlastima NDH da zarobljene etnike saveznike odmah puste na slobodu. to su ustake vlasti, jasno, odluno posluale. Jednako kao to su odluno posluale i kad je 12. svibnja iz Zagreba stigla zapovijed da se iz Splita deportira dvije hiljade nepouzdanih osoba, uglavnom Talijana, Srba, etnika, Jugoslavena i komunistikih simpatizera, a iz njemake komande samo tri dana kasnije, 15. svibnja, stiglo upozorenje da se etnike u Splitu ne dira.

etnici su Nijemcima u Splitu trebali, izmeu ostalog, za istu stvar kao i Talijanima: za ubacivanje u redove antifaista i njihovo denunciranje. U tome ih je organizirao poznati njemaki povjerenik Mihajlo Zaklanovi, koji po nalogu popa ujia toga svibnja putuje u etniku Vrhovnu komandu, da generalu Drai Mihailoviu podnese iscrpni izvjetaj o stanju u splitskoj etnikoj organizaciji i suradnji s Nijemcima.

Ve je, uostalom, ljeto 1944. i etnici su sad otvoreni njemaki saveznici. Ministarstvo oruanih snaga NDH 17. srpnja 1944. obavjetava tako jedinice na terenu kako je Fhrer zabranio upotrebu naziva partizani, koje u komunikaciji s Nijemcima od sada valja zvati komunisti ili komunistika banda, a etnike suborce hrvatskim borbenim skupinama. Tog ljeta opet u Split stie pop Momilo uji, a u kolovozu Nijemci u Splitu sklanjaju tri stotine njegovih etnika odjevenih u njemake uniforme, dre ih u svojim kasarnama i preventivno dok su ujievi etnici u gradu zbog izrazito antisrpskih tekstova zabranjuju splitski dnevni list Novo doba!

Mislite da je to bizarno? Poetkom jeseni, 25. rujna 1944, Nijemci su u Splitu uhapsili i zatvorili ustakog bojnika Bednjanca, zbog toga to su njegovi ljudi premlatili dva etnika, zaprijetivi prema izvjetaju Ustake nadzorne slube od 25. rujna 1944. da e, ako u Splitu bude ubijen koji etnik, za odmazdu strijeljati petoricu ustaa! Usred NDH!

Za to, meutim, nije bilo vremena: mjesec dana kasnije u Split su uli partizani, i grad je konano bio slobodan. Epilog epizode? Kad je koji dan nakon ulaska u Split Vojni sud Osmog korpusa NOVJ obznanio kako je zbog ratnog zloina i suradnje s neprijateljem izvrena smrtna kazna nad veom grupom graana Splita, meu dvadeset etvoricom strijeljanih pravilno se rasporedilo osam suradnika njemakog okupatora, osam ustaa i osam etnika.

Pitaju li se, eto, jo uvijek ovdanji itaoci, naroito mlai, kakve veze imaju etnici sa Splitom, NDH i ustaama, eto odgovora: prilino tijesne.

Odrastao sam, najzad, na Gripama, tik iznad stepenica prema staroj austrijskoj tvravi, kraj kojih je 29. travnja 1943, zbog atentata na Giovannija Savu, ubijen gimnazijalac arko Pejkovi, kojega su Talijanima uzgred, nevinog denuncirali splitski etnici: tovie, ezdesetih sam nedaleko odatle iao u vrti to je nosio njegovo ime. Nakon toga iao sam u osnovnu kolu na Lucu, koja je nosila ime Bruna Ivanovia, mladog Splianina kojega su 1942. u Strmici kraj Knina brutalno ubili etnici popa ujia, a onda u srednju kolu nazvanu imenom Ante Jonia, prvog dalmatinskog narodnog heroja, kojega su 1942. kod Livna zajednikim snagama ubili Talijani i etnici.

Ne znam, moda je u Srbiji bilo drugaije, moda su se podno Ravne gore etnici herojski borili protiv Talijana, Nijemaca i ustaa, ali u Splitu, kako vidite, ba ih i ne pamtimo po dobru.

O tome, naravno, iz serije Ravna gora neete doznati nita. A teko da ete o tome ita doznati i iz suvremene hrvatske kinematografije ili historiografije. To da su se etnici popa ujia usred Drugog svjetskog rata epurili po ustakom Splitu, iz nekog razloga, rekoh, ne vole uti ni Hrvati.

Eto vam dakle, potovani gledatelji, talijanskih crnokouljaa i odanih prijatelja iz SS divizije Prinz Eugen, pa zajedno gledajte Ravnu goru, eto vam Nezavisne Drave Hrvatske, Fhrerovih hrvatskih borbenih skupina i njihovih najboljih neprijatelja ustaa, s kojima se tih dana epure po splitskoj Rivi jebite se s njima.

04-12-2013 at 18:53 | Ukljui u odgovor
klon4ti
Nivo: Forumas sa iskustvom
Prva Tuzlanska

Registriran(a): 17-02-2012
Lokacija: Ludara
Odgovori: 287
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin

TKO SU FAISTI? Dedo, Amida, Dajda, komija...

Nacionalistika mrnja prema 'komijama'

[YOUTUBE] http://www.youtube.com/watch?v=WnSZoj8sQWE [/YOUTUBE]

[YOUTUBE] http://www.youtube.com/watch?v=py_sqMw2qGM [/YOUTUBE]

[YOUTUBE] http://www.youtube.com/watch?v=FshJPF-U-DU [/YOUTUBE]

[YOUTUBE] http://www.youtube.com/watch?v=vFsfCD4Z_RQ [/YOUTUBE]

[YOUTUBE http://www.youtube.com/watch?v=vFsfCD4Z_RQ[/YOUTUBE]



Bonjaci nisu bili faisti , slike to demantiraju.




















Prvu Damiju u Europi izvan prostora koji je bio nekada pod turskom vlau, dao je sagraditi lianin Paveli u Zagrebu. Poslije rata komunisti istu sruili.


















Dakle moji dragi Antinifaisti u drugom svjetskom ratu procentualno je najmanje muslimana Bonjaka bilo u partizanskim jedinicama u odnosu na brojnost populacije.

Istina poginulo je dosta Bonjaka u onim velikim bitkama na Neretvi, Sutjesci, Drvaru, Odaku, ali u faistikim uniformama. ak i u jednoj 16 muslimanskoj brigadi partizanske vojske veinu boraca i komandnog kadra inili su nemuslimani.

Ovdje u naoj blioj okolini 'ustae' i faisti su poinili nekoliko stranih zloina, tako su sva srpska sela okolo Kalesije bila spaljena i poklana, a kolone srpskih izjeglica bjeei preko Dubrava utoite su nali katolikim selima okolo Tuzle. Ti zloinci u ustakoj uniformi su rodom sa podruja Kalesije, ivinica, Kladnja, Zvornika,a tamo gotovo da i nema Hrvata!


Ne razumijem od kuda tolika mitomanija meu ovom mlaom populacijom,i uvjerenje da su Bonjaci bili antifaisti u ww2, kada su injenice sasvim suprotne. Pa imali ste skoro na tv emisiju 'u selo na sijelo' gdje jedan dedo sa podruja elia, prizna kako je bio u faistikoj vojsci, i da je to bila prava vojska

Za kraj, onima kome je 'Za Dom Spremni' sporan pozdrav:

Ovo je njemaki nacistiki vojnik iz ww2 ispod vrata mu vis kri




a ovo je slika modernih njemakih oruzanih snaga



Jesu li moderne njemake oruzane snage Nacistike, zato to koriste povijesni simbol?


U Boj, BoJ,.. ZA DOM ( Opera, Nikola ubi Zrinski, napisana i prvi put izvedena FAISTIKE 1876 godine )

[YOUTUBE] http://www.youtube.com/watch?v=H1JgDtLuKE0 [/YOUTUBE]

[YOUTUBE] http://www.youtube.com/watch?v=P-om-TpyDgg [/YOUTUBE]


[Edited by klon4ti on 08-12-2013 at 19:27 GMT]

08-12-2013 at 19:17 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 6
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: 4 A, admirba, bajke, bosanonac, gligor, markann, mjesecina, musa58, rudar, skw
FORUM : Politika : (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice