Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
naivna Nivo: Forumski doajen Dr.Vejsil Hetjimitj
Registriran(a): 23-08-2008 Lokacija: andromeda Odgovori: 1324 IP: Maskiran
|
Re: Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
citat: djecko wrote:
logièno bi bilo to-to ??
meðutima kad se sjetim prièe rahmetli nene, da su kod nas svi osim nijemaca opljaèkali narod ,nije bitno koji èetnici ,ustaše domobrani ,zeleni kadar (tako ona reèe)...onda napomenula je da su neki imali mašinu za pare i da li negdje u Slavinoviæima,moraš dovest recimo kravu i oni ti naštancaju para za kravu...plate (pošteno)..nek neko rekne drugaèije ??a moja nena preživjela nekakav tifus,haman neka jebena bolest u ta doba bila ,ja i dan-danas ne znam šta je to ??
Samo u cijeloj prièi sam skonto da nisu bili nijemci ...
eh sad
djedovi i njihove prièe,to je za sebe...
samo ostalo mi je u pameti jer sam bio maksum,kažu da su i prvoborce partizane-muslimane koji nisu bili ubijeni ,prevremeno penzionisali ,samo da ne budu u zbivanjima,i da reknem u tim prièama sam èuo ime nakog pašage mandžiæa,a mešèini da mandžiæa ima i danas,de znaj(indirektno ih neko mijesi ko iliju jurišiæa),
jebga ja onako kako sam èuo...onda
i neki su iz nakog mathauzena pobjegli,valjda neki logor,...slušo na dženazi,svojim ušima...a nisam ni znao
helem nejse
sad omladini treba reæ,kako su èetnici bili dobri ljudi i kako su se borili za nešto ubijajuæu muslimane ,
a ona statistika o "domobranima" govori koliko je to poslije rata i uraðeno...
Onda ima jedna pjesma izvorna ,onako ,nije moderna ali se održala u narodu...
"jednog dana avdaga nastrada"..
da li se iko pita kako je nastala i kako se održala ?
nije bila uz gitaru
al se održala
i svi oni koji forsiraju nešto okolo kole ,
zaboravljaju sebe i svoju istoriju,
prihvaæajuæi "tuðe" strano ,
a to nije dio kulture i tradicije
Jedan link (interesantan dokument) vezan za Pasagu Mandzica,genocid nad Bosnjacima u Podrinju te kolaboraciju partizana i cetnika
http://www.scribd.com/doc/118420622/pasaga-mandzic-i-rasim-hurem
|
10-12-2013 at 23:34 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
naivna Nivo: Forumski doajen Dr.Vejsil Hetjimitj
Registriran(a): 23-08-2008 Lokacija: andromeda Odgovori: 1324 IP: Maskiran
|
Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
Vezano za Pasagu Mandzica i genocid u podrinju...
Rahmetli Prof.dr. RASIM HUREM
Historijsku knjiga o Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu
http://www.vbnmgz.hr/projekti-othermenu-26/64-prevoenje-imena-musliman-u-bonjak/184-rasim-hurem-in-memoriam
"još u Drugom svjetskom ratu za vrijeme èetnièkih pokolja u Istoènoj Bosni krajem 1941. i u 1942. godini uz Foèu i druge gradove i sela, èetnici su spalili Rogaticu, stanovnike pobili i prognali te je od otprilike 1450 kuæa spaljeno oko 1400 bošnjaèkih i židovskih a ostalo je samo pedesetak srpskih. Spaljene su i kuèe njegovih roditelja i moga djeda. Danas imamo Rasimovu rodnu Rogaticu, nakon još jednog pokolja i progona Bošnjaka, sa sasvim drugim, neprepoznatljivim nacionalnim sastavom stanovništva. Ovo ga je vjerojatno životno opredijelilo za povijest Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu, povijest Bosne i Hercegovine u kojoj se u dugom razdoblju postojanja kraljevine a zatim komunistièke Jugoslavije, nije mogla niti smjela izreæi istina o stradanjima Bosne i Bošnjaka, negiranju povijesti i identiteta i svega što je izvorno bosansko (i hercegovaèko) i zatiranju povijesti i povijesnog kontinuiteta jedne države i njenih izvornih stanovnika Bošnjaka. Mogu se nadati da æe i zadnja knjiga Prof. Hurema uskoro biti objavljena, da æe proæi recenziju koja neæe mijenjati povijesne istine i èinjenice do kojih je došao tokom svoga dugogodišnjeg rada i koje je ondje napisao. U jednom našem razgovoru, rekao mi je da je u toj knjizi objavio i podatke o èetnièkim
zlodjelima te da je došao i do brojke od èetnika ubijenih Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu te da se ta brojka kreæe oko 78000 nedužnih žrtava."
|
11-12-2013 at 00:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
primus inter pares Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 31-01-2008 Odgovori: 20460 IP: Maskiran
|
Re: Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
citat: djecko wrote:
logièno bi bilo to-to ??
meðutima kad se sjetim prièe rahmetli nene, da su kod nas svi osim nijemaca opljaèkali narod ,nije bitno koji èetnici ,ustaše domobrani ,zeleni kadar (tako ona reèe)...onda napomenula je da su neki imali mašinu za pare i da li negdje u Slavinoviæima,moraš dovest recimo kravu i oni ti naštancaju para za kravu...plate (pošteno)..nek neko rekne drugaèije ??a moja nena preživjela nekakav tifus,haman neka jebena bolest u ta doba bila ,ja i dan-danas ne znam šta je to ??
Samo u cijeloj prièi sam skonto da nisu bili nijemci ...
eh sad
djedovi i njihove prièe,to je za sebe...
samo ostalo mi je u pameti jer sam bio maksum,kažu da su i prvoborce partizane-muslimane koji nisu bili ubijeni ,prevremeno penzionisali ,samo da ne budu u zbivanjima,i da reknem u tim prièama sam èuo ime nakog pašage mandžiæa,a mešèini da mandžiæa ima i danas,de znaj(indirektno ih neko mijesi ko iliju jurišiæa),
jebga ja onako kako sam èuo...onda
i neki su iz nakog mathauzena pobjegli,valjda neki logor,...slušo na dženazi,svojim ušima...a nisam ni znao
helem nejse
sad omladini treba reæ,kako su èetnici bili dobri ljudi i kako su se borili za nešto ubijajuæu muslimane ,
a ona statistika o "domobranima" govori koliko je to poslije rata i uraðeno...
Onda ima jedna pjesma izvorna ,onako ,nije moderna ali se održala u narodu...
"jednog dana avdaga nastrada"..
da li se iko pita kako je nastala i kako se održala ?
nije bila uz gitaru
al se održala
i svi oni koji forsiraju nešto okolo kole ,
zaboravljaju sebe i svoju istoriju,
prihvaæajuæi "tuðe" strano ,
a to nije dio kulture i tradicije
evo trudim se,al ne mogu da skontam,jel ovo meni?
|
11-12-2013 at 09:13 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
naivna Nivo: Forumski doajen Dr.Vejsil Hetjimitj
Registriran(a): 23-08-2008 Lokacija: andromeda Odgovori: 1324 IP: Maskiran
|
Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
Susret sa Foèom general Kosta Nað naziva susretom sa poprištem najstrašnijeg genocida koji je u životu vidio. Ali ima još nešto strašnije od genocida, to je amnestiranje zloèina od strane onih koji su ga trebali kazniti po božijem i ljudskom zakonu.
èuvenim Foèanskim propisima i uredbama o dobrovoljaèkim odredima Tito je amnestirao zloèine i èetništvo, dozvolio da se kokarda u Foèi, ali i drugim krajevima, naprosto zamjeni petokrakom. Ovaj èin, bez obzira èim motivisan, stavlja pod upitnik osnovnu odrednicu NOP-a to je antifašizam?!
Aleksandar Rankoviæ, tada prvi Titov policajac i vjencani kum,æe tada naširoko hvaliti veliku partizansku pobjedu kojom se osnovna èetnièka masa prevodi partizanima. Istina ta èetnièka masa zadržava i komandni kadar, ozloglašene èetnièke komandante i zlikovce, Straja Koèoviæa i Ranka Popadiæa...
Rato Dugonjiæ, Vojo Ljujiæ, Pašaga Mandžiæ, Vaso Miskin Crni i Ferid Fiæo Èengiæ
http://luteriorlovic.blogger.ba/arhiva/2010/12/15
|
11-12-2013 at 09:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
djecko Nivo: Forumski doajen nisam nehljebar
Registriran(a): 28-03-2005 Lokacija: SFRJMAKEDONIJA Odgovori: 13657 IP: Maskiran
|
Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0efkija_Selimovi%C4%87
Šefkija Selimoviæ je bio partizanski oficir komande Tuzlanske vojne oblasti i roðeni brat pisca Meše Selimoviæa.
Šefkija je pre rata bio ekonom u tuzlanskoj bolnici. Selimoviæi su bili poznata partizanska porodica u Tuzli.[1] Mobilisan u domobrane, Šefkija je prilikom prvog osloboðenja Tuzle, prešao je u partizane. Prije drugog osloboðenja Tuzle rasporeðen je na rad u Komandu Tuzlanske vojne oblasti u èinu potporuènika. Odreðen je da rukovodi Odsjekom za raspolaganje zaplinjenom neprijateljskom imovinom, tzv. Fondom narodnih dobara.[1]
1944. godine, kao rukovodilac Fonda narodnih dobara, Šefkija je uzeo kuæni namještaj, "najbolji od svih koji su bili zaplijenjeni"[1], i poslao svojoj kuæi. To je saznao Štab Korpusa, te je tražio da se zbog pljaèke narodne imovine Selimoviæ uhapsi. Prilikom saslušavanja on je priznao da je uzeo namještaj, braneæi se da su to i drugi èinili. Meðutim, u partizanima se i za mnogo manje pljaèke kažnjavalo strogo, najèešæe smræu. Ali, pošto se radilo o oficiru iz poznate partizanke porodice, Selimoviæ je samo pušten iz zatvora, rašèinjen i poslat kao obièan vojnik u jedinicu. Štab Korpusa je, nakon saznanja da je Šefkija pušten iz zatvora, zahtijevao da baš zato što je on iz partizanske kuæe treba da bude najoštrije kažnjen za primjer drugima. Šefkija Selimoviæ je nakon toga predat u nadležnost vojnih organa.[1]
Pravomoænom odlukom Vojnog suda Treæeg korpusa NOVJ osuðen je na smrt, strijeljan i pokopan na nepoznatom mjestu, zato što je iz magazina GUND-a, Glavne uprave narodnih dobara, neovlašteno uzeo – dakle ukrao – krevet, ormar i još nešto namještaja. Šefkija je namještaj iz GUND-ovog magazina zapravo posudio, i to zato što su mu ustaše opljaèkale stan, a supruga mu se u prazan dom vraæala iz jasenovaèkog logora.[2]
Šefkiji nije pomoglo ni to što je bio oficir iz ugledne partizanske obitelji, koja je narodnooslobodilaèkoj borbi dala sedam èlanova. Naprotiv, Šefkiji je to bila presudna otežavajuæa okolnost: strijeljan za primjer i opomenu drugima. Ni njegov drugi brat Teufik Selimoviæ, visoki oficir Ozne, "nije pomaknuo malim prstom da mu pomogne".[2] Streljanje za opomenu, zbog namanje kraðe, bila je legitimno sredstvo disciplinovanja pripadnika NOVJ. Prema ocjeni Nisima Albaharija, šefa odeljenja OZNE za oblast Treæeg korpusa, "radilo se u tim prilikama o izuzetnom kriminalu".[1]
Usled traume zbog tragiène smrti starijeg brata Šefkije, Meša Selimoviæ je dvadeset godina kasnije napisao svoje najpoznatije djelo „Derviš i smrt”.[3]
Prema Dežuloviæu, Šefkija Selimoviæ je bio "jedan od one djece koje je slavna Revolucija pojela, ispljunuvši mu kosti i zadovoljno podrignuvši".[2]
|
11-12-2013 at 21:35 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|