|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar
Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13657
IP: Maskiran
  
|
Re: Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
citat:
camac wrote:
jel nadje iko od vas koji podatak da su u podrinju cetnici zajedno s partizanima, palili i zarili?
a tekst koliko ima veze s temom 
Home / KOLUMNE / Nekad bilo sad se (ne) spominje: AVDAGA HASIÆ,
LEGENDA SJEVEROISTOÈNE BOSNE
Nekad bilo sad se (ne) spominje: AVDAGA HASIÆ, LEGENDA SJEVEROISTOÈNE BOSNE
in KOLUMNE maj 3, 2013 @ 14:35
U centralnom dijelu sjeveroistoène Bosne smjestio se gradiæ Kladanj. Historièari kažu da je nastao u 12 vijeku, rastao godinama uz rijeku Drinjaèu. Doèekao i ispratio mnoge datume, mnoge ljubavi, roðenja i odlaske sa ovoga svijeta ali i ratove. Po èemu se Kladanj izdvaja od drugih gradova iz ovog dijela Bosne?
Admir F. Beganoviæ; Kolumnista i novinar
Piše: Admir F. BEGANOVIÆ
Od osam džamija svakako da je najpoznatija hadži Bali-begova džamija popularna Kuršumlija epicentar vjerskog turizma u Kladnju., odmah do nje Ðurðu- hanumina èesma za koju putnici namjernici kažu da je voda iz nje „ko led ledeni“, Tehlil dedino turbe o kojem narod i danas besjedi da „mnoge tajne krije“, djevojaèka peæina i prièa o njoj, mistièna i nedoreèena… ko još ne zna za „mušku vodu“ o kojoj je i Evlija Æelebija pisao kao o „izvoru mladosti“….
Kad god bi prolazio kroz Kladanj morao bi da svratim na kafu kod legendarnog Hajre ali prije „razgovoruše“ morao se probati gulaš. Tek nakon treæe kafe slijedila je „sikteruša“ koju bi sam nametnuo jer da se Hajre pitao ne bi produžio put ni za sedam dana. I uvijek bi se posjeta završavala sa prièom o Avdagi Hasiæu.
Ljudi koji pamte Drugi svjetski rat stalno i uvijek prièaju o Avdagi Hasiæu. Danas slobodno a nekada mu se ime spominjalo u dubokom mraku, samo meðu prijateljima i istomišljenicima. Ime kada bi mu se pomenulo bilo je tiše od misli a danas Avdaga ima i svoju ulicu u Kladnju.
Od 1945 do 1992 bilo je strogo zabranjeno i kažnjivo spominjati Avdagu. I danas se prièa da je Kladanj bio kažnjen od strane komunistièkog režima u vidu ekonomske blokade zbog Avdage.
Zašto, zboge èega, zbog koga?
Avdaga je štitio Bošnjake od Kladnja do Tuzle, Vlasenice, sve do donjeg toka rijeke Drine. Njegovi vojnici bilo su disciplinovani i odani svom komadantu. Avdaga se borio protiv èetnika.
Èuveni vojvoda istoène Bosne Jezdimir Dangiæ , koji je prije rata bio šef obezbjeðenja na dvoru kralja Petra Karaðorðeviæa, „zube je polomio“ boreæi se sa Avdagom.
Realna predpostavka preživjelih je da ne bi niko ostao živ na tom podruèju da nije bilo Avdage. Nudili su da preðe u partizane ali je glatko odbio ponudu , mada se prièalo da se dvoumio.
Brat mu Ahmo bio je politièki komesar u partizanima a drugi brat Raif bio je sljedbenik pokreta Mladi Muslimani zbog kojih je doživljavao i preživljavao torture od komunistièkog režima.
Nakon „Rezolucije o BiH“ 1941koja se odnosi na autonomnost Muslimana, i stvaranjem NDH, dolazi do formiranja dobrovoljaèkih odreda. Takozvana „Muslimanska legija“ pokrivala je podruèja od Zvornika do Bijeljine, Orašja i Šamca, do Graèanice, Olova i Kladnja gdje je komadant bio upravo Avdaga Hasiæ.
Pod svojom komandom Avdaga je imao preko 6000 dobrovoljaca a èetnici i partizani su zbog neosvojivosti Kladnja ovaj grad prozvali „Alkatraz“.
Rodoljub Èolakoviæ je jednom napisao da su „partizani zajedno sa èetnicima napadali Kladanj u više navrata ali uspjeha nije bilo jer su jedinice Avdage Hasiæa redovno poražavale obadvije vojske“.
Legenda kaže da je jednom Avdaga poslao kurira u Olovo kod èetnièkog komadanta Save Derikonje sa porukom da æe napasti taèno u 17 sati. Rijeè je održao, taèno u 17 sati njegove snage napale su ali prazan grad. Prestrašeni vojvoda povukao je svoju vojsku i pobjegao na Romaniju.
Još jedna legenda kruži Kladnjom i šire. Prièa se da je nekoliko puta i sam Tito pokušao nadmudriti Avdagu tražeæi od njega da pusti partizane kroz Kladanj. Avdaga je odgovorio da „ni partizani ali ni bilo koja druga vojska ne mogu proæi kroz Kladanj“.
Prièa se da je posljednji put viðen u Tuzli negdje pred kraj rata kako jaše na bijelom konju i da je preko Austrije sa svojom pratnjom uspio preæi preko Zidanog mosta da bi otišao u Argentinu. Na razlièite naèine vršio je komunikaciju sa rodbinom i prijateljiama a narod ko narod i pjesme mu pjevao i pisao. Nije doèekao dan da ostvari svoju želju i da se vrati u svoj Kladanj.
Umro je u 90 godini 1982.godine. Postoji želja, postoji motiv da se njegovo tijelo prenese u Kladanj. Da li æe i kada æe doæi do toga naravno da se ne zna ali graðani Kladnja neæe odustati. Neæe, mada se danas slabo pamti da njihov Avdaga nije dozvolio genocid u Kladnju, nije dozvolio poniženje, nije dozvolio da se dušman širi. Hajre o njemu prièa sa ponosom, nekako èudnim ali itekako prihvatljivim.Avdaga Hasiæ. Smirila se dobra duša davno ali još u prièama živi.
Barem u Kladnju.
|
|
10-12-2013 at 10:11 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
camac
Nivo: Forumski doajen
Unknown artist
Registriran(a): 11-05-2011
Lokacija: Desert roads
Odgovori: 5224
IP: Maskiran
|
Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
@klon,
ne znam jesu li ova dva posta medjusobno povezana, jer ono "mahom zene, djeca i starci" je samo jedna petina onog spiska.. ono sto ti mogu sa sigurnoscu reci je da je masa ovih sa spiska (pogotovo, vojno sposobnih) poginulo u borbi sa partizanima, koji su zajedno sa muslimanima tog kraja, '44-te, odbili jednu od najvecih ofanziva na Tuzlu.. da li su partizani ili muslimani nakon toga vrsili odmazdu i na civilnom stanovnistvu nije zabiljezeno nigdje, osim u svjedocenjima kao sto je ono koje si naveo, a primarni zadatak za SVA svjedocenja je bio: izjaviti da su svi stradali kao civili i to od strane ustasa, kako bi nakon rata svi imali odredjene povlastice i novcana primanja od strane drzave..
pokusaj sa nekom drugom opstinom uz savjet da prvo procitas depese i zbornik dokumenata Draze Mihajlovica..
"U koliko Keseroviæ ne primi neposredno, dostavite mu najhitnije ovu moju zapovest. U toku 23 o.m. srednja i leva kolona ima da izbiju na liniju: s. Osmaci — s. Graèanica — s. Svojat — s. Ðurðevik. Srednja kolona Keseroviæa treba da ovlada linijom i Osmaci — Kalajdžiæi — s. Deliæi — Jelovo Brdo, Karavlasi — s. Tupkoviæi (zakljuèno). Pukovnik Keseroviæ obratiæe pažnju da ima dovoljno rezervi i da se osigura sa pravca Zvornika. Pod njegovu komandu stavlja se II divizija granièara. Po ovla-ðivanju oznaèene linije preduzmite sve mere izviðanja i obe-zbeðivanja. Na dostignutoj liniji osigurati što bolju ishranu. Kraj je bogat. Ja sam u Kladnju. Ako mu ne radi stanica onda neka redovno izveštaje šalje preko Vaše stanice. Hitno ovo za Keseroviæa. Kraj"
" Za komandanta kolone puk. Keseroviæa: U toku 23 — XII — desna kolona puk. Keseroviæa treba da izbije na liniju s. Lipovi-ce — s. Svraèiæi — s.G. Petrovice — s. Jeginov Lug. Ova linija u obliku trougla omoguæava naslon levog boka prema trupama leve kolone. Pored toga puk. Keseroviæ da jakom rezervom obezbedi svoj desni bok i svoju pozadinu. U toku 24 o.m. leva kolona izbice na liniju Donje Dubrave — s. Ljuba-èe. Kolona puk. Keseroviæa na dostignutoj liniji Lipovice — Jeginov Lug pripremiæe napad na Tuzlu za 25 — XII — i to: sa obuhvatom sa jugoistoka i istoka. Nastaviæe se."...
|
|
10-12-2013 at 10:12 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Ivo Lola
Nivo: Novi forumaš
Registriran(a): 10-12-2013
Odgovori: 4
IP: Maskiran
|
Re: (anti)fasizam na srpsko-hrvatski nacin
Tuzlanska sloboda trajala je 40 dana. 11. novembra 1943. je ponovo okupirana (na slici nemaèka motorizacija pred zgradom sa koje još nisu uklonjene parole).
Uploaded with ImageShack.us
Snage Treæeg udarnog korpusa NOVJ napale su 29. septembra 1943. nemaèko-ustaško-domobranski garnizon Tuzla, i zauzele ga nakon èetvorodnevnih borbi. Odbijanje nemaèkih pokušaja ponovnog prodora u Tuzlu trajalo je još pet dana. Snage Treæeg korpusa pretrpele su znatne gubitke (preko 550 izbaèenih iz stroja[1]), ali su osovinske snage pretrpele znatno veæe gubitke (oko 3.000 ljudi[2] - uglavnom zarobljenih, meðu kojima 130 oficira i jednog generala). Ratni plen ukljuèivao je 25 topova, 5 minobacaèa, 140 mitraljeza i puškomitraljeza, 2.200 pušaka, oko 20 vagona razne municije, 30 kamiona i velika kolièina odeæe, obuæe, hrane, soli i razne druge opreme[2]. Sledeæih 40 dana, do 11. novembra, kad su je Nemci ponovo zauzeli, Tuzla je bila najveæi slobodni grad i središte prostrane slobodne teritorije.
Napad na Tuzlu predstavljao je najveæi uspeh u široj ofanzivi 16. i 17. divizije, odnosno Treæeg korpusa. Važniji napadi tokom ofanzive bili su:
Graèanica 30. avgusta 1943. (osloboðena)
Modrièa 7. septembra 1943. (osloboðena)
Bosanski Šamac 17. septembra 1943. (osloboðen)
Bijeljina 24. septembra 1943. (osloboðena)
Tuzla 29. septembra 1943. (osloboðena)
Brèko 19. oktobra 1943. (neuspešan napad)
Vareš 20. oktobra 1943. (osloboðen)
Tako je osloboðena cela oblast istoène Bosne izuzev Brèkog. Osloboðenje Tuzle i okolnih mesta imalo je veliki vojni i politièki znaèaj.
Uploaded with ImageShack.us
[Edited by Ivo Lola on 10-12-2013 at 11:57 GMT]
[Edited by Ivo Lola on 10-12-2013 at 12:01 GMT]
|
|
10-12-2013 at 11:56 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
a što ako nisam katolik? 
