Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da potuju forumska pravila.


FORUM : Vjene teme : Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Jucer u 08h ispred Komemorativnog centra u Tuzli ispraceno je 43 posmrtnih ostataka ubijenih Bosnjaka iz Vlasenice nastradlih tokom agresije 92/93.

Dzenaza i ukop obavljen je u 12h na mezarju Rakita u Vlasenici.


Imena ubijenih








Klanjana denaza za 43 ubijena Bonjaka

Djevojica Ajla je preklinjala: "Hajmo mama ne mogu vie"

Samo nekoliko stotina metara od kua iz kojih su u prvim danima rata u najuem centru grada odvoeni u logor Suicu i druga stratita, preivjeli Vlaseniani juer su ukopali nova 43 identificirana tijela svojih najmilijih, prije dvije godine ekshumiranih iz masovne grobnice Ogradice.

Odveli oca

- Eno moje kue iz koje su mi odveli oca Avdu Hadia. Stariji ovjek, nije ni mrava zgazio. Mislio je, kao i moj daida Rasim Damdi i mnogi drugi da ih komije nee dati, ali, naalost, prevarili su ih. I daidinog sina Jasmina, koji je imao samo 21 godinu, zajedno su s njima, kao i sve ove koje danas ukopavamo ubili na najsvirepiji nain - kroz suze govori Neska Avdi, koja je sa svojim najbliima dola kako bi ukopala oca Avdu.
I Anesa Kari je sa suprugom i roacima dola da ukopa jedinca brata Muhameda Telalovia. Uzalud je njena devetogodinja kerka Ajla kroz suze preklinjala: "Hajmo mama ne mogu vie", ali Anesa se nije mogla odvojiti od kabura u koji su sputeni posmrtni ostaci njenog brata.

Znaju ubice

- Znam da je pronaen u grobnici Ogradice i nita vie. Svi mi znamo ko ih je poubijao, ali, osim Dragana Nikolia niko jo nije odgovarao - kazala nam je Anesa.
Juer je ukopan i Ibriim Subai od ijeg niana se nije mogla odvojiti njegova kerka Alma, zatim Sakib Kii kojeg je ispraao njegov sin Faruk..

Prisutne muftije

Denazu je uz muftiju tuzlanskog Husein ef. Kavazovia i vojnog muftiju Smaila ef. Smajlovia, te jo desetak imama iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, predvodio i Nezim ef. Halilovi Muderiz.

Ubijeni su samo to su bili druge vjere i imena

- Ovi ljudi su ubijeni samo zato to su bili drugaiji od svojih susjeda, druge vjere i imena. Bili su krivi to su se nali na jednom prostoru koji je u glavama suludih umova zamiljen i oznaen kao nekakva velika Srbija - drava u kojoj za njih nije bilo mjesta. Ne postoje rijei utjehe za vau bol, ali ni opravdanja zato odgovorni za ratne zloine nisu izvedeni pred sud i kanjeni. Naa je obaveza da istrajemo i u insistiranju na odgovornost onih koji su poinili zloine i od toga neemo odustati - kazao je, izmeu ostalog, obraajui se juer, najprije porodicama rtava, kao i svim prisutnim predsjedavajui Predsjednitva BiH Sulejman Tihi.

Objasniti tragediju

Prisutnima se obratio i Erik Markuzen (Eric Markusen) sa Univerziteta u Minesoti, jedan od najpoznatijih svjetskih istraitelja genocida, koji je poruio da e on i mnogi iz drugih zemalja raditi sa kolegama iz Bosne kako bi svijetu objasnili tragediju koja se desila u Bosni.



[Edited by cupo on 23-04-2006 at 00:59 GMT]

23-04-2006 at 00:57 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

POTOARI: EKSHUMIRANO 6 KOMPLETNIH TIJELA

Ekspertni tim za ekshumacije pod vodstvom tuzlanskog kantonalnog tuilatva danas je vrio iskapanja posmrtnih ostataka u Potoarima, nedaleko od Komemorativnog kompleksa. Kako se doznaje u Tuiteljstvu, radi se o masovnoj grobnici primarnog tipa iz koje je ekshumirano 6 kompletnih tijela, a u grobnici je pronaena i jedna osoba iskaznica. Ekspertni tim za ekshumacije sastavljen od predstavnika ICMP-ija, MUP-a TK, predstavnika Komemorativnog centra Tuzla i tuzlanskog Odjela za traenje nestalih ekshumacije posmrtnih ostataka rtava iz pojedinanih i masovnih grobnica nastavit e sutra na drugoj lokaciji, saopteno je iz Tuilatva.

25-04-2006 at 18:38 | Ukljui u odgovor
KlOn
Nivo: Forumski doajen
Bonjator i Dr.za Reisofobiju

Registriran(a): 29-04-2003
Lokacija: Candy Shop
Odgovori: 8528
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Cupo,care,ti prevazilazi sve okvire

25-04-2006 at 18:41 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Izrael: Dan sjeanja na rtve holokausta

Izrael danas obiljeava Dan sjeanja na rtve holokausta. Dvije minute je svirala sirena, ivot u Izraelu je zastao.

http://www.sarajevo-x.com/clanak/060425029

26-04-2006 at 00:18 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Erik Markuzen, vodei istraiva genocida, za "Dnevni avaz"

Postoje jasni dokazi o ueu Beograda u genocidu u BiH

U BiH e idue godine biti odrana konferencija Meunarodne asocijacije istraivaa o genocidu na kojoj se oekuje dolazak vie od 700 gostiju iz cijelog svijeta. Prema rijeima lana ove asocijacije Erika Markuzena (Eric Markusen), konferencija e biti odrana u jului poet e komemoracijom za rtve genocida u Srebrenici. Nakon toga, u sarajevskom hotelu "Holiday Inn" mnoge eminentne linosti govorit e o ovoj temi.
- Oekujemo dolazak istraivaa i intelektualaca sa svih kontinenata. Na prijedlog Instituta za ratne zloine u BiH pozvat emo i studente iz cijelog svijeta. To e biti najvea konferencija koju je Asocijacija ikada organizirala - kae Markuzen za "Dnevni avaz".

Pozitivna presuda

Markuzen je profesor sociologije na Univerzitetu Minesota, istraiva genocida na Institutu za meunarodne studije u Kopenhagenu i vodei strunjak u ovoj oblasti.
Na molbu da prokomentira tubu BiH protiv SCG za genocid i izglede za donoenje pozitivne presude Meunarodnog suda pravde u Hagu, kae:
- Prije svega treba istai da je to veoma vaan predmet, jer je tadanja vlast SCG optuena za genocid i druge zloine tokom rata u BiH. Haki tribunal u brojnim predmetima je prikupio, a zatim i potvrdio znaajnu koliinu dokaza i nadam se da e to pomoi Meunarodnom sudu pravde da pravilno procijeni tubu BiH. Naravno, mislim da e presuda biti pozitivna. Imamo sasvim jasne dokaze da su Miloevi i Beograd pomagali u organizaciji napada na bonjaki narod u Sarajevu, Zvorniku i drugim gradovima.
Genocid je najozbiljniji zloin, pa je i stepenica kojom se dokazuje postavljana vrlo visoko, kae na sagovornik.
- Ali, u sluaju Radoslava Krstia Haki tribunal se sloio da je ono to se desilo u Srebrenici genocid, odnosno da to potpada pod Konvenciju o genocidu. Tako da ja mislim da je on tamo ustanovljen - govori Markuzen.
Takoer smatra da je samo smrt spasila Slobodana Miloevia osuujue presude za ratne zloine i genocid, odnosno da je Haki tribunal imao dovoljno dokaza za to.

Blage presude

- Postojali su dokazi koji potvruju njegovu odgovornost za zloine koji su poinjeni u BiH, ali i u Hrvatskoj i na Kosovu. Nema sumnje da je Miloevi bio ratni zloinac i kriv za ova strana nedjela - tvrdi Markuzen.
Smatra i da su pojedine presude Hakog tribunala preniske.
- Biljana Plavi e u zatvoru u vedskoj provesti manje od deset godina. To je premalo za djela kao to su zloin protiv ovjenosti ili genocid. Ako je neko odgovoran za takve zloine, mislim da bi ostatak ivota trebao provesti u zatvoru - kategorian je Markuzen

Napravljen je iskorak nakon holokausta

Iako je nakon holokausta poruka "Nikad vie" prekrena u BiH i Ruandi, Markuzen smatra da se ipak neto popravilo:
- I sada imamo Sudan, gdje sam i lino bio ukljuen u istraivanje tog genocida. Ali mislim da je ipak napravljen progres. Sada imamo Tribunal za ratne zloine i Miloevi, Vojislav eelj, Ante Gotovina su bili izrueni. To je veliki korak nakon holokausta.

Ratna posjeta Sarajevu

Markuzen je prvi put posjetio Sarajevo jo tokom najteih ratnih dana 1994. godine.
- Tada sam upoznao prof. Smaila ekia, sadanjeg direktora Instituta za ratne zloine u Sarajevu. On je i tada pisao knjige iako bombardiranje nije prestajalo. I to nikada neu zaboraviti, taj trud i hrabrost za istraivanje u uvjetima kada se genocid jo deavao - zakljuuje Markuzen.

A. MALAGI Avaz

26-04-2006 at 00:23 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

POELA EKSHUMACIJA 13 TIJELA NA DVIJE LOKACIJE U SKELANIMA

Nakon to su juer ekshumirali est tijela na livadi u neposrednoj blizini Memorijalnog centra Potoari, predstavnici tuzlanskog Odjeljenja Federalne komisije za traenje nestalih nastavili su jutros ekshumacije na podruju Skelana. Danas smo planirali zavriti ekshumacije tijela na dvije lokacije. Na prvoj, koja se nalazi u neposrednoj blizini Policijske stanice u Skelanima, prema dojavama svjedoka, zakopana su dva tijela. U pitanju su tijela jednog mukarca i jedne ene, koji su srpske snage ubile i zakopale na ovoj lokaciji, kazao je u izjavi za FENU Murat Hurti, ef tuzlanskog Odjeljenja Federalne komisije za traenje nestalih osoba. Druga lokacija, prema Hurtievim rijeima, nalazi se u naselju Reagii, gdje su ubijene tri kompletne porodice, potom zapaljene i baene u Kreanu. U pitanju je 11 Bonjaka.

26-04-2006 at 17:18 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

OKONANA EKSHUMACIJA U NASELJU DRINSKO OPINA VIEGRAD

GORADE, 27. aprila (FENA) - Federalni tim za traenje nestalih odjel Gorade i sudsko-medicinski tim iz Tuzle okonali su ekshumacije na irem lokalitetu naselja Drinsko opina Viegrad.

Kako saznaje Fena, ekshumirani su posmrtni ostaci deset ubijenih Bonjaka, a tijela rtava pronaena su u mjestu Puin Do, iznad kasarne bive JNA Uzamnica u naselju Drinsko.

Prema izjavama preivjelih svjedoka, rije je o mjetanima zaseoka eljae, naselje Drinsko, koji su 23. maja 1992. godine odvedeni od srpskih paravojnih snaga u oblinju umu gdje su strijeljani. Tijela nastradalih, nakon ubistva nisu pokopana ve su ostala na povrini strmog i veoma nepristupanog terena.

Najmlaa rtva bio je dvanaestogodinji Senad Guo dok je najstariji u grupi strijeljanih bio njegov 50-godinji otac Salko.

Sve rtve bile su povezane plastinim uadima trikovima. Pored skeletnih ostataka pronaeni su satovi, dok su uz dva tijela naeni i dokumenti koji ukazuju da se radi o deset Bonjaka iz Drinskog, kazao je FENI ef Odjela za traenje nestalih Gorade Zafer Rai dodajui da e taan identitet rtava biti utvren DNK analizom.

Prema rijeima kantonalnog tuioca Gorade Mirsada Bilajca koji je obavio uviaj, za spomenutim rtvama koje su voene kao nestale, tragalo se ve dugi niz godina, jer su postojale informacije ali i svjedoci koji su uli pucnje na tom lokalitetu.

Od 1992. godine skeletni ostaci leali su razbacani po umi u preniku od oko 200 metara. Ve ranije na tom lokalitetu pronaeno je nekoliko lobanja od tih rtava a sa jueranjom ekshumacijom ta tijela e biti kompletirana s obzirom na to da je pronaen vei dio skeletnih ostataka, kazao je Bilajac, dodajui takoer da e uz rodbinu koja je prepoznala rtve te postojeu dokumentaciju, taan identitet biti utvren DNK analizom.

Bilajac nije elio otkriti da li postoje saznanja o poiniocima ovog zloina istiui da je istraga u toku, ali, kako saznaje Fena, postoje pouzdane informacije da su izvrioci ubistva s podruja opine Viegrad.

Prema izjavama svjedoka, pretpostavlja se o kojim poiniocima je rije. Meutim, to e pokazati istraga od dravnog tuilatva koje e preuzeti sve prikupljene dokaze i utvrditi da li ih ima dovoljno za optubu, kazao je kantonalni tuilac.

Prema rijeima Zafera Raia, posmrtni ostaci ekshumiranih rtava prebaeni su u mrtvanicu u Vitkoviima opina Gorade gdje ekspertni sudsko-medicinski tim iz Tuzle u saradnji s pripadnicima MUP-a BPK Gorade vri obdukciju i uzimanje uzoraka za DNK analizu.

Kako je kazao Rai, Federalni tim za traenje nestalih odjel Gorade, u narednom periodu radit e na ekshumacijama masovnih grobnica u opinama Viegrad, Rogatica i Foa.

(Fena) mb

27-04-2006 at 15:53 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

28.04.2006.g.

IZ MASOVNE GRONICE U GORNJOJ KAMENICI EKSHUMIRANO 6 TIJELA

Ekspertni tim za ekshumacije, pod vodstvom tuzlanskoga Kantonalnog tuiteljstva, od jutros je iz masovne grobnice u Gornjoj Kamenici u opini Zvornik ekshumirao est tijela bonjakih rtava. Kako je kazala glasnogovornica Tuiteljstva Jasna Suboti, tijela su, prema indicijama i saznanjima, iva spaljena. Juer su ekshumacije vrene u zaseoku Reagii srebrenikog naselja Skelani. Iz masovne grobnice u dvoritu kue Muhameda Mehia ekshumirano je 14 nekompletnih nagorjelih tijela te veliki broj kostiju. Tijela rtava bacana su u kreanu, a potom zatrpana.(Fena)

[Edited by cupo on 28-04-2006 at 18:54 GMT]

28-04-2006 at 18:53 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Brko

30.04.2005 Godinjica stradanja civila na branskom mostu



Vie stotina lanova porodica nestalih i ubijenih branskih Bonjaka i Hrvata, predstavnici pojedinih nevladinih udruenja i politikih stranaka, polaganjem vijenaca na mostu Brko-Gunja i simbolinim bacanjem cvijea u rijeku Savu, odali su poast civilima stradalim na dananji dan prije cetrnaest godina.

U rano jutro 30. aprila 1992. godine, dio mosta s bh strane podignut je u zrak dok je njime iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu ulazila vea grupa civila.

Za ovaj zloin jo niko nije odgovorao.

30-04-2006 at 16:59 | Ukljui u odgovor
Imas po marke?
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 05-06-2004
Lokacija: kurvanjski otoci
Odgovori: 177
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja) - Da se zna koga trazimo!!
Bez chatanja molim

Ratko MLADI je roen 12. marta 1942. godine u optini Kalinovik u Republici Bosni i Hercegovini (dalje u tekstu: BiH). kolovan je na vojnoj akademiji Jugoslovenske narodne armije (dalje u tekstu: JNA) u Beogradu, nakon ega je postao starjeina u redovnom sastavu JNA, a potom i vojsci Srpske Republike Bosne i Hercegovine/Republike Srpske (dalje u tekstu: VRS).

U junu 1991. Ratko MLADI postavljen je za komandanta 9. korpusa JNA u Kninu, za vrijeme borbi izmeu JNA i hrvatskih snaga. Dana 4. oktobra 1991., predsjednik Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (dalje u tekstu: SFRJ) unaprijedio ga je u in generalmajora. Dana 24. aprila 1992. Ratko MLADI je unaprijeen u in generalpotpukovnika, a 25. aprila 1992. postavljen je za naelnika taba/zamjenika komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Na tu dunost stupio je 9. maja 1992. Dana 10. maja 1992., Ratko MLADI je preuzeo dunost komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA.

Dana 12. maja 1992., Ratko MLADI je postavljen za komandanta Glavnog taba VRS-a i na tom poloaju je ostao najmanje do 22. decembra 1996. Dana 24. juna 1994., Ratko MLADI je unaprijeen u in generalpukovnika.

injenini navodi optunice

U izmijenjenoj optunici se navodi da je Ratko Mladi postavljen za komandanta 9. korpusa Jugoslovenske Narodne Armije (JNA-a) u Kninu, za vrijeme borbi izmeu JNA i hrvatskih snaga. Dana 4. oktobra 1991., predsjednik Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) unaprijedio ga je u in generalmajora. Dana 24. aprila 1992. Ratko Mladi je unaprijeen u in generalpotpukovnika, a 25. aprila 1992. postavljen je za naelnika taba/zamjenika komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Na tu dunost stupio je 9. maja 1992. Dana 10. maja 1992., Ratko Mladi je preuzeo dunost komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA.
U izmijenjenoj optunici se takoe navodi da je Ratko Mladi 12. maja 1992., postavljen za komandanta Glavnog taba Vojske Republike Srpske (VRS-a) i da je na tom poloaju ostao najmanje do 22. decembra 1996. Dana 24. juna 1994., Ratko Mladi je unaprijeen u in generalpukovnika.

U optunici se navodi da su od maja 1992. snage pod nadzorom Ratka Mladia artiljerijskom, minobacakom i snajperskom vatrom djelovale po civilnim dijelovima Sarajeva i civilnim stanovnicima i ustanovama tog grada, pri emu su ubijale i ranjavale civile, te time i vrile teror nad civilnim stanovnitvom tog grada. Takoe se navodi da su snage bosanskih Srba pod nadzorom Ratka Maldia preuzele nadzor nad optinama u Bosanskoj Krajini i istonoj Bosni. Hiljade ne-Srba su deportovane ili prisilno premjetene iz ovih optina, a mnogi su ubijeni ili zatoeni u zatoenikim objektima.

U optunici se navodi da su od januara do marta 1993., snage bosanskih Srba pod nadzorom Ratka Mladia napale podruje Cerske u istonoj Bosni i Hercegovini (BiH). Hiljade Muslimana pobjegle su na teritoriju pod kontrolom Vlade BiH, ukljuujui Srebrenicu i epu. Poslije toga su snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom Ratka Mladia poele da posveuju posebnu panju zauzimanju strateki smjetene enklave Srebrenica i protjerivanju bosanskomuslimanskog stanovnitva koje je tamo izbjeglo nakon kampanja "etnikog ienja" u istonoj BiH tokom 1992 i 1993.

U optunici se navodi da je od 13. do 19. jula 1995., po prijekom postupku pogubljeno vie od 7.000 zatoenih bosanskih Muslimana koji su zarobljeni na podruju oko Srebrenice. Od priblino 1. augusta 1995. do priblino 1. novembra 1995., jedinice VRS-a pod komandom i kontrolom Ratka Mladia sudjelovale su u organizovanim i opsenim nastojanjima da se prikriju ubistva i pogubljenja bosanskih Muslimana iz Srebrenice tako to su tijela ekshumirana iz masovnih grobnica nanovo zakapale na mjestima na osami.

Optube

U izmijenjenjoj optunici se Ratka Mladia tereti na osnovu individualne i krivine odgovornosti (lan 7(1)) i na osnovu krivine odgovornosti nadreenog (lan 7(3)), po:
- dvije take za genocid (lan 4 Statuta genocid; ili, alternativno sauesnitvo u genocidu),
- sedam taaka za zloine protiv ovjenosti (lan 5 Statuta - progoni na politikoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; istrebljenj; ubistvo; deportacija i druga neovjena djela (prisilno premjetanje)), i
- est taaka za krenja zakona i obiaja ratovanja (lan 3 Statuta - ubistvo; protivpravno terorisanje civila; okrutno postupanje; napadi na civile i uzimanje talaca).

U BJEKSTVU 


Slabiji pol je jai zbog slabosti jaeg pola prema slabijem polu
03-05-2006 at 09:42 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 6
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: dinny, faraontz2, Gavran, GPSI, poligraf, pop, Strong, Tuzlak_TZ
FORUM : Vjene teme : Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike) New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice