Jucer u 08h ispred Komemorativnog centra u Tuzli ispraceno je 43 posmrtnih ostataka ubijenih Bosnjaka iz Vlasenice nastradlih tokom agresije 92/93.

Dzenaza i ukop obavljen je u 12h na mezarju Rakita u Vlasenici.


Imena ubijenih








Klanjana dženaza za 43 ubijena Bošnjaka

Djevojčica Ajla je preklinjala: "Haj´mo mama ne mogu više"

Samo nekoliko stotina metara od kuća iz kojih su u prvim danima rata u najužem centru grada odvođeni u logor Sušicu i druga stratišta, preživjeli Vlaseničani jučer su ukopali nova 43 identificirana tijela svojih najmilijih, prije dvije godine ekshumiranih iz masovne grobnice Ogradice.

Odveli oca

- Eno moje kuće iz koje su mi odveli oca Avdu Hadžića. Stariji čovjek, nije ni mrava zgazio. Mislio je, kao i moj daidža Rasim Džamdžić i mnogi drugi da ih komšije neće dati, ali, nažalost, prevarili su ih. I daidžinog sina Jasmina, koji je imao samo 21 godinu, zajedno su s njima, kao i sve ove koje danas ukopavamo ubili na najsvirepiji način - kroz suze govori Neska Avdić, koja je sa svojim najbližima došla kako bi ukopala oca Avdu.
I Anesa Karić je sa suprugom i rođacima došla da ukopa jedinca brata Muhameda Telalovića. Uzalud je njena devetogodišnja kćerka Ajla kroz suze preklinjala: "Haj´mo mama ne mogu više", ali Anesa se nije mogla odvojiti od kabura u koji su spušteni posmrtni ostaci njenog brata.

Znaju ubice

- Znam da je pronađen u grobnici Ogradice i ništa više. Svi mi znamo ko ih je poubijao, ali, osim Dragana Nikolića niko još nije odgovarao - kazala nam je Anesa.
Jučer je ukopan i Ibrišim Subašić od čijeg nišana se nije mogla odvojiti njegova kćerka Alma, zatim Sakib Kičić kojeg je ispraćao njegov sin Faruk..

Prisutne muftije

Dženazu je uz muftiju tuzlanskog Husein ef. Kavazovića i vojnog muftiju Smaila ef. Smajlovića, te još desetak imama iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, predvodio i Nezim ef. Halilović Muderiz.

Ubijeni su samo što su bili druge vjere i imena

- Ovi ljudi su ubijeni samo zato što su bili drugačiji od svojih susjeda, druge vjere i imena. Bili su krivi što su se našli na jednom prostoru koji je u glavama suludih umova zamišljen i označen kao nekakva velika Srbija - država u kojoj za njih nije bilo mjesta. Ne postoje riječi utjehe za vašu bol, ali ni opravdanja zašto odgovorni za ratne zločine nisu izvedeni pred sud i kažnjeni. Naša je obaveza da istrajemo i u insistiranju na odgovornost onih koji su počinili zločine i od toga nećemo odustati - kazao je, između ostalog, obraćajući se jučer, najprije porodicama žrtava, kao i svim prisutnim predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić.

Objasniti tragediju

Prisutnima se obratio i Erik Markuzen (Eric Markusen) sa Univerziteta u Minesoti, jedan od najpoznatijih svjetskih istražitelja genocida, koji je poručio da će on i mnogi iz drugih zemalja raditi sa kolegama iz Bosne kako bi svijetu objasnili tragediju koja se desila u Bosni.



[Edited by cupo on 23-04-2006 at 00:59 GMT]

POTOČARI: EKSHUMIRANO 6 KOMPLETNIH TIJELA

Ekspertni tim za ekshumacije pod vodstvom tuzlanskog kantonalnog tužilaštva danas je vršio iskapanja posmrtnih ostataka u Potočarima, nedaleko od Komemorativnog kompleksa. Kako se doznaje u Tužiteljstvu, radi se o masovnoj grobnici primarnog tipa iz koje je ekshumirano 6 kompletnih tijela, a u grobnici je pronađena i jedna osoba iskaznica. Ekspertni tim za ekshumacije sastavljen od predstavnika ICMP-ija, MUP-a TK, predstavnika Komemorativnog centra Tuzla i tuzlanskog Odjela za traženje nestalih ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava iz pojedinačnih i masovnih grobnica nastavit će sutra na drugoj lokaciji, saopšteno je iz Tužilaštva.

Cupo,care,ti prevazilaziš sve okvire

Izrael: Dan sjećanja na žrtve holokausta

Izrael danas obilježava Dan sjećanja na žrtve holokausta. Dvije minute je svirala sirena, život u Izraelu je zastao.

http://www.sarajevo-x.com/clanak/060425029

Erik Markuzen, vodeći istraživač genocida, za "Dnevni avaz"

Postoje jasni dokazi o učešću Beograda u genocidu u BiH

U BiH će iduće godine biti održana konferencija Međunarodne asocijacije istraživača o genocidu na kojoj se očekuje dolazak više od 700 gostiju iz cijelog svijeta. Prema riječima člana ove asocijacije Erika Markuzena (Eric Markusen), konferencija će biti održana u jului počet će komemoracijom za žrtve genocida u Srebrenici. Nakon toga, u sarajevskom hotelu "Holiday Inn" mnoge eminentne ličnosti govorit će o ovoj temi.
- Očekujemo dolazak istraživača i intelektualaca sa svih kontinenata. Na prijedlog Instituta za ratne zločine u BiH pozvat ćemo i studente iz cijelog svijeta. To će biti najveća konferencija koju je Asocijacija ikada organizirala - kaže Markuzen za "Dnevni avaz".

Pozitivna presuda

Markuzen je profesor sociologije na Univerzitetu Minesota, istraživač genocida na Institutu za međunarodne studije u Kopenhagenu i vodeći stručnjak u ovoj oblasti.
Na molbu da prokomentira tužbu BiH protiv SCG za genocid i izglede za donošenje pozitivne presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, kaže:
- Prije svega treba istaći da je to veoma važan predmet, jer je tadašnja vlast SCG optužena za genocid i druge zločine tokom rata u BiH. Haški tribunal u brojnim predmetima je prikupio, a zatim i potvrdio značajnu količinu dokaza i nadam se da će to pomoći Međunarodnom sudu pravde da pravilno procijeni tužbu BiH. Naravno, mislim da će presuda biti pozitivna. Imamo sasvim jasne dokaze da su Milošević i Beograd pomagali u organizaciji napada na bošnjački narod u Sarajevu, Zvorniku i drugim gradovima.
Genocid je najozbiljniji zločin, pa je i stepenica kojom se dokazuje postavljana vrlo visoko, kaže naš sagovornik.
- Ali, u slučaju Radoslava Krstića Haški tribunal se složio da je ono što se desilo u Srebrenici genocid, odnosno da to potpada pod Konvenciju o genocidu. Tako da ja mislim da je on tamo ustanovljen - govori Markuzen.
Također smatra da je samo smrt spasila Slobodana Miloševića osuđujuće presude za ratne zločine i genocid, odnosno da je Haški tribunal imao dovoljno dokaza za to.

Blage presude

- Postojali su dokazi koji potvrđuju njegovu odgovornost za zločine koji su počinjeni u BiH, ali i u Hrvatskoj i na Kosovu. Nema sumnje da je Milošević bio ratni zločinac i kriv za ova strašna nedjela - tvrdi Markuzen.
Smatra i da su pojedine presude Haškog tribunala preniske.
- Biljana Plavšić će u zatvoru u Švedskoj provesti manje od deset godina. To je premalo za djela kao što su zločin protiv čovječnosti ili genocid. Ako je neko odgovoran za takve zločine, mislim da bi ostatak života trebao provesti u zatvoru - kategoričan je Markuzen

Napravljen je iskorak nakon holokausta

Iako je nakon holokausta poruka "Nikad više" prekršena u BiH i Ruandi, Markuzen smatra da se ipak nešto popravilo:
- I sada imamo Sudan, gdje sam i lično bio uključen u istraživanje tog genocida. Ali mislim da je ipak napravljen progres. Sada imamo Tribunal za ratne zločine i Milošević, Vojislav Šešelj, Ante Gotovina su bili izručeni. To je veliki korak nakon holokausta.

Ratna posjeta Sarajevu

Markuzen je prvi put posjetio Sarajevo još tokom najtežih ratnih dana 1994. godine.
- Tada sam upoznao prof. Smaila Čekića, sadašnjeg direktora Instituta za ratne zločine u Sarajevu. On je i tada pisao knjige iako bombardiranje nije prestajalo. I to nikada neću zaboraviti, taj trud i hrabrost za istraživanje u uvjetima kada se genocid još dešavao - zaključuje Markuzen.

A. MALAGIĆ Avaz

POČELA EKSHUMACIJA 13 TIJELA NA DVIJE LOKACIJE U SKELANIMA

Nakon što su jučer ekshumirali šest tijela na livadi u neposrednoj blizini Memorijalnog centra „Potočari“, predstavnici tuzlanskog Odjeljenja Federalne komisije za traženje nestalih nastavili su jutros ekshumacije na području Skelana. „Danas smo planirali završiti ekshumacije tijela na dvije lokacije. Na prvoj, koja se nalazi u neposrednoj blizini Policijske stanice u Skelanima, prema dojavama svjedoka, zakopana su dva tijela. U pitanju su tijela jednog muškarca i jedne žene, koji su srpske snage ubile i zakopale na ovoj lokaciji“, kazao je u izjavi za FENU Murat Hurtić, šef tuzlanskog Odjeljenja Federalne komisije za traženje nestalih osoba. Druga lokacija, prema Hurtićevim riječima, nalazi se u naselju Rešagići, gdje su ubijene tri kompletne porodice, potom zapaljene i bačene u Krečanu. U pitanju je 11 Bošnjaka.

OKONČANA EKSHUMACIJA U NASELJU DRINSKO – OPĆINA VIŠEGRAD

GORAŽDE, 27. aprila (FENA) - Federalni tim za traženje nestalih – odjel Goražde i sudsko-medicinski tim iz Tuzle okončali su ekshumacije na širem lokalitetu naselja Drinsko – općina Višegrad.

Kako saznaje Fena, ekshumirani su posmrtni ostaci deset ubijenih Bošnjaka, a tijela žrtava pronađena su u mjestu Pušin Do, iznad kasarne bivše JNA Uzamnica u naselju Drinsko.

Prema izjavama preživjelih svjedoka, riječ je o mještanima zaseoka Željače, naselje Drinsko, koji su 23. maja 1992. godine odvedeni od srpskih paravojnih snaga u obližnju šumu gdje su strijeljani. Tijela nastradalih, nakon ubistva nisu pokopana već su ostala na površini strmog i veoma nepristupačnog terena.

Najmlađa žrtva bio je dvanaestogodišnji Senad Gušo dok je najstariji u grupi strijeljanih bio njegov 50-godišnji otac Salko.

“ Sve žrtve bile su povezane plastičnim užadima – štrikovima. Pored skeletnih ostataka pronađeni su satovi, dok su uz dva tijela nađeni i dokumenti koji ukazuju da se radi o deset Bošnjaka iz Drinskog”, kazao je FENI šef Odjela za traženje nestalih Goražde Zafer Raščić dodajući da će tačan identitet žrtava biti utvrđen DNK analizom.

Prema riječima kantonalnog tužioca Goražde Mirsada Bilajca koji je obavio uviđaj, za spomenutim žrtvama koje su vođene kao nestale, tragalo se već dugi niz godina, jer su postojale informacije ali i svjedoci koji su čuli pucnje na tom lokalitetu.

“Od 1992. godine skeletni ostaci ležali su razbacani po šumi u prečniku od oko 200 metara. Već ranije na tom lokalitetu pronađeno je nekoliko lobanja od tih žrtava a sa jučerašnjom ekshumacijom ta tijela će biti kompletirana s obzirom na to da je pronađen veći dio skeletnih ostataka”, kazao je Bilajac, dodajući također da će uz rodbinu koja je prepoznala žrtve te postojeću dokumentaciju, tačan identitet biti utvrđen DNK analizom.

Bilajac nije želio otkriti da li postoje saznanja o počiniocima ovog zločina ističuči da je istraga u toku, ali, kako saznaje Fena, postoje pouzdane informacije da su izvršioci ubistva s područja općine Višegrad.

“Prema izjavama svjedoka, pretpostavlja se o kojim počiniocima je riječ. Međutim, to će pokazati istraga od državnog tužilaštva koje će preuzeti sve prikupljene dokaze i utvrditi da li ih ima dovoljno za optužbu”, kazao je kantonalni tužilac.

Prema riječima Zafera Raščića, posmrtni ostaci ekshumiranih žrtava prebačeni su u mrtvačnicu u Vitkovićima – općina Goražde gdje ekspertni sudsko-medicinski tim iz Tuzle u saradnji s pripadnicima MUP-a BPK Goražde vrši obdukciju i uzimanje uzoraka za DNK analizu.

Kako je kazao Raščić, Federalni tim za traženje nestalih – odjel Goražde, u narednom periodu radit će na ekshumacijama masovnih grobnica u općinama Višegrad, Rogatica i Foča.

(Fena) mb

28.04.2006.g.

IZ MASOVNE GRONICE U GORNJOJ KAMENICI EKSHUMIRANO 6 TIJELA

Ekspertni tim za ekshumacije, pod vodstvom tuzlanskoga Kantonalnog tužiteljstva, od jutros je iz masovne grobnice u Gornjoj Kamenici u općini Zvornik ekshumirao šest tijela bošnjačkih žrtava. Kako je kazala glasnogovornica Tužiteljstva Jasna Subotić, tijela su, prema indicijama i saznanjima, živa spaljena. Jučer su ekshumacije vršene u zaseoku Rešagići srebreničkog naselja Skelani. Iz masovne grobnice u dvorištu kuće Muhameda Mehića ekshumirano je 14 nekompletnih nagorjelih tijela te veliki broj kostiju. Tijela žrtava bacana su u krečanu, a potom zatrpana.(Fena)

[Edited by cupo on 28-04-2006 at 18:54 GMT]

Brčko

30.04.2005 Godišnjica stradanja civila na brčanskom mostu



Više stotina članova porodica nestalih i ubijenih brčanskih Bošnjaka i Hrvata, predstavnici pojedinih nevladinih udruženja i političkih stranaka, polaganjem vijenaca na mostu Brčko-Gunja i simboličnim bacanjem cvijeća u rijeku Savu, odali su počast civilima stradalim na današnji dan prije cetrnaest godina.

U rano jutro 30. aprila 1992. godine, dio mosta s bh strane podignut je u zrak dok je njime iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu ulazila veća grupa civila.

Za ovaj zločin još niko nije odgovorao.

Ratko MLADIĆ je rođen 12. marta 1942. godine u opštini Kalinovik u Republici Bosni i Hercegovini (dalje u tekstu: BiH). Školovan je na vojnoj akademiji Jugoslovenske narodne armije (dalje u tekstu: JNA) u Beogradu, nakon čega je postao starješina u redovnom sastavu JNA, a potom i vojsci Srpske Republike Bosne i Hercegovine/Republike Srpske (dalje u tekstu: VRS).

U junu 1991. Ratko MLADIĆ postavljen je za komandanta 9. korpusa JNA u Kninu, za vrijeme borbi između JNA i hrvatskih snaga. Dana 4. oktobra 1991., predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (dalje u tekstu: SFRJ) unaprijedio ga je u čin generalmajora. Dana 24. aprila 1992. Ratko MLADIĆ je unaprijeđen u čin generalpotpukovnika, a 25. aprila 1992. postavljen je za načelnika štaba/zamjenika komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Na tu dužnost stupio je 9. maja 1992. Dana 10. maja 1992., Ratko MLADIĆ je preuzeo dužnost komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA.

Dana 12. maja 1992., Ratko MLADIĆ je postavljen za komandanta Glavnog štaba VRS-a i na tom položaju je ostao najmanje do 22. decembra 1996. Dana 24. juna 1994., Ratko MLADIĆ je unaprijeđen u čin generalpukovnika.

Činjenični navodi optužnice

U izmijenjenoj optužnici se navodi da je Ratko Mladić postavljen za komandanta 9. korpusa Jugoslovenske Narodne Armije (JNA-a) u Kninu, za vrijeme borbi između JNA i hrvatskih snaga. Dana 4. oktobra 1991., predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) unaprijedio ga je u čin generalmajora. Dana 24. aprila 1992. Ratko Mladić je unaprijeđen u čin generalpotpukovnika, a 25. aprila 1992. postavljen je za načelnika štaba/zamjenika komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Na tu dužnost stupio je 9. maja 1992. Dana 10. maja 1992., Ratko Mladić je preuzeo dužnost komandanta u komandi Druge vojne oblasti JNA.
U izmijenjenoj optužnici se takođe navodi da je Ratko Mladić 12. maja 1992., postavljen za komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS-a) i da je na tom položaju ostao najmanje do 22. decembra 1996. Dana 24. juna 1994., Ratko Mladić je unaprijeđen u čin generalpukovnika.

U optužnici se navodi da su od maja 1992. snage pod nadzorom Ratka Mladića artiljerijskom, minobacačkom i snajperskom vatrom djelovale po civilnim dijelovima Sarajeva i civilnim stanovnicima i ustanovama tog grada, pri čemu su ubijale i ranjavale civile, te time i vršile teror nad civilnim stanovništvom tog grada. Takođe se navodi da su snage bosanskih Srba pod nadzorom Ratka Maldića preuzele nadzor nad opštinama u Bosanskoj Krajini i istočnoj Bosni. Hiljade ne-Srba su deportovane ili prisilno premještene iz ovih opština, a mnogi su ubijeni ili zatočeni u zatočeničkim objektima.

U optužnici se navodi da su od januara do marta 1993., snage bosanskih Srba pod nadzorom Ratka Mladića napale područje Cerske u istočnoj Bosni i Hercegovini (BiH). Hiljade Muslimana pobjegle su na teritoriju pod kontrolom Vlade BiH, uključujući Srebrenicu i Žepu. Poslije toga su snage bosanskih Srba pod komandom i kontrolom Ratka Mladića počele da posvećuju posebnu pažnju zauzimanju strateški smještene enklave Srebrenica i protjerivanju bosanskomuslimanskog stanovništva koje je tamo izbjeglo nakon kampanja "etničkog čišćenja" u istočnoj BiH tokom 1992 i 1993.

U optužnici se navodi da je od 13. do 19. jula 1995., po prijekom postupku pogubljeno više od 7.000 zatočenih bosanskih Muslimana koji su zarobljeni na području oko Srebrenice. Od približno 1. augusta 1995. do približno 1. novembra 1995., jedinice VRS-a pod komandom i kontrolom Ratka Mladića sudjelovale su u organizovanim i opsežnim nastojanjima da se prikriju ubistva i pogubljenja bosanskih Muslimana iz Srebrenice tako što su tijela ekshumirana iz masovnih grobnica nanovo zakapale na mjestima na osami.

Optužbe

U izmijenjenjoj optužnici se Ratka Mladića tereti na osnovu individualne i krivične odgovornosti (član 7(1)) i na osnovu krivične odgovornosti nadređenog (član 7(3)), po:
- dvije tačke za genocid (član 4 Statuta – genocid; ili, alternativno saučesništvo u genocidu),
- sedam tačaka za zločine protiv čovječnosti (član 5 Statuta - progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; istrebljenj; ubistvo; deportacija i druga nečovječna djela (prisilno premještanje)), i
- šest tačaka za kršenja zakona i običaja ratovanja (član 3 Statuta - ubistvo; protivpravno terorisanje civila; okrutno postupanje; napadi na civile i uzimanje talaca).

U BJEKSTVU