Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Zdravlje : sve vijesti - zdravlje
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: sve vijesti - zdravlje

citat:
Bambi wrote:
Ima li ko iskustva sa osipom od sunca? Sta ste koristili?

Fenistil gel,ako osuto mjesto na koi svrbi.
Ako ne,onda bilo koji preparat za njegu bebyrona.
21-09-2011 at 22:56 | Ukljui u odgovor
cica
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 12-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 18418
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: sve vijesti - zdravlje

Sokovima do zdravlja

Znamo da su voni sokovi dobri za zdravlje. No znanstvenici svaki dan otkrivaju njihove nove koristi za odreene bolesti. Ameriki znanstvenici su otkrili da sok cikle moe pomoi u lijeenju demencije, jer sadri nitrat, koji pak pomae u irenju krvnih ila, pumpajui zalihe krvi do mozga. Pogledajte koje sastoje sadre drugi popularni sokovi, a mogu nam pomoi.



1. Sok od nara za rak prostate nar sadri koktel kemikalija koje reduciraju oteenja stanica i potencijalno ubijaju kancerogene stanice, navode znanstvenici sa Sveuilita California. Testirali su 50 mukaraca s rakom prostate, koji su konzumirali au (0,2 l) soka dnevno, te pratili stanje specifinog antigena (PSA), proteina koji je povezan s rakom prostate. Obino bi se nivo proteina udvostruio u 15 mjeseci, no pacijentima koji su pili sok od nara trebalo je 54 mjeseca da dou do tog nivoa.
2. Sok od grejpfruta za regulaciju tjelesne teine amerika studija istraila je doborobiti grejpfruta na uzorku od 100 pretilih osoba koje su podijeljene u tri grupe: jedna grupa konzumirala je pola grejpfruta prije svakog obroka, druga au soka od ovog voa, a trea nije konzumirala grejpfrut. Nakon 12 tjedana oni koji su jeli grejpfrut izgubili su u prosjeku 1,6 kg, a oni koji su pili sok 1,4. No oni koji ga nisu konzumirali smravili su samo 0,2 kg.

3. Sok od brusnice protiv infekcije mokranih puteva studija provedena ove godine pokazala je da sok od brusnice sprjeava razvoj bakterije E.Coli, najeeg uzronika urinarnih infekcija. Istraivai su pokazali da unutar osam sati od konzumiranja soka, moe se sprijeiti razvoj infekcije. No suprotno popularnom vjerovanju, sok nee pomoi u lijeenju cistitisa, ako se infekcija ve pojavila, jer njegove kiseline mogu pogorati stanje.

4. Sok od jabuke za Alzheimerovu bolest kozumacija ovog soka odrava nivo kemikalije u mozgu po imenu acetilkolin, koja je bitna za memoriju i zdravlje mozga. Prema istraivanju provedenom na mievima, istraivai sugeriraju da dvije ae soka dnevno (oko 500 ml) mogu imati slian uinak kod odraslih osoba.

5. Sok od vinje za greve i kostobolju nedavne studije Sveuilita Northumbria pokazuju da su se trkai koji su pili sok od ovog voa, dva puta dnevno tijekom perioda od 5 dana, puno bre oporavljali nakon utrke i imali manje bolova u miiima. Osim toga, sok od vinje moe ublaiti kostobolju pomaui tijelu da izlui mokranu kiselinu povezanu s bolnim zglobovima.

6. Sok od narane za bolesti srca sadri antioksidant hesperdin, koji pomae funkcioniranje krvnih ila, smanjujui rizik od sranih bolesti. Ameriki istraivai otkrili su da su mukarci koji su pili dnevno 500 ml soka od narane imali nii krvni tlak, za razliku od onih koji su uzimali suplemente antioksidansa.

7. Sok od ananasa za artritis enzim bromelain, koji se moe nai u mesu i soku ananasa, pomae tijelu da probavi proteine i pospjeuje probavu, no takoer ima i drugih koristi. Kada se uzima na prazan eludac, bromelain se ponaa kao protuupalni agens, to reducira artritis i oticanje.

8. Kokosova voda za iscrpljenost Madonna i Gwyneth Paltrow su meu poznatim osobama koje konzumiraju kokosovu vodu (mlijeko se radi od dodatka kokosovog mesa), kako bi ubrzale oporavak. Entuzijasti su je nazvali prirodno sportsko pie jer sadri sve to je potrebno tekuinu za hidrataciju, ugljikohidrate za energiju i elektorlite koji nadomjetaju gubitak hranjivih tvari uz samo 46 posto kalorija i bez masnoa.

21-01-2012 at 15:48 | Ukljui u odgovor
Bambi
Nivo: Forumski doajen
since 1974

Registriran(a): 08-01-2003
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 20623
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: sve vijesti - zdravlje

U Tuzli otvoren savremeni Centar za haloterapiju


Prirodna metoda lijeenja hroninih i alergijskih poremeaja

Nakon Beograda, Zagreba, Sarajeva, Banja Luke, i u Tuzli je protekle sedmice otvoren savremeni Centar za haloterapiju. Rije je o tretmanu hroninih i alergijskih poremeaja, odnosno prirodnoj metodi njihovog lijeenja koja se zasniva na udisanju zraka zasienog suhim slanim aerosolom i to kroz boravak u atraktivno dizajniranom prostoru- slanoj sobi, izraenoj od prirodne kamene soli.

Prema rijeima prim.dr. Hilmije Fidahia, direktora Halocentra zidovi, strop i pod slane sobe u potpunosti su obloeni slojem nerafinisane kamene soli, to imitira uvjete prirodne slane peine, koje su vie od stotinu godina dokazana ljeilita. Terapija solju ili haloterapija koja se provodi u slanim sobama je potpuno prirodna i dokazano uinkovita metoda koja rjeava tegobe koje uzrokuju : astma, bronhitis, alergije, kronine i virusne infekcije, bolesti gornjih dinih puteva (rinitis, sinusitis, laringitis,tonzilitis), odlina je pomo kod odvikavanja od puenja, pomae kod konih problema, podie imunitet, osnauje organizam, oslobaa od umora, stresa, iscrpljenosti, poboljava koncentraciju.

Haloterapija je 100 posto prirodna i potpuno sigurna nefarmakoloka terapijska metoda. Kliniki je ispitana i dokazano djelotvorna, pogodna za sve dobne uzraste-kako za odrasle tako i za djecu (objavljene studije u najrelevantnijim naunim asopisima i web publikacijama kao to su New England Journal of Medicine, PubMed, Bioresearch itd.). Uspjenost haloterapije je individualna, i u prosjeku se kree od 70% - 95%, ovisno o bolesti. To je pomona terapijska metoda koja ne zamjenjuje lijekove, nego je dopuna medikamentnoj terapiji, te u znaajnoj mjeri i u velikom broju sluajeva smanjuje potrebu za njom. Haloterapija je ve prihvaena u zemljama EU, Kanadi i SAD-u.

27-01-2012 at 23:48 | Ukljui u odgovor
cica
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 12-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 18418
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: sve vijesti - zdravlje

Koje zdravstvene tegobe otkrivaju ledeni prsti ?!

Hladna stopala ili prsti na rukama, da li je re samo o pokvarenom unutranjem termostatu ili je to znak ozbiljnijih zdravstvenih problema?

Da bi telo odralo stalnu unutranju temperaturu, koristi se termogenezom, koja funkcionie na sledei nain: mozak nareuje kapilarima da se ire kako bi propustili krv i time omoguili zagrevanje, ili da se steu kako bi usporili protok krvi i hlaenje. Ako taj mehanizam nije savren, najpre to oseaju ekstremiteti, najudaljeniji od "grejaa organizma", srca. Meutim, u nekim sluajevima hladne ruke mogu biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema, koje treba ispitati i leiti.

PROVERITE NIVO GVOA
Ako osim hladnih ruku, neprestano oseate umor, srce vam bre lupa i esto oseate vrtoglavicu, proverite nivo gvoa u krvi, jer postoji mogunost da patite od anemije. Gvoe je glavni sastojak hemoglobina, molekula koji prenose kiseonik u krv i daju joj crvenu boju. Ako je nivo gvoa ispod normale, manje je i hemoglobina, pa tkiva raspolau s manje kiseonika za proizvodnju toplote.

NE STEITE RAMENA
Trnci u rukama praeni bolovima u ramenima, leima, vratu mogu biti povezani s artrozom, odnosno troenjem hrskavice koja obavija zglobove. Artroza vrata moe da se javi ve oko tridesete godine. Takoe, ako su ramena esto u stegnutom poloaju, otean je dotok krvi u ruke i prste.

STRES UZROK HLADNOE
Stres takoe moe biti uzrok oseaja hladnoe u rukama i nogama. On, naime, pojaava proizvodnju adrenalina, hormona koji se proizvodi u nadbubrenim ledama, koji stee krvne ile.

26-02-2012 at 12:53 | Ukljui u odgovor
cica
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 12-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 18418
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: sve vijesti - zdravlje

Sedam najnezdravijih napitaka koje bi trebalo izbjegavati...

Voda i biljni ajevi izbor su s kojim ne moete pogrijeiti

Koliko pazite ta jedete, jednako paljivi trebali biste biti i kada je rije o napitcima koje unosite u organizam. Kako je ponuda sokova i drugih napitaka sve bogatija, tako s polica trgovina vreba i sve vie zamki: tekuine koje bi trebale biti zdrave, napuniti nas energijom i hranjivim tvarima zapravo su krcate eerom i aditivima ija je imena nemogue izgovoriti.
Lako je to shvatiti samo proitavi etiketu sa sastojcima, stoga sljedeeg puta tokom kupovine izdvojite nekoliko sekundi i provjerite koliko se eera i kalorija krije u napitku kojim ste namjeravali ugasiti e. I jedna napomena: voda i biljni ajevi izbor su s kojim ne moete pogrijeiti

1. Prirodni sokovi

Sokovi koji se prodaju pod etiketom prirodni veinom su samo voda kojoj su dodane boje i eer. Ako elite zdravi napitak, kupujte samo one sokove koji su proizvedeni od prirodnog soka bez dodatka sladila.

2. Voda s okusom

Voda s okusom moda osigurava malu koliinu vitamina, ali je takoer puna eera. Zato je treba izbjegavati, a dobro je obratiti panju i kod kupovine obine vode u boci. Ako na etiketi meu sastojcima pie jo neto osim vode i prirodnih dodataka, ostavite je na polici.

3. Gazirana pia

Njihovom okusu koji nagriza grlo i osvjeava teko je odoljeti, ali osim toga kratkotrajnog uitka, gazirana pia nee vam donijeti nita dobro. Puna su eera i praznih kalorija, esto sadre i kofein, nemaju nikakvu hranjivu vrijednost, a njihov glavni sastojak fosfat ima toksino djelovanje: moe ubrzati proces starenja, odnosno pridonijeti unitavanju tijela.

4. Kokteli

Primamljive mjeavine vonih likera i estica mogu sadravati i do vrtoglavih 880 kalorija, to je osam puta vie od aice ruma. Dobra je okolnost to se konzumiraju uglavnom samo ljeti.

5. Voni shakeovi

Voe je zdravo, ali voni shake od jedne litre moe brojati i do 700 kalorija i samo dva grama proteina, zbog velikog udjela eera. To je isto kao da odjednom pojedete cijeli ananas, mango te jednu zdjelicu borovnica i jednu zdjelicu jagoda. Zato je to loe? Kalorije iz bilo koje hrane pretvaraju se u masno tkivo ako pojedete vie nego to potroite.

6. estoka pia

Umjerena konzumacija alkohola, jedno do dva pia tjedno, podie razinu dobrog kolesterola, potie krvotok i ubrzava metabolizam, ali ako pijete vie od toga rizik od debljanja i drugih zdravstvenih problema se poveava. Istraivanje Amerikog drutva za prevenciju i istraivanje raka pokazalo je da je smrtnost uzrokovana rakom bila 36 posto vea kod ljudi koji su bili ovisni o alkoholu nego kod onih koji su ga konzumirali umjereno ili nisu uope.

7. Energetska pia

Veina energetskih pia krcata je kofeinom i eerom zbog ega e vas na kratko podii, ali vas i vrlo brzo spustiti. Zato, kada osjetite umor ili pomanjkanje koncentracije posegnite za alicom zelenog aja ili pojedite aku oienih oraha.

(TIP/Zadovoljna.hr)

26-02-2012 at 13:41 | Ukljui u odgovor
Inspektor
Nivo: Forumski doajen
Novus Ordo Seclorum

Registriran(a): 21-06-2005
Odgovori: 9543
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: sve vijesti - zdravlje

Preuzeto s depo.ba...

DEPO | MEDIJI
DANAS NAM OVAJ OTROV STAVLJAJU U KALADONT I VODU: Fluor su nacisti i staljinisti stavljali u vodu logoraima da budu pasivni i ravnoduni prema svemu
etvrtak | 05.04.2012.
Pria o fluoru nije ona o teoriji zavjere, ve praksi zavjere. To je tema o kojoj milioni ne znaju mnogo. ta su, doista, fluor i fluoridi, emu slue, gdje se sve nalaze, zato ih ljudi svakodnevno unose u organizam u kojem se taloe i kakav utjecaj vre na nas?



Pie: Robert Marinkovi

Fluor je element koji se sastoji od atoma sa 9 pozitivno nabijenih protona koji ne dobivaju dovoljnu zatitu elektrona. Kao takvi, neuravnoteeni su i opasni ''grabeljivci'' koji uzimaju elektrone drugih elemenata kako bi otpustili napetost vlastite jezgre. Ogromna ''glad'' za elektronima objanjava zato fluor ree elik kao maslac, agresivno reagira s veinom organskih materijala te je reaktivan vie od svih drugih elemenata. U dobro proraunatoj Majci Prirodi fluor, na sreu, najee dolazi u spojevima. No i spojevi fluora (fluoridi) kemijski su vrlo potentni. Sudei kako je istina uvijek zaokruena cjelina i ne gleda sa smijekom na onaj analitiki pristup koji elemente promatra kao posve izolirane sustave, valja istaknuti kako fluor budi najgore i u drugim kemikalijama. Fluoridi predstavljaju jedne od najotrovnijih i najagresivnijih kemijskih spojeva, to je znanosti odavno poznato. Spojevi fluora kao posebno mone kemikalije postali su ''sveta krv'' moderne industrije te svakodnevno protjeu kroz brojne tvornice, rafinerije i mlinove. Koriste se kao otrov za takore, za proizvodnju visokooktanskog benzina, topljenje metala poput aluminija, elika i berilija, za obogaivanje urana, tj. izradu atomske bombe, pripremanje nervnog plina sarina, kompjutorske spojeve i matine ploe, pesticide, ski-vosak, freon, teflonsku plastiku, tepihe, vodootpornu odjeu, gravirano staklo, cigle, keramiku i brojne - uvjetno reeno lijekove, poput Prozaca i Ciproa. Takoer, to najbolje znamo, koristi se kao prevencija za karijes te ga dajemo djeci kao prvu stvar ujutro i zadnju stvar na veer.

UTJECAJ FLUORA

Jo poetkom 20. stoljea brojni znanstvenici povezali su fluor s itavom lepezom bolesti sredinjeg ivanog sustava, respiratornih bolesti te mnotvom tzv. artritisnih miino- skeletnih poremeaja. Uinkovitost njegove razorne moi oituje se u invazivnoj metodi ''lijeenja'' raka sa supstancom nazvanom 5-FU, koja ubija cijele stanice tijela nedugo nakon to spoj prodre u molekulu DNK. Ionizirani (negativno nabijeni te gubei ili uzimajui elektrone) fluoridi ometaju funkciju i anatomiju molekula - poput proteina ili DNK- te formiraju veze s vodikom, upliui se u normalno tkivo biolokih molekula. Ameriki Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje radnika 1977. godine je objavio: ''Fluor i neki njegovi spojevi primarno iritiraju kou, oi, sluzokou i plua. Termika ili kemijska opeklina moe nastati kontaktom. ak i kada je u pitanju malo tjelesno podruje (manje od 3%), moe uzrokovati cjelokupni efekt trovanja putem apsorpcije fluorida kroz kou. I kratkotrajno izlaganje fluoru putem udisanja uzrokuje bolno grlo i bol u grudima, nepovratnu tetu na pluima i smrt. Gastrointestinalni simptomi su munina, povraanje, difuzni trbuni grevi i dijareja. Vee doze proizvode djelovanje na centralni ivani sustav s trzanjem i grenjem miinih skupina te komom.'' Ispijanje fluoridirane vode (kao i konzumiranje svih proizvoda koji ga sadravaju) doputa fluoru ulazak u krv i kosti, gdje se taloi i teti cijelom organizmu, a po novim istraivanjima, bez utjecaja na prevenciju karijesa. Unitavajui enzime zubnih bakterija te sprjeavajui karijes iskljuivo povrinskim nanoenjem, fluor ini isto i drugim tjelesnim enzimima. Unitavajui te vitalne kemijske ''glasnike'' koji reguliraju gotovo sve tjelesne funkcije organizma, fluoridi su prijetnja na gotovo svim frontama zdravlja.

Kaj Eli Roholm, bivi svjetski vodei znanstvenik za fluor, koji je 1937. napisao najveu znanstvenu studiju (s reference na 893 lanka o fluoru) o toksinosti fluora objavljenu do danas, u Danskoj je prouavao intoksikaciju radnika u tvrtkama kriolita (rude u kojoj je preko 50% fluora). Biljeio je brojne degenerativne bolesti, podvevi ih pod kategoriju ''fluoridne intoksikacije'', koje se vidno odraavaju na zubima i zubnoj caklini: ''Nekadanja pretpostavka kako je fluor nuan za kvalitetnu caklinu postavljena je na nedostatnim osnovama. Nae sadanje znanje najodlunije ukazuje kako fluor nije nuan za kakvou toga tkiva ve posve suprotno tome: caklina je posebice osjetljiva na pogubno djelovanje fluora'' - slaui se s prijanjim nalazima istraivanja kako je fluor posebice opasan za djecu te oslabljuje caklinu. Preko lea tvornikih radnika, trajno izlaganje fluoridu uzrokovalo je i uznapredovalo medicinsko stanje nazvano ''skeletna fluoroza''. Vrhunska je ironija da, osim nervnom sustavu, fluor najvie teti upravo kostima i zubima u kojima se konstantno taloi jer polovica njegovog dnevnog unosa ostaje u organizmu. Na zubima djece i odraslih izloenih jaem utjecaju fluora javlja se propadanje cakline, oitovano vidljivim pjegastim naslagama na zubima. Ova bolest, tj. simptom mnogo ozbiljnijeg stanja organizma nazvan je ''zubna fluoroza''.

Jedna od autoriteta za fluor Darlene Sheller, prouila je vie od 1000 lanaka o fluoru (datiranih od 1935. do danas) te je zasluna to je Michigan prva drava u SAD-u koja je uspjela dobiti pravo glasanja protiv obveznog fluoridiranja, tj. dodavanja fluora pitkoj vodi. Kao glasnogovornica protiv fluoridiranja, Darlene je brojnim radovima raskrinkavala ''lou volju'' i bestidnost viih instanci te pisala o negativnom utjecaju fluora na sintezu kalcija, koja uzrokuje osteoporozu i artritis. Pozivajui se na mnogobrojne studije o fluoru, Vodea istraivaka grupa iz Washingtona sakupila je i prikazala mnotvo zastraujuih nalaza istraivanja, od kojih neke navodimo: fluoridi ometaju sintezu kolagena, to dovodi do njegovog razlaganja u kostima, tetivama, miiima, koi, hrskavinom tkivu, pluima i bubrezima; ometaju rad eritrocita te ak onemoguavaju njihovo stvaranje, sabotirajui imunoloki sustav; ometaju rad titnjae; pospjeuju rak kostiju; uzrokuju preuranjeno starenje organizma; unoenje fluora kroz vodu, pastu za zube i tekuinu za ispiranje usta iznimno je tetno za razvoj djece, ivotni vijek te ope zdravstveno stanje. Jedna puna zubna pasta svojim sadrajem moe usmrtiti dijete do 12 kilograma, to je, na alost, bilo i prijavljeno jednom prilikom u dravi Ohio 1991. godine. Naveli su kako se fluor takoer koristi i za prilagodbu ponaanja ljudi, uz slabo poznatu injenicu da se fluor dodavao vodi idovskih zatvorenika za vrijeme 2. svjetskog rata te u sovjetskim logorima u Sibiru. Godine 1990. dr. John Colquhoun s Novog Zelanda potjeran je u ranu mirovinu nakon to je objavio nalaze studije provedene na ak 60 000 kolske djece, pronaavi kako nema razlike u propadanju zubi izmeu fluoridiziranih i nefluoridiziranih podruja, a naknadno je otkrio kako znatan broj djece u fluoridiziranim podrujima pati od ''zubnog fluorosisa''. Takoer se otkrilo kako uope ne postoje dokazi da su tekuine za ispiranje usta na bazi fluora i tablete fluora sigurne za konzumaciju. Znanstvene studije dr. Hildebrota na 6 000 i dra. Johna Yiamouyiannisa na 39 000 djece takoer nijeu bilo kakav pozitivan utjecaj natrij-fluorida na zube. Otkriveno je i da u kombinaciji s aluminijem (od kojega se do nedavna proizvodila veina tuba za pastu) natrij-fluorid ima jo tetnije djelovanje na eritrocite te da ono pojaava djelovanje fluora na njihovu brojnost i pokretljivost.

PRAKSA ZAVJERE I TEORIJA INTERESA

Svojom agresivnou fluor je oduvijek bio velika ekoloka prijetnja i potencijalni otrov u radnim postrojenjima. U vrijeme 2. svjetskog i hladnoga rata znanstvenici sponzorirani od vojske i korporacija, koji su prvi promovirali koritenje fluorida u stomatologiji te pitkoj vodi, povezujui tu kemikaliju s boljim zdravljem zubi - pomogli su promijeniti imid fluora od tekog otrova do spasonosnog lijeka za djeje zube. Pria o tome kako je fluor dodan pasti za zube i vodi za pie vrlo je neobina, gotovo fantastina pria. Ona uvelike slii onima vezanim za olovo, azbest i duhan, a iju su grozomornu istinu znanstvenici financirani od industrije, zajedno s vladom, takoer drali desetljeima sakrivenom od javnosti. Moete samo zamisliti uz koju cijenu.

Neki stomatolozi jo uvijek nisu svjesni da je mnogo fluorida, dodavanih vodi u SAD-u, industrijski otpad, ''izriban'' s dimnjaka mlinova u tvornicama za fosfatna gnojiva na Floridi kako bi se sprijeila teta na radnicima, lokalnoj stoci i usjevima. U vrlo ''povoljnom ugovoru'' fosfatne tvrtke su poteene troka eliminacije te silne fluoridne kiseline u odlagalite toksinog otpada. Umjesto toga, otrov je prodan proizvoaima, poslan u gumenim tankerskim cisternama do rezervoara posvuda u sjevernoj Americi te ubrizgan u pitku vodu kao prevencija za nastanak karijesa. Kako je detaljno opisano u knjizi Christophera Brysona o prevari zvanoj fluor, u trenucima krize u Alcoi, jednoj od tvrtki odgovornih za trovanje okolia, stoke, usjeva i ljudi, Francis Frary, kao voditelj istraivanja, podmitio je Geralda Coxa, istraivaa na Mellon institutu. Njemu je predloeno da, unato dokazima o tetnosti na zube, u svoja istraivanja o propadanju zubi ukljui upravo fluor. Tada je poela velika preobrazba imida fluora u oima javnosti. 1936. godine istraiva s Mellona dao je laboratorijskim takorima neto te kemikalije i objavio kako je upravo ona taj misteriozni ''faktor'' koji uva zube. Sljedee dvije godine, zajedno s jo jednim znanstvenikom, objavio je detalje njihovog ''otkria'' u znanstvenom tisku te u asopisu Amerikog medicinskog drutva. I tako je, gotovo preko noi, par potplaenih glasovitih znanstvenika s uglednog instituta te ogromni interes korporacija i Amerike stomatoloke udruge (a samim tim i vlade) uminkalo sliku fluora iz radnog, bojnog i ekolokog otrova u sliku nade i bisernih zubi na nasmijanim djejim licima.

No do svega toga ne bi tako lako dolo da tadanja drutvena klima u SAD-u nije bila izrazito pogodna za okretanje lea od odgovornosti, zatakavanje i represiju po pitanju fluora. Glavne industrije (kao financijska lena modina drutva) koje proizvode struju, aluminij, hladnjake, pesticide, kao i sve druge koje koriste fluor, bile su suoene s velikim rizikom zbog tubi za ljudske i ekoloke rtve koje su uzrokovale. Amerika je takoer bila suoena s velikom dilemom jer vojne snage nisu mogle funkcionirati bez orua i oruja rata, a koja koriste i isputaju fluor u okoli. I pod ovakvim je okolnostima zaivjela velika prijevara o fluoru, iji branitelji do danas vjeto i po svaku cijenu odbijaju sve informacije koje su usmjerene protiv tog otrova, unitavajui zdravlje sviju u ime industrijskog profita i lobija. Godine1972. od Akademskog stomatolokog drutva objavljeno je kako u flouridiranim gradovima stomatolozi ostvaruju 17% vie profita nego u onima koji nisu. I danas se jo uvijek zanemaruju brojni dokazi o teti uzrokovanoj fluorom i nepostojanju bitne razlike u pogledu zdravlja zubi izmeu drava sa i bez fluoridirane vode.

Na alost, voda i pasta za zube samo su dio problema kada je u pitanju izlaganje i taloenje fluora u ljudima i u okoliu. Pored njih, fluor vreba ljude iz milijuna tona trajnog plina freona izbaenog u okoli. Freon ili kemijski spoj CFC, stvoren kasnih 1920., masovno je koriten za hladnjake, klima-ureaje, tvornike toplinske pumpe, pa ak i medicinske sprejeve, a zbog tetnosti je veim dijelom ukinut tek tijekom kasnih 1990-ih. Fluor se takoer nalazi u veini industrijskih prehrambenih proizvoda, sokovima i hrani te zemlji prskanoj i trovanoj pesticidima, fungicidima i drugim ''idima'' koji sadravaju fluor. Takoer, sva galama, sudske tube i kontroverze oko teflonskog posua upravo su nastale jer je kemijski spoj (PFC) kojim se premazuju posue fluorid, te nakon dugotrajnog zagrijavanja posua opasna kemikalija biva osloboena. Notorni PFC (spoj fosfora, ugljika i fluora) poznat je ve dugo vremena kao potencijalni zdravstveni rizik, no po pitanju toga nije bilo nedostatka informacija o njegovim utjecajima na zdravlje, ve je problem to to istraivanja nisu podijeljena s drugim znanstvenicima, dravnim regulama i javnou.

Dodue, to je s onim znanstvenicima koji su znali za tetnost fluora, a nisu bili na platnom popisu svih onih koji ga tite? Slino ranije spomenutom primjeru dr. Colquhouna, takvi znanstvenici bili su otputani, izigrani od strane industrije ili ocrnjivani od strane propagande unajmljene od Amerike zdravstvene slube, industrijskih i korporativnih znanstvenika te Amerikog stomatolokog drutva. Dr. Robert Carlton, bivi EPA-in (Enviromental Protection Agency) znanstvenik, nazvao je fluor najteim sluajem znanstvene prijevare 20. stoljea. U knjizi istraivakog novinara C. Brysona The flouride deception detaljno i itko je prikazana znanstvena prijevara globalnih razmjera, zatakavanje medicinskih dokaza te krivokletstva koja su bila poinjena kako bi se izbjegla odgovornost za smrti, kao i ogromna teta po zdravlje tisua radnika, i zarade velikih korporacija koje su fluor koristile kao jednu od glavnih sirovina u masovnoj proizvodnji.

Kada je rije o zubarima, osim interesa i zarade, fluor je dugo vremena bio velika nada stomatolokog drutva i profesije, obeavajui rijeiti sluaj pokvarenih zubi 19. stoljea na isti nain na koji su antibiotici bili magini metak za doktore u drugoj polovici 20. stoljea. Nada u ''quick fix'' formulu za loe zube stigla je 1930. kada je stomatoloki istraiva dr. H. Trendley Dean objavio kako je naao manje zubnog karijesa u nekim dijelovima Amerike gdje je vie prirodnog fluorida u pitkoj vodi. Njegove studije postale su znanstveni poticaj za umjetnu fluoridaciju voda u Americi, koje je poelo u 1940. i 1950. Smanjeno propadanje zubi u idua dva desetljea stomatolozi su pripisivali dodavanju fluora vodi i pasti za zube, a T. H. Dean postao je poznat kao ''otac fluoridacije''. Interesantno je kako su isti dobri rezultati bili prisutni i u Europi, gdje se vodi ne dodaje fluor, pa ak i prije nego je bio dodavan i u zubne paste.

Ugledna znanstvenica na elu odjela za toksikologiju stomatolokog odjela Forsyth, Phyllis Mullenix, bolno se opekla na istini zvanoj fluor. Svojim pokusima otkrila je kako je fluor snaan neuro-toksin, a svoja istraivanja iznijela je Slubi javnog zdravstva, tvrtkama koje masovno koriste fluor (poput tadanje tri najvee: Unilever, Colgate-Palmolive i SmithKline Beecham) i Stomatolokom drutvu. Tijekom godina, od istih je bila ignorirana, napadana, marginalizirana, a na posljetku financijski unitena i poslovno smijenjena. Njena istraivanja nadgledao je i Harold Hodge, prvi upravitelj Drutva za toksikologiju, takoer angairan na Manhattan projektu te odgovoran, to Phyllis, naravno, nije znala, za monstruozno eksperimentiranje na ljudskim subjektima tijekom 2. svjetskog rata, gdje je ubrizgavao uran, plutonij i fluoride ljudima bez njihova znanja. Amerika vojska, tajne slube i brojni znanstvenici znaju i skrivaju od javnosti ve pola stoljea injenicu da je fluor snani neuro-toksin.

Edward Groth III., iz Odjela za istraivanje okolia te Nacionalnog istraivakog centra, napisao je: ''ispolitizirani fanatici koristili su se taktikom zastraivanja, profesionalne i financijske represije, pogrdnih osobnih napada i neumorne propagande u javnim odnosima kako bi uutkali znanstvene kritike, sprijeili objavljivanje negativnih dokaza te kako bi uinili politiki nedostinom svaku interpretaciju osim onu slubenog pogleda, koja smatra kako je fluor siguran. Mogu li znanstveni dokazi zbilja biti ugueni u slobodnom svijetu? Lako.''

Dodavati u pitku vodu kemikaliju toliko toksinu da je sluila kao otrov za takore bila je unikatno amerika ideja i amerika praksa. Veina europskih zemalja ne dodaje fluor svojoj vodi, a nekoliko je drava prestalo s tom praksom sumnjajui u njenu sigurnost i vrijednost. Hrvatska ga takoer ne dodaje, ali ne zbog visoke prosvijeenosti i humanosti trgovinskih lanaca, ve, ironino, jer nam je jeftinije u vodu dodavati klor nego fluor. U obinoj pitkoj vodi, dakako, ima prirodnog fluora u manjim koliinama, to moete provjeriti i na deklaraciji bilo koje kupovne flairane vode. Fluoridi moda i pomau zubima (bilo je par indikacija u istraivanjima), ali dokazi za to nisu ba iscrpni te se procjenjuje kako su u idealnim uvjetima (uvjeti koji su davno nestali) zasluni za 15% manje karijesa. Narav samog fluora i njegovog djelovanja na karijes moe se usporediti s naravi kemoterapije na stanice raka. Sudei da se ak i koristi u tu svrhu, svaka poredba je suvina. Fluor ugroava sve na to nailazi, bolesno i zdravo, a njegova prisutnost obiljeena je ogromnom toksinou i jo veom koristi industrijskih konglomerata. Bombardirani smo fluorom iz svih smjerova, a mnotvo ranih simptoma i bolesti vidimo posvuda na svojim blinjima i ljudima openito. Gotovo sve paste za zube koje moete pronai u svakodnevnim trgovinama, trgovakim lancima i supermarketima koriste fluor, a stomatolozi ga i dalje koriste u praksi i propagiraju ne znajui ili ne elei znati istinu. Uzimajui u obzir silnu toksinost fluora, njegovo trajno taloenje, njegov unos iz velikog broja industrijskih te prehrambenih proizvoda, zraka, vode, zubne paste i tekuine za ispiranje usta, pa ak i tableta fluora koje stomatolozi preporuuju, moj savjet i savjet mnogih znanstvenika i istraivaa koji nemaju sukob interesa, profit niti lobi iza sebe jest da izbjegavate svaki umjetni (koji nije iz prirodne vode) unos fluora, a zubnu pastu kupujte u trgovini prirodne hrane i preparata. Moda kota vie, ali sumnjam da koritenje jeftinijih proto-plazmikih otrova, kako su medicinski kategorizirani, spada u racionalnu utedu. Kevin Trudeau u svojoj knjizi Prirodni lijekovi za koje oni ne ele da vi znate kao itateljev dounik priloio je zastraujue detaljno anatomiju korporativnog svijeta, objedinjenu jednom jedinom dogmom: sve je u novcu. Istina koju moda svi mi o njima znamo, no malo tko od nas sluti puni opseg strahovitih zbivanja koja jecaju u ime iste. Fluor je samo jedna kap u moru prljavtine, no filtriramo li uporno kap po kap, vjerujem kako emo uskoro moi srknuti iz fontane tjelesnog i duhovnog zdravlja.

Sve ove i mnoge druge informacije te mnogobrojne reference na ovu temu moete nai u knjizi Christophera Brysona The fluoride deception

Prirodom do zdravlja/DEPO PORTAL - BLIN/a.k.

05-04-2012 at 23:20 | Ukljui u odgovor
cica
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 12-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 18418
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: sve vijesti - zdravlje

PISTACIJE

Izvrstan izvor vitamina B6, bakra i mangana, kao i fosfora te tiamina

Grickanjem pistacija moete uticati na sastav bakterija u probavnom sistemu, zakljuili su ameriki naunici istraujui djelovanje ovih vrijednih grickalica.



Strunjaci iz American Society for Nutrition tvrde da pistacije imaju karakteristike prebiotika, odnosno sadre neprobavljiva prehrambena vlakna, koja u crijevu predstavljaju hranu korisnim bakterijama. Ove grickalice sadre i fitohemikalije koje pokazuju sposobnost modifikacije sastava bakterija u crijevu. Hrana s karakteristikama prebiotika potie rast dobrih i korisnih bakterija u probavnom sistemu.

Novo istraivanje je pokazalo da osobe koje jedu svaki dan oko 2 serviranja pistacija imaju povean udio crijevnih bakterija koje proizvode butirat, koji je vrlo vaan izvor energije za epitelne elije crijeva te igra vanu ulogu u odranju probavnog sistema zdravim. Samo jedno serviranje pistacija (49 zrna) ima 160 kcal i 3 grama prehrambenih vlakana (12 posto preporuenih dnevnih vrijednosti). Pistacije su i izvrstan izvor vitamina B6, bakra i mangana, kao i fosfora te tiamina.

(TIP/vitamini.hr)

23-05-2012 at 11:31 | Ukljui u odgovor
cica
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 12-02-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 18418
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: sve vijesti - zdravlje

Kreme za sunanje moda su kancerogene kada se izloe suncu

Prema najnovijem istraivanju provedenom na Sveuilitu nauke i tehnologije u Missouriju, jedan od glavnih spojeva u kremama za sunanje, cinkov oksid, moda postaje kancerogen kada se izloi suncu - to se sigurno deava svaki put kada koristimo kremu za sunanje, pie PhysOrg.



Izloen suncu, cinkov oksid zapoinje hemijsku reakciju koja moe otpustiti nestabilne molekule znane kao slobodni radikali, koje mogu otetiti ljudske elije ili DNK u elijama. Takoer, to je due izloen suncu, to je vea potencijalna tetnost. Cinkov oksid moe generisati slobodne radikale kada ga se izloi ultraljubiastom zraenju, i radikali mogu ubijati elije, rekao je dr. Yinfa Ma, profesor hemije na Sveuilitu u Missouriju i voa najnovijeg istraivanja.

Istraivanje je provedeno na elijama plunog tkiva pod ultraljubiastom svjetlosti, pri emu je zapaeno da su stanice koje su bile izloene cinkovom oksidu propadale neusporedivo bre od elija koje su bile samo izloene svjetlosti. Ma napominje kako je istraivanje tek u svojoj ranoj fazi, i smatra da je jo prerano izvlaiti zakljuke. Potrebna su dodatna istraivanja, ovo je samo prvi korak, rekao je Ma.

U meuvremenu, Ma savjetuje ljudima da i dalje koriste kreme za sunanje, no da paze koliko se izlau suncu. I dalje bih savjetovao koritenje krema za sunanje, kreme su bolje od nikakve zatite, rekao je Ma. Cinkov oksid takoer se nalazi u mnotvu drugih proizvoda, poput plastike, boja, krema za ruke i tijelo, te brtvila.

(TIP/Jutarnji.hr)

23-05-2012 at 11:36 | Ukljui u odgovor
Bambi
Nivo: Forumski doajen
since 1974

Registriran(a): 08-01-2003
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 20623
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: sve vijesti - zdravlje

Ako neko planira raditi nalaze nek ponese vode, masku i strpljenja ako ima

Jutros je bio jedno na drugom

Cekala dva sata, i sta ces drugo raditi, gledam i kontam...trebala bi nam jos jedna labaratorija ili odvojena prostorija ili nesto...makar za porodice sehida, rvi, hitne slucajeve, trudnice, djecu...

Eto, onako nesto kontam...

04-06-2012 at 12:39 | Ukljui u odgovor
Azur
Nivo: Forumski doajen
xxxxxyyyyy

Registriran(a): 24-07-2005
Odgovori: 5025
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: sve vijesti - zdravlje

citat:
Bambi wrote:
Ako neko planira raditi nalaze nek ponese vode, masku i strpljenja ako ima

Jutros je bio jedno na drugom

Cekala dva sata, i sta ces drugo raditi, gledam i kontam...trebala bi nam jos jedna labaratorija ili odvojena prostorija ili nesto...makar za porodice sehida, rvi, hitne slucajeve, trudnice, djecu...

Eto, onako nesto kontam...


Ma ne treba druga laboratorija, nego treba zakazati vrijeme vadjenja nalaza za svakog pacijenta i time bi guzve bile izbjegnute.


04-06-2012 at 12:45 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 2
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: ady1, bosanac, cameron11, eMir_90, LUTKICAAHA, Mahalas, Mikica76, mojgrad, pule, sabo, TuzlankaT, vinsent duquate, Vodolija33, zabrinuta
FORUM : Zdravlje : sve vijesti - zdravlje New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice