JOGURT NE REGULIRA PROBAVU, SOK NE LIJEÈI URINARNE UPALE
12:11 / 22.07.2009.
Nema znanstvenih dokaza da jogurti Activia i Actimel pospješuju imunološki sustav i reguliraju probavu. Nema znanstvenih dokaza da sok od brusnice Ocean Spray spreèava i lijeèi urinarne upale. Nema znanstvenih dokaza da riblje ulje Mumomega ili Eye Q ...
... pomaže u razvoju centralnog živèanog sustava kod fetusa i potièe rast djece. Nema znanstvenih dokaza da crni èaj Lipton poboljšava koncentraciju...
To su zakljuèci nedavnog istraživanja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), u èijim su se laboratorijima analizirali uzorci èak 4000 prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani koji se reklamiraju kao zdravstveni proizvodi.
I dalje æemo ih prodavati
Pokazalo se da gotovo 60 proizvoda uopæe nema uèinke na zdravlje koji se reklamiraju. Veæina tih proizvoda prodaje se i kod nas.
No, u hrvatskoj podružnici Danonea upozoravaju da istraga EFSE još nije završena.
“I dalje æemo naše proizvode prodavati i u Hrvatskoj u skladu s regulativom Ministarstva zdravstva”, piše u priopæenju Danonea.
U Agenciji za hranu kažu da su upoznati s rezultatima ovog istraživanja. No, nisu odgovorili zašto o tome nisu obavijestili potrošaèe.
“Za to je nadležno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Agencija za hranu nema ovlasti ‘zabranjivati’ ili ‘odobravati’ zdravstvene tvrdnje, meðutim može dati mišljenje za konkretan proizvod”, stoji u priopæenju.
Magistar Marijan Kataleniæ, voditelj Ureda za aditive u HZJZ-u, smatra da æe se najbolja kontrola hrane provoditi ako se Odjel za hranu izdvoji iz Ministarstva zdravstva i postane samostalno tijelo.
Kazna za lažnu reklamu
- Bolje je vjerovati malim proizvoðaèima. Neki brandovi stvarno nemaju morala, nego im je na umu samo zarada - napomenuo je Kataleniæ.
Udruga potrošaèa najavila je da najesen kreæe u akciju kojom bi se u Zakon o oglašavanju ugradila odredba da se lažna reklama sankcionira.
Oprez, laž je da pomažu
Actimel
Proizvoðaè tvrdi: Zdrav probiotièki napitak koji pomaže jaèanju otpornosti organizma, pripremljen od prirodnih sastojaka, bez konzervansa i umjetnih boja. Jedna boèica sadrži dovoljan broj L. casei jedinica koje zadovoljavaju dnevne potrebe èovjeka.
Istina: Nije dokazano da djeluje kao što proizvoðaè tvrdi.
Activia
Proizvoðaè tvrdi: Klinièki dokazano pomaže u otklanjanju probavnih smetnji i nadutosti veæ za 14 dana. Sadrži mlijeèni ferment Bifidus actiregularis, koji uz redovitu konzumaciju pospješuje usporeni tok probave. Preporuèuje se i trudnicama.
Istina: Klinièki nije dokazano da ima navedeno djelovanje
Crni èaj Lipton
Proizvoðaè tvrdi: Zbog kofeina djeluje stimulirajuæe i okrepljujuæe pa smanjuje pospanost i umor. Crni èaj možete piti i umjesto kave. Jedna šalica crnog èaja Lipton sadrži èetvrtinu kofeina jedne šalice kave.
Istina: Nije klinièki dokazano da proizvod djeluje tako da smanjuje pospanost i umor.
Sok od brusnice Ocean Spray
Proizvoðaè tvrdi: Spreèava lijepljenje opasnih bakterija za endotel stanica urinarnog trakta. Tri èaše soka dnevno u krvi podižu razinu ‘dobrog kolesterola’ te se na taj naèin rizik od bolesti srca i krvnih žila smanjuje za velikih 40 posto.
Istina: Klinièki nije dokazano djelovanje iz deklaracije.
Mumomega
Proizvoðaè tvrdi: Istraživanja ukazuju na to da su masne kiseline DHA i AA iznimno važne za vrijeme trudnoæe. Te su kiseline potrebne kao graðevni blokovi za stanice mozga djeteta tijekom trudnoæe. Zato je važno da trudnice imaju adekvatan unos tih kiselina.
U MARKETIMA JEFTINIJE VOÆE I POVRÆE, ALI I SLABIJEG KVALITETA
09:39 / 24.07.2009.
Prodavci voæa i povræa na tržnicama žale se da im posao i kupce uzimaju veliki marketi koji ove proizvode prodaju po, kako tvrde, nerealno niskim cijenama.Kako piše "Glas Srpske" prodavci sa tržnica kažu da se plaše da æe izgubiti i ono malo kupaca što im je ostalo, jer cijene ne planiraju snižavati.
Poljoprivredni proizvoðaèi tvrde da marketi voæe i povræe uvoze i da su im cijene zbog toga u prosjeku za 10 do 20 odsto niže od onih na pijaènim tezgama. Oni naglašavaju da se kod nas prodaje tek 60 odsto domaæih proizvoda, i to uglavnom na tržnicama.
Prema pisanju "Glasa Srpske" u marketima kažu da u svojoj ponudi imaju sezonsko voæe i povræe domaæih proizvoðaèa i da uvoze samo tropsko i vansezonsko voæe.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvoðaèa Vladimir Usorac istièe da nasuprot domaæih proizvoda stoji uvozno voæe i povræe, nižih cijena, ali i nižeg kvaliteta.
Usorac kaže da kod nas voæe neubrano propada, a da se kupuje uvozno koje je daleko nekvalitetnije.
U marketima za kilogram paradajza treba izdvojiti dvije marke, a na tržnici od dvije do dvije i po, kilogram luka u marketima košta oko 1,30 a na tržnici oko 1,5 marku, mrkva je u trgovinama oko 1,5 KM, a na tržnici po dvije marke.
Lubenice i dinje u marketima koštaju pola, odnosno marku na tržnicama .
Ja retardirane drzave, moja mila majko.
Ovdje kad kvrgav paradajz, il' krastavac ko donese nedje da se prodaje, cijena mu po 5 puta veca od one u supermarketima, i narod ko mahnit kupuje.
Il kad prave aukcije za prvu kilu domaceg krompira ili jagoda koja se iskopa i ubere u godini, to je ludnica.
Al hajde, doci ce to i kod nas za 10-ak godinica ko i skoro sve ostalo sto dodje.
citat:Abulafija wrote:
Ja retardirane drzave, moja mila majko.
Ovdje kad kvrgav paradajz, il' krastavac ko donese nedje da se prodaje, cijena mu po 5 puta veca od one u supermarketima, i narod ko mahnit kupuje.
Il kad prave aukcije za prvu kilu domaceg krompira ili jagoda koja se iskopa i ubere u godini, to je ludnica.
Al hajde, doci ce to i kod nas za 10-ak godinica ko i skoro sve ostalo sto dodje.
Ma u tom i jest problem!
Ovi na piaci prodaju istu robu kao i ovi u hipermarketima jer su im isti dobavljaèi!
Evo ti jedan primjer: Century 21 preduzeæe uvozi robu iz Italije (narandža, banana ...) i istu distribuira u Dramaru, Bingu i dr. a ujedno mu dolaze i nakupci sa pijace i kupuju od njega!
O èemu onda ovi prièaju. Ja odavno govorim da se na pijaci treba uvesti kontrolni mehanizam koji sprijeèava prevare tipa "ovo je domaæa roba organskog porijekla" a ovamo ti prodaju paradajz uzgojen na plastici prepun pesticida iz Turske ili Španije ili Islanda ili ...
Ja prvi kupujem robu provjerenog kvaliteta koja je u prosjeku skuplja 0,5KM - 1 KM po kilogramu (izuzev lubenice ) meðutim to mi nije garancija da je to roba lišena pesticida pa se sve više okreæem liènom uzgoju (tj.poturim mater i oca i punca i punicu da hrmaèe za mene ) i samo tada sam siguran da jedem zdravu hranu
HRANA U BIH SVE VIŠE ZADOVOLJAVA STANDARDE
10:28 / 09.08.2009.
Hrana koja se graðanima BiH nudi u prodavnicama sve više zadovoljava postavljene standarde, rezultat je analize koju je provela Agencija za bezbjednost hrane BiH na osnovu uzoraka uzetih u prvih šest mjeseci ove godine.''Procenat uzoraka koji nisu zadovoljavali ...
... higijensku ispravnost u 2006. godini bio je 6,34 odsto, u 2007. godini 6,9, prošle godine 6,6 odsto, a u prvoj polovini ove godine taj procenat iznosi 2,62 odsto'', rekao je direktor Agencije Sejad Maèkiæ.
On je za sarajevski "Dnevni avaz" dodao da se na osnovu analiziranih podataka u posljednje tri godine može uoèiti pad broja bolesti koje se prenose hranom.
Prema podacima Agencije dobijenih na osnovu analiza raðenih u prvom tromjesjeèju ove godine, najveæi broj hemijski neispravne hrane odnosio se na mlinsko-pekarske proizvode u kojima je uoèeno prisustvo teških metala.
Prema negativnim nalazima, slièna situacija bila je i sa mlijekom, mesom i mesnim preraðevinama.
Agencija navodi da u analiziranoj hrani nije bilo pesticida.
Od 19 769 fizièko-hemijskih analiza za 633 uzorka utvrðena je hemijska neispravnost.
citat:Shaban wrote:
Ja prvi kupujem robu provjerenog kvaliteta koja je u prosjeku skuplja 0,5KM - 1 KM po kilogramu (izuzev lubenice ) meðutim to mi nije garancija da je to roba lišena pesticida pa se sve više okreæem liènom uzgoju (tj.poturim mater i oca i punca i punicu da hrmaèe za mene ) i samo tada sam siguran da jedem zdravu hranu
KUPCIMA SERVIRAJU FAST FOOD IZ SMEÆA
00:20 / 03.09.2009.
Djelatnici poznatog fast food restorana u Hong Kongu vade hranu iz smeæa i prodaju je kupcima. Skandal koji je potresao ljubitelje brze hrane otkriven je nakon što je jedan od zaposlenika svoje kolege snimio na djelu. Iako relativno slabe kvalitete, snimka...
... prikazuje mladu ženu kako iz kante za smeæe vadi ostatke hrane, stavlja ih u novo pakiranje i servira kupcu.
Ne radi se, meðutim, o hrani koju su bacili prethodni posjetitelji restorana, veæ o hrani koja nije prodana. Naime, kako bi na vrijeme završiti s poslom, zaposlenici još tijekom radnog vremena poèinju s pospremanjem, a sve što nisu prodali bace u smeæe.
Ukoliko se u posljednjih pola sata pojavi novi kupac, baèeni krumpiriæi i hamburgeri, ponovo se vade iz kante i puštaju u prodaju.
Voditelj poslovnice potpuno se slaže s praksom svojih djelatnika. Smatra da troškove poslovnice treba držati na što nižoj razini te da ranijim pospremanjem dolazi do ušteda u plaæanju prekovremenih sati rada.