Vejsil Nivo: Forumski doajen izbjeglicaizbezsmisla
Registriran(a): 19-03-2004 Odgovori: 15014 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Na Balkanu je korupcija nesto sto se vuce decenijama.I to je ona odvratna otvorena korupcija,svuda prisutna.nista ne moze proci bez mita i potplacivanja. Fuj!
Medjutim,nemojte misliti da na zapadu nema korupcije.Nije tako otvorena i ne svodi se na sitnosicardzijski interes primanja mita.Ali u vrhu,postoje korumpirani mocni ljudi,birokrate i tehnokrate.Sve se svelo na gramzivost i stvaranje sto veceg profita.Sistem moci ide piramidalno,a najgori su visoko-pozicionirani sefovi,koji zarad bonusa i napredovanja u hijerarhiji ne vide vise ni rodjenu mater,gaze sve pred sobom.Zbog toga ce zapad da propadne.
Evo vec se nazire katastrofa.Privreda je malo je reci u "slobodnom padu".Masovni otkazi.Bice redova na kazanu.
Neki dan sam i ja imao razgovor i cini se da je tu negdje kraj,bar sto se moje firme,odnosno moga odjela tice.Ponudjeno mi je da selim u drugu zemlju,da putujem tamo vamo,da budem odvojen od familije.Prihvatio sam iz taktickih razloga ,mada od toga nema nista...Ovi hudnjaci sto su oko mene i ne sanjaju da ih ceka otkaz.Bice objavljeno krajem Januara.Meni je ustvari najgore jer i ja cu najebati sa njima,a bolje je da nista ne znam,nego ovako,ne vidis svjetlost na kraju tunela...
Neki drugi posao u drugoj firmi trenutno zvuci nemoguce.pokusati startati nesto privatno u ovakvim uslovima propasti je takodjer cista ludost.
|
17-12-2008 at 12:07 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
BLAGOVÈANIN: TI BIH IZLAZI SA INFORMACIJOM O 22 MIL KM KREDITA RAZVOJNE BANKE ZA AVAZ
11:57 / 16.01.2009.
Srðan Blagovèanin: TI BiH uskoro izlazi u javnost sa informacijama o radu Razvojne banke
Govoreæi o 22 miliona KM koje je Razvojna banka dala za izgradnju Avazovog tornja, te imajuæi u vidu veze vlasnika Avaza Fahrudina Radonèiæa sa politièkim elitama i direktorom Ramizom Džaferoviæem, Blagovèanin istièe: Ovaj sluèaj je ustvari najbolji pokazatelj kako stvari funkcionišu u BiH. Tu se upravo najbolje pokazuje koncept zarobljavanja države, postojanje moænih oligarhija koje kontrolišu finansijske tokove, koje kontrolišu funkcionisanje institucija, a to im omoguæuje njihova bliskost sa politièkim elitama. Sam naèin kako su dodjeljena sredstva Avazu je prilièno upitan, i postavlja se pitanje da li drugi mogu pod takvim uslovima dobiti ta sredstva.Pazite, Avaz je moæna kompanija i pokazalo se da je u stanju da praktièno vodi rat, medijsku vrstu rata protiv praktièno svih koji im se naðu na putu. Mislim da ljudi koji bi bili spremni progovoriti o ovome, imaju jednu dozu straha da se suprotstave jednom tako sistemu kao što je Avaz. Mislim da æe i u ovom sluèaju biti jako teško da se do kraj ispita i otvori cijeli sluèaj, odnosno šta se zaista dešavalo, a posebno pozivanje na odgovornost ljudi koji su eventualno prekršili zakonske norme. Mislim da æe biti jako teško, posebno imajuæi u vidu tu bliskost Avaza sa politièarima".
Nakon što se bh. javnost kroz medije informisala o kriminalnom i netransparentnom radu Razvojne banke a sve pod pokroviteljstvom skupine politièara, izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srðan Blagovèanin je za Svevijesti.ba komentarisao rad Razvojne banke FBiH.
Naèin rada Razvojne banke FBiH Blagovèanin ocjenjuje netransparentnim i mišljenja je da banka radi u interesu politèkih elita koje upravljaju njome: "Potezi koje vuèe ta banka govori u prilog tezi da se državna sredstva, sredstva poreskih obveznika distribuiraju i koriste za davanje odreðenim podobnim biznismenima na netransparentan naèin. Transparency International je u prošlosti kritikovao takav model, pogotovo u sluèajevima viskokog stepena korupcije gdje politièke elite praktièno distribuiraju javna sredstva podobnim biznismenima".
Komentarišuæi tvrdnju direktora Razvojne banke Ramiza Džaferoviæeva tvrdnju da je zakonom zabranjeno davati imena firmi koje su dobile kredite Blagovèanin kaže: "Ne znam da li se tu radi o ne znanju ili o bezobrazluku. Moguæe je da je i jedno i drugo zajedno. Zakon o slobodnom pristupu informacijama, je vrlo jasan i decidan i on kaže da je svaka informacija u posjedu javnih korisnika te kao takva dostupna svim graðanima, to što graðani nemaju pristup informacijama gdje ide njihov novac je skandalozno"!
Po Blagovèaninu je sporan i Nadzorni odboru Razvojne banke, obzirom da su u njemu ljudi sa kriminalnom prošlošæu. "Kljuèni uslov i jedina referenca za imenovanje na te funkcije je politièka podobnost, odnosno poslušnost onim koji su vas postavili. Vi da bi ste opravdali svoje postavljenje morate da uradite neku kontrauslugu, i morate da radite po nalozima gospodara koji su vas tu doveli" , kaže Blagovèanin.
On dodaje I da treba iæi korak dalje i preispitati koncept rada RB, posebno imajuæi u vidu da javnost nema uvid u poslovanje banke, te da dodjeljivanje novca poreskih obveznika, a bez da poreski obveznici znaju kome ide taj novac i s kojom svrhom, smatra apsurdom.
Govoreæi o 22 milona KM koje je Razvojna banka dala za izgradnju Avazovog tornja, te imajuæi u vidu veze vlasnika Avaza Fahrudina Radonèiæa sa politièkim elitama i direktorom Ramizom Džaferoviæem, Blagovèanin istièe: Ovaj sluèaj je ustvari najbolji pokazatelj kako stvari funkcionišu u BiH. Tu se upravo najbolje pokazuje koncept zarobljavanja države, postojanje moænih oligarhija koje kontrolišu finansijske tokove, koje kontrolišu funkcionisanje institucija, a to im omoguæuje njihova bliskost sa politièkim elitama. Sam naèin kako su dodjeljena sredstva Avazu je prilièno upitan, i postavlja se pitanje da li drugi mogu pod takvim uslovima dobiti ta sredstva.Pazite, Avaz je moæna kompanija i pokazalo se da je u stanju da praktièno vodi rat, medijsku vrstu rata protiv praktièno svih koji im se naðu na putu. Mislim da ljudi koji bi bili spremni progovoriti o ovome, imaju jednu dozu straha da se suprotstave jednom tako sistemu kao što je Avaz. Mislim da æe i u ovom sluèaju biti jako teško da se do kraj ispita i otvori cijeli sluèaj, odnosno šta se zaista dešavalo, a posebno pozivanje na odgovornost ljudi koji su eventualno prekršili zakonske norme. Mislim da æe biti jako teško, posebno imajuæi u vidu tu bliskost Avaza sa politièarima".
Blagovèanin još istièe da se afere u medijima stalno otvaraju, zadrže se neko vrijeme i poslije se ne desi ništa, pa je teško bilo šta promijeniti.
"Transparency International trenutno prikuplja informacije o funkcionisanju Razvojne banke i pretpostavljam da æemo na neki naèin odraditi i predstaviti javnosti, to je ono što mi možemo.Sve dalje i sve više je na državnim institucijama, a svi znamo kako one funkcionišu, imajuæi u vidu da su i policijske snage pod politièkom kontrolom, sa druge strane i uticaj politike na pravosuðe još uvijek je prisutan u velikoj mjeri tako da je jako teško oèekivati neke rezultate" , rekao je za Svevijesti.ba Srðan Blagovèanin izvršni direktor Transparency Internationala.
S.Æ. / Svevijesti.ba
|
16-01-2009 at 14:37 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
"Dnevni avaz", 17.01.2009.godine
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktuelno/bicakcic-trazi-istragu-tuzilastva-fbih
A evo i komentara na stranici "Avaz"-a :
Vaši komentari
Komentiranje je jedna od privilegija registriranih korisnika. Registrirajte se ili prijavite.
17.01.09. u 10:11 od ursule
Istrage su potrebne u svim drzavnim preduzecima kao i u Elektroprivredi jer svuda su radjene ovakve prevare drzave koje se u SAD npr. veoma strogo kaznjavaju.
Ono sto nam je jos potrebnije nakon istraga koje se non-stop kao vrse je hapsenje odgovornih i BAR JEDNA OSUDA ZA POCINJENI KRIMINAL da se to vise ne bi desavalo ubuduce.
Bez osude bar jednog mito kriminalca svi ostali direktori drzavnih preduzeca smatraju da mogu slobodno potkradati drzavu jer niko nije osudjen za to pa nema rizika i sto ne bi malo zavukli ruku u drzavnu kasu.
Pravi razlog zasto je mito-korupcija i namjesteni tenderi rasiren u nasem drustvu je sto NIKO NIJE OSUDjEN.
Ova pojava mnogo kosta nasu ionako slabasnu ekonomiju i dobrano prazni budzet nase drzave i zaista krajnje je vrijeme da se obracuna sa bar par ovakvih kriminalaca direktora da bi se stalo ukraj ovoj negativnoj i ekonomski stetnoj pojavi u nasem drustvu.
Kako u drzavnim preduzecima tako i u Klinickom Centru Kosevo i Drzavnoj Bolnici, Policiji, Sudstvu i u svim ostalim drzavnim strukturama.
17.01.09. u 11:07 od adipor
Ko krade taj i laze.
Prva stvar koju je Bicakcic naucio nakon ovladavanja tehnikom nekaznjene pljacke je drzite lopova, ko biva njegovo je maslo za ramazana kad kad moze to da vice. A moze da vice, jer ga je njegova stranka postavila na taj polozaj da prepozna one koje su u Elektroprivredi koristili ISTE metode pljacke koje je on prethodno koristio.
Bicakcicu definitivno pripada pljacka cijele hidroelektrane Mostar koju je poklonio u ime BiH autonomnoj Republici Herceg Bosni. Bicakcicu pripada i pljacka dionica uposlenika Elektroprivrede za koje se ne zna gdje su nestale. Bicakcicu pripadaju i mnoge sakrivene krivicne prijave od strane njegovog jarana tuzioca Branka Sljivara. A Branka Sljivara je amnestirao rahmetli pravnik Alija Izetbegovic cuvenom izjavom: "Edhem nije krao za sebe."
POstavlja se pitanje za koga je onda krao Edhem i radi cega je uopste krao.
Jedan je moguci odgovor da je Edhem krao u dobrotvorne svrhe, te ga je Allah kojisve vidi za to nagradio sa vilom na Poljinama i ostalim vilama. Drugo je moguce rjesenje da talentovani Edhem krao na stotine miliona dolara za potrebe jedne medjunarodne organizacije koja se je eksponirala u svjetskim razmjerama u vrijeme Edhemovog premijerskog mandata.
I na kraju sto se tice lopova koji su krali od drzave pomocu malih hidroeletrana evo dva vodeca imena SDA:
1. Gradonacelnik Konjica Bubalo koji je vec izdao ili namjerava da izda 37 gradjevinskih dozvola na drzavnom zemljistu i to pod zastitom drzave kao zasticeno podrucje prirodnih ljepota i rijetkosti.
2. Edhem Bicakcic koji je za iskazanu potporu dobio od Bubala da i on licno na spektakularnom vodopadu "Bozijoj vodici" opere godine 2001 nekih sitnih SLOVENACKIH 600 000 KM.
Stvarni troskovi projekta su bili deset puta manji, a jedini problem sa tom mini hidroelektranom je bio sto vode na Bozijoj vodici ima samo 30 dana godisnje. Pozivam sve novine, i televizijske kuce da od Edhema Bicakcica uzmu izjavu o lopovima koji su pokrali drzavu ispod uglavnom suhe Bozije vodice. To bi mjesto mozda moglo osvjeziti sjecanje i savjest gospodina Bicakcica. Ali cemu sve to kad je sad pravnik Sulejman Tihic s Prudskim dogovorom bas kao nekad rahmetli Alija OPET AMNESTIRAO I OHRABRIO STRANACKE LOPOVE DA SE SLIKAJU I DAJU INTERVJUE ISPOD SVOJIH STRAVICNIH NEDJELA.
Jer, Edhem opet ne krade za sebe, kao sto je prilikom odbacivanja krivicnih prijava pronasao tuzilac Branko Sljivar.
17.01.09. u 12:49 od gossler
Ako postoje dokazi o mitu i podjeli poslova i dobijanja procenta neka se dokazi dostave tuzilastvu ili SIP-i,mi sve oko sebe optuzujemo i niko nam ne valja a svi sjedimo i gledamo kako nam pljackaju drzevu i drzavnu imovinu.Niko nista od gradjana nije preduzeo a svakoga kritikujemo.Demobilisani borci su najavili proteste u Sarajevu i rusenje vlade i evo odmah gospoda odobrila novcane naknade za borce i invalide,boje se normalno jer sad pocinje drzavna pljacka jer strane zemlje zele ulagati u razne projekte za energiju a tu je lova.Nezaboravite za svaku donaciju i svaki projekat i posao nasi politicari uzimaju procenat od 20-posto.
18.01.09. u 13:21 od mr_smith
Vidi vidi Bicakcica otkad ga nije bilo hehehe nek je malo doso.
|
18-01-2009 at 15:58 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Interesantno je da sve što ova èovjek uradi i najavi, mene automatski asocira na korupciju
Premijer FBiH Brankoviæ na èelu strateškog tima za privatizaciju Agrokomerca
Monday, 19 January 2009
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Brankoviæ osobno æe rukovoditi strateškim timom za pripremu privatizacije Agrokomerca iz Velike Kladuše. Kompanija æe biti vraæena u nadležnost Federacije BiH nakon što je dvije godine bila u nadležnosti Unsko-sanskog kantona, da bi se pripremila za privatizaciju, zakljuèeno je na sastanku predstavnika vlade Federacije BiH i Unsko-sanskog kantona s Upravom tvrtke.
Neuspjeli pokušaji "Federalna i kantonalna vlada formirali su strateški tim koji æe voditi aktivnosti da se tvrtka pripremi za privatizaciju. Ja æu biti na èelu tog tima", rekao je Brankoviæ. U pripremi privatizacije suraðivat æe lokalna, kantonalna i federalna vlast, izvršit æe se nova revizija obveza Agrokomerca, a sve bi trebalo biti okonèano do kraja godine. Kantonalna i federalna agencija za privatizaciju u sljedeæih mjesec dana trebala bi predložiti model i moguæe varijante privatizacije Agrokomerca, dodao je Brankoviæ. Poslijeratnu sudbinu Agrokomerca obilježili su štrajkovi radnika, brojne privatizacijske afere i rapidno propadanje kompanije èiji su dugovi davno premašili 100 milijuna KM. Prilikom posljednjeg neuspješnog pokušaja privatizacije Agrokomerca prije dvije godine, za kupnju veæinskog udjela u ovoj tvrtki interes su iskazali Agrokor, Kolinska, Podravka, Kutjevo i drugi.
|
19-01-2009 at 10:28 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
NEDŽAD BRANKOVIÆ I EDIN ARSLANAGIÆ U TALU
U centru Ljubljane Energoinvest je imao poslovni prostor od oko 200 kvadratnih metara, a onda je tadašnji direktor Nedžad Brankoviæ odluèio da on firmi ne treba i da æe ga jednostavno prodati - za oko ...
... 200.000 KM manje od tržišne vrijednosti?! I mimo procedura. Jedan od kupaca bio je Bosnalijek, èiji je direktor Edin Arslanagiæ u to vrijeme bio i èlan Upravnog odbora Energoinvesta?!
Finansijskom kontrolom koja se veæ mjesecima provodi oko poslovanja firme Energoinvest otkrivene su brojne malverzacije. No, ono što im je zajednièko to je Nedžad Brankoviæ koji je u vrijeme dok je bio na èelu ovog nekadašnjeg giganta uspio raskrèmiti njegovu imovinu u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji... Šteta se mjeri u milionima maraka, a prijave protiv Brankoviæa se nižu.
Najnovija dokazuje kako je Brankoviæ, nakon što je procijenio da firmi ne treba, prodavao poslovni prostor Energoinvesta u Ljubljani: prvi dio najlošijoj pristigloj ponudi, a drugi bez ikakvog tendera Edinu Arslanagiæu, odnosno Bosnalijeku za oko 200.000 KM ispod tržišne cijene. Energoinvest je pretrpio štetu, a dva direktora su zadovoljno trljala ruke zbog "uspješnog" posla koji su sklopili iza "zatvorenih" vrata. Koliko je uspješan pokazala je nedavna kontrola Finansijske policije: ni danas se ne zna gdje je novac od prodaje završio!
Tako su ova dva vrsna majstora ponovo pokazala da su, bar kad je u pitanju Federacija BiH, bez premca, iako se mora priznati da je konkurencija žestoka. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je obaviješteno o ovome što su Brankoviæ i Arslanagiæ uradili i u toku je istraga.
Odluka o prodaji A da je sve od poèetka uraðeno smišljeno potvrðuje sastanak koji je u Energoinvestu održan 14. 11. 2000. na kome su bili predstavnici Energoinvesta iz Sarajeva i Energokomerca iz Ljubljane gdje je dogovorena prodaja garaže i poslovnog prostora u Ljubljani. Brankoviæ je svoju odluku o prodaji obrazložio time što su aktivnosti Energoinvesta i Energokomerca toliko smanjene da "korištenje cjelokupnog prostora nije ekonomski isplativo, a poslovni prostor ili dio njega se ne može dati u najam treæim licima.
Zbog velike ponude, menadžment je preliminarno sproveo aktivnosti prikupljanja ponuda potencijalnih kupaca za kupovinu poslovnog prostora". Na sastanku je reèeno da æe direktor Energokomerca prikupiti najpovoljnije ponude, a prema prijedlogu odluke, donesene 3. januara 2001., koju je generalni direktor Brankoviæ uputio Upravnom odboru odluèeno je da se proda jedna etaža (prostor je imao ukupnu površinu od oko 200 kvadratnih metara), da cijena kvadrata nije mogla biti manja od 1.800 DM, plaæanje je moralo biti izvršeno odmah po potpisivanju ugovora, a porez na promet snosio bi kupac.
Upravni odbor Energoinvesta je na sjednici održanoj 12. 1. 2001. dao suglasnost o prodaji, s tim da se "prodaja može zapoèeti tek nakon suglasnosti Agencije za privatizaciju Federacije BiH" te da "prioritet imaju domaæe firme". Odluku o prodaji potpisao je Fehim Kapidžiæ, predsjednik UO-a.
Prema podacima koje je Brankoviæ plasirao Upravnom odboru, "istraživanjem tržišta nekretnina u Sloveniji utvrðeno je da je cijena od 1.800 KM povoljna s obzirom da je na tržištu velika ponuda nekretnina te da je navedeni prostor u lošem stanju"?! U to vrijeme je kvadratni metar poslovnog prostora u centru Ljubljane koštao nekoliko hiljada eura, a èak i knjigovodstvena cijena jednog kvadratnog metra je iznosila 1.951,40 DM. Osim toga nije bilo javnog oglašavanja (u domaæim i stranim medijima) o prodaji ovog poslovnog prostora.
Asim Perviz, direktor Energokomerca, Energoinvestove kæerke-firme iz Ljubljane, bio je zadužen za prikupljanje ponuda, a komisija - Ibrahim Bosto, Nedim Memiæ, Asim Perviz i Selvedina Tuzliæ - zadužena da rangira ponude i izvještaj o tome podnese Brankoviæu.
Najbolja ponuda - najniža Kako je Agencija za privatizaciju odobrila prodaju, nije bilo prepreka da Brankoviæ 19. 6. 2001. potpiše predugovor o kupoprodaji, i to s Idrizom Barlovom, koji je predstavljao Alphainter iz Ljubljane. U nalazu Finansijske policije se konstatuje: "Prodaja poslovnog prostora izvršena je kupcu koji je u postupku, voðenom mimo znanja Upravnog odbora, (...) ponudio najnižu cijenu koju je dostavio na zahtjev direktora Energokomerca, a po cijeni koju je predložio generalni direktor".
Po predugovoru, sklopljenom izmeðu Energokomerca i Alphaintera, cijena kvadratnog metra je bila 1.874,05 DM, a ukupna cijena za "prostor u vlasništvu 1/1 s pripadajuæim dijelom u zajednièkim prostorijama, instalacijama i zemljištu" iznosila je 184.893,77 DM. Alphainter je po predugovoru trebao uplatiti 100.000 DM na Energoinvestov raèun kod Central Profit Banke u Sarajevu, a ostatak na Energoinvestov raèun u Zavodu za platni promet u Ljubljani. Za zakljuèivanje konaènog ugovora ovlašten je Asim Perviz.
Finansijskom kontrolom je utvrðeno da je Alphainter 28. 8. 2001. kod Deutsche Bank AG Frankfurt uplatio 120.000 DM na raèun Energoinvesta Sarajevo, a, prema dokumentaciji koja je istražiteljima stavljena na uvid, iznos od 64.893,77 DM nikad nije uplaæen u Zavodu za platni promet?! Takoðer, provjerom je otkriveno da na kontu Energokomerca Sarajevo nisu evidentirane nikakve promjene po osnovu uplate sredstava od kupca - Alphaintera.
Prema dokumentaciji Energoinvesta, ukupna vrijednost poslovnog prostora u Ljubljani bila je 385.439,40, a etažu, koja je vrijedila 192.719,80 KM, Brankoviæ je prodao za 184.893,77. Osim toga, utvrðeno je da komisija nije postupila po odluci UO-a i da nije napravila izvještaj o odabiru kandidata koji je trebao biti poslat Brankoviæu te da su ponude prikupljene prije donošenja odluke UO-a.
Uspješan posao I prije no što je okonèana prodaja prve etaže, Brankoviæ (veæ 3. 4. 2001.) UO-u upuæuje novu odluku o suglasnosti za prodaju preostalog dijela poslovnog prostora u Ljubljani. Uvjeti su bili isti, kao i èlanovi komisije, i desetak dana nakon tog, UO prihvata prijedlog.
No, Perviz ovaj put nije prikupljao ponude potencijalnih kupaca, veæ je Brankoviæ Bosnalijeku iz Sarajeva direktno uputio zahtjev da dostavi svoju ponudu?! Kontrolom Finansijske policije je utvrðeno da je Bosnalijek dan prije sjednice UO-a dostavio ponudu za kupovinu poslovnog prostora u kojoj je, izmeðu ostalog, stajalo: "U skladu s razgovorom gosp. Brankoviæa i gosp. Arslanagiæa vezano za vaš poslovni prostor u Ljubljani ulica Dunajska br. 29 zainteresirani smo da predmetni prostor kupimo za vlastite potrebe po cijeni od 1.800 DM za kvadratni metar.
Plaæanje bismo izvršili odmah po potpisivanju ugovora ukoliko naša ponuda bude prihvaæena." Uslijedilo je pismo Brankoviæa Bosnalijeku u kome traži "odgovarajuæu ponudu", a iz Bosnalijeka su samo potvrdili poslatu ponudu.
Agencija za privatizaciju FBiH je 25. 5. 2001. dala Energoinvestu suglasnost da proda i drugi dio svog poslovnog prostora u Ljubljani. No, još prije toga, 23. 4. 2001., ugovor o kupoprodaji su zakljuèili Nedžad Brankoviæ i Edin Arslanagiæ. Cijena je bila 184.893,74 za pomoæni prostor (ulaz, hodnik, èajna kuhinja, sanitarije), poslovni prostor (pet kancelarija), pripadajuæi dio podruma, prostora u suvlasništvu, glavno stubište i lift. Bosnalijek je uplatio dogovoreni iznos, a kao i u prethodnom sluèaju, prema dokumentaciji Energoinvesta, vrijednost poslovnog prostora bila je veæa od prodate. Ovim je Brankoviæ oštetio Energoinvest za skoro 200.000 KM.
O prodaji Energoinvestovog poslovnog prostora u Ljubljani Finansijska policija je saèinila službeni izvještaj u kome se za ovaj uspješan posao terete Fehim Kapidžiæ, tadašnji predsjednik UO Energoinvesta, Edin Arslanagiæ, tadašnji èlan UO Energoinvesta, kao i Dževad Dautbegoviæ, Kasim Bajramoviæ, Džemail Vlahovljak i Nedžad Brankoviæ, kao tadašnji generalni direktor Energoinvesta.
Okonèana kontrola Energoinvesta
Rukovodstvo je oštetilo firmu za nekoliko desetina miliona maraka
Nakon što je Finansijska policija završila višemjeseènu kontrolu u Energoinvestu, procijenjeno je da je proteklih godina (od 1997. do 2008.) rukovodstvo ovu firmu oštetilo za više desetina miliona maraka. FP je Kantonalnom tužilaštvu podnijela 14 izvještaja o poèinjenim kriviènim djelima protiv 57 osoba. Podsjetimo, Energoinvest su u tim godinama vodili Edib Bukviæ, Nedžad Brankoviæ, Božidar Matiæ, Džemail Vlahovljak...
Rukovodioci Energoinvesta, izmeðu ostalog se terete da su po znatno nižim cijenama od tržišnih prodavali poslovne prostore u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Zatim da je Energoinvest imao nenaplaæene poslove u Zairu, Egiptu, Libiji... zbog èega je rukovodstvo kompanije sklopilo ugovor sa firmama iz Londona koje su naplaæivale ova potraživanja uzimajuæi pritom 60 do 70 odsto provizije. Pominju se i netržišni ugovori koje je Brankoviæ u Hrvatskoj sklopio sa INA-om...
/ Dani
|
19-01-2009 at 14:39 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Kriminal i korupcija
Istraga o dionicama Nedžada Brankoviæa
Tuesday, 20 January 2009
Postupajuæi po rješenju Suda BiH, Centralna izborna komisija (CIK) BiH pokrenula je postupak o sukobu interesa u sluèaju federalnog premijera Nedžada Brankoviæa te od Vlade FBiH i Registra vrijednosnih papira FBiH zatražila dodatna pojašnjenja, nakon èega æe premijeru biti omoguæeno i davanje izjave.
Kako saznaje "Avaz", u dopisu upuæenom Federalnoj vladi navodi se da CIK u ovom predmetu treba dva dokumenta - o tome da li je Vlada tijekom Brankoviæevog mandata ulagala u fondove i je li on, ako to Vlada jeste radila, glasao za te odluke.
Od Registra je zatražen odgovor ima li premijer još negdje dionice te toèan datum kada je izvršio prijenos dionica iz Društva za upravljanje fondom ABDS, koje raspolaže imovinom fonda BIG. Nakon što CIK dobije ove podatke, Brankoviæ æe biti pozvan kako bi dao izjavu.
"Transparency International BiH" 21. prosinca prošle godine podnio je zahtjev za utvrðivanje postojanja sukoba interesa, jer je u medijskim istupima Brankoviæ potvrdio kako je dionièar u Društvu za upravljanje fondom ABDS, koje raspolaže imovinom fonda BIG.
Ako CIK utvrdi kako je postojao sukob interesa, obavezno je izricanje kazne zabrana kandidiranja na bilo koju neposrednu ili posrednu funkciju tijekom èetiri godine od poèinjenog prekršaja, a osim toga i novèana kazna od 10.000 KM.
|
20-01-2009 at 13:21 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 57
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Ekonomija : Kriminal i korupcija |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|