DODIK: NEMAM VILU NA KIPRU, VEĆ U BEOGRADU I JOŠ DVA STANA
14:24 / 14.07.2009.

Premijer RS-a Milorad Dodik izjavio je da nije tačno da je vlasnik vile na Kipru, kao što su objavili neki mediji u BiH, već da ima vilu u Beogradu.“Tačno je da imam vilu u Beogradu, ali je pod hipotekom“, rekao je Dodik odgovarajući na pitanja Vukote Govedarice,poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a o vlasništvu imovine koju posjeduje.

Dodik je naveo da je vilu u Beogradu iznajmio jednom stranom predstavništvu i „od te kirije otplaćuje kredit“.

Potvrdio je i da u Beogradu ima još dva stana „koja je kupio od vlastitih poslovnih aktivnosti, kao i da ima stan u Laktašima koji je dobio prije rata kao kadar tamošnje općine i kasnije ga otkupio“.

Entitetski premijer je naveo da nije tačno da je njegova kćerka vlasnik termalne banje, te je potvrdio da njegov otac ima zemljoradničku zadrugu, a sin je suvlasnik preduzeća, odnosno voćnjaka “Fruit Eko” u Gornjim Podgracima.

(Biznis.ba/Fena)

JUTARNJI LIST: KAKO JE ŠARIK TARA ZAUSTAVLJEN U BIH Ispis
Ime Šarika Tare nije posebno poznato u Hrvatskoj, a mnogi su za njega prvi put čuli kada se početkom tjedna susreo s predsjednikom Stjepanom Mesićem u Splitu. Međutim, Tara je već poslovao s Hrvatskom - njegova je kompanija, koja inače vrlo usko surađuje s Bechtelom, u Hrvatskoj napravila autocestu od 160 kilometara,piše Jutarnji list.

Svi ga svojataju

Šarik Tara jedan je od najbogatijih Turčina, “težak” gotovo dvije milijarde dolara i vlasnik najveće graditeljske kompanije u Turskoj, Enka Construction. U Hrvatsku je došao zbog mogućih investicija u Splitu, a navodno ga zanimaju projekti gradnje tunela ispod zapadne i istočne obale gradske luke, tunela prema Vučevici i mosta od Splita do Kaštela. Željko Kerum, koji je također prisustvovao sastanku, rekao je da je uvjeren kako će Tara investirati u Splitu i okolici.

To i ne bi bilo neko iznenađenje, jer osim što je već poslovao u Hrvatskoj, Tara je porijeklom iz bivše Jugoslavije, točnije Sandžaka, rođen je u Skopju, a njegova obitelj se 1942. godine preselila u Tursku. No, podjednako ga “svojataju” Bosanci, Makedonci, Crnogorci, pa čak i Kosovari, jer kada pokušavate preko interneta otkriti njegovo porijeklo, ovisno na čije stranice odete, stoji da je Tara rođen u Foči, Skopju, Prilepu i Priboju. Danas se, naravno, deklarira kao Turčin, a očito je snažno povezan s ovim područjem, gdje još živi dio njegove obitelji, jer pored Hrvatske, Tara je ulagao i u Crnu Goru, i to u energetski sektor.

Šarik Tara svoju je kompaniju osnovao kada je imao 27 godina s mužem svoje sestre Sadijem Gulcelikom. Tvrtku osnivaju 1957. i tada su je nazvali “Sarik Tara ve Sadi Gulcelik Enka Limited Sirketi”, od čega je nakon nekog vremena ostalo samo Enka. Prvi posao izvan Turske imali su 1971. godine u Libiji, a kada je Irak napao Kuvajt 1990. godine, Tara je u Iraku počeo graditi brane, što je bila investicija vrijedna oko dvije milijarde dolara.

- Tajna mog uspjeha je što sam stalno tražio poslove koje nitko drugi nije želio, ili zato jer su bili kratki rokovi ili zato što su to bila opasna područja - rekao je jednom Šarik Tara, bliski prijatelj s brojnim turskim političarima.
00:27 / 20.07.2009.



Edhem Bičakčić - njegov "promašaj stoljeća" preskupo je koštao BiH: I 11 godina poslije, BiH nema autoput, a odgovornost za to lično i stranački snosi Bičakčić sa svojom stranačkom aparaturom.

Jutarnji list opširno piše o tome kako je nekadašnji premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić, iz vremena kad je Vladu vodio sa svojim zamjenikom Draganom Čovićem, srušio možda najveći projekt u BiH i namjeru američko-turske korporacije i Šarika Tare da sagrade autoput u BiH ...

Neboderizirao je Rusiju i sagradio najluksuzniji šoping centar u Moskvi. Gradio je brane po Iraku, autoceste u Albaniji i okružen je moćnim prijateljima. Sada želi graditi u Splitu.
Prijateljstvo s Mesićem

Budući partneri

Gradonačelnik Splita Željko Kerum uvjeren je da će Tara raditi nekoliko projekata u Splitu i okolici.

Okružen moćnicima

Gradonačelnik Moskve Jurij Lužkov redovito ljetuje na Tarinoj luksuznoj jahti vrijednoj 2,5 milijuna dolara.

Iako je već poslovao s Hrvatskom, mnogi su za Šarika Taru čuli tek prošlog tjedna kada se u Splitu sastao s predsjednikom Stjepanom Mesićem.

Sjedište kompanije nalazi se u Istanbulu, ali Enka ima urede po cijelom svijetu i danas zapošljava 27 tisuća ljudi. Od osnutka tvrtka je bilježila stalni rast, a vrhunac poslovanja dogodio se 2007. godine kada je Tarina kompanija procijenjena na 15 milijardi dolara. No, recesija je utjecala i na Enku, pa je tako u samo dvije godine vrijednost kompanije pala za 69 posto i danas se procjenjuje na četiri milijarde dolara.

Međutim, Šarik Tara, koji je već pedeset godina u samom vrhu turskog poslovnog svijeta i 450. najbogatiji čovjek na svijetu po Forbesovoj listi (nekad je bio pozicioniran daleko više), unatoč trenutnoj krizi ne odustaje od investicija. Nedavno se uključio u novi graditeljski projekt u Rusiji, a radi se o gradnji nebodera u Moskvi, koje je Tara već ranije gradio po većim ruskim gradovima i prilično je zaslužan za, kako ruski mediji često kažu, neboderizaciju Rusije, piše Jutarnji list.

Drugi dom u Rusiji

U posljednjih osamnaest godina Tara je u Rusiji radio na 137 projekata vrijednih oko deset milijuna dolara, a prvi je bio gradnja Petrovski Centra 1988. godine. To je jedan od najvećih shopping centara u Moskvi, veličine 35 tisuća četvornih metara, u kojem se nalaze neke od najluksuznijih trgovina, poput Givenchyja, Nine Ricci, Kenza i mnogih drugih. Rusi, ali i Tara često govore da je Rusija drugi dom Šarika Tare, koji nerijetko ističe da su mu investicije u Rusiji važnije od onih u Njemačkoj ili Americi.

S tako ogromnim i skupim projektima Tara je postao prijatelj visokopozicioniranih članova ruske vlade, a posebice s gradonačelnikom Moskve Jurijem Lužkovom, koji redovito ljetuje na Tarinoj skupocjenoj jahti vrijednoj dva i pol milijuna dolara.

Zanimljivo je da je ovaj bogataš na najviše prepreka nailazio kada je želio investirati u Bosni i Hercegovini, što uistinu jest pomalo čudnovato, jer za njega mediji u Bosni pišu da je “najbogatiji Bošnjak na svijetu”. Pokušavao je, naime, 1998. godine dobiti posao gradnje autoceste Sarajevo - Mostar - Jadran, ali je odustao jer nije želio pristati na koncesiju. Tarin je prijedlog bio i više nego jasan - vlada Bosne i Hercegovine bi se trebala kreditno zadužiti, a Tara će zauzvrat sagraditi 300 kilometara moderne autoceste, koridora 5C i usput zaposliti stotine bosanskih građevinaca i kao partnere uzeti tvrtke iz Bosne.

Šarik Tara je na sastanak s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine došao u društvu svog partnera iz Bechtela Charlesa Redmana, bivšeg izaslanika Billa Clintona za Balkan. Sastali su se s Alijom Izetbegovićem, Antom Jelavićem i tadašnjim premijerom Edhemom Bičakčićem.


Tara i Redman su im ponudili da će im osigurati kredit, zajamčili da će zaposliti njihove ljude i tvrtke te na kraju objasnili da se po istom modelu gradi i autocesta u Hrvatskoj. Izetbegović i Jelavić bili su oduševljeni prijedlogom, no Bičakčić je bio protiv. Smatrao je da se država zbog tog projekta ne smije zaduživati i da Bosna ima partnera, francusku kompaniju Buik. Bičakčić se, naime, ranije dogovorio s Francuzima da oni sagrade cijelu trasu autoceste bez ulaganja države, ali po principu koncesijskog ugovora o korištenju te iste autoceste. Unatoč sumnjama Izetbegovića i Jelavića u njegov plan, Bičakčić nikako nije želio odustati od dogovora s Buikom, a na kraju sastanka Tara je rekao:

“Ako je tako, onda mi više nemamo o čemu razgovarati. Ja vam želim puni uspjeh u tom projektu. No, moram vam reći sljedeće i nemojte me krivo shvatiti. Dovoljno sam bogat, a imam i dosta iskustva u ovim poslovima - ako s Buikom realizirate ijedan kilometar autoceste po tom modelu, ja ovdje, pred svima vama, obećajem da ću ga pozlatiti”.

Do danas je od te Buikove autoceste ostao samo kamen temeljac koji je na Ilidži položio upravo Bičakčić, a bosanski mediji prisjetili su se tog događaja otprije deset godina baš ovih dana, nakon vijesti da Tara želi ponovno ulagati u Hrvatskoj, piše Jutarnji list.

“Danas smo se mogli voziti autoputem koji bi već sagradili Bechtel i Enka, a umjesto toga gledamo kako Šarika Taru objeručke dočekuju da investira u velike projekte u Splitu”, jedan od brojnih citata iz sarajevskog tiska ovog tjedna.

Međutim, Šarik Tara je puno godina kasnije imao i politički “angažman” u Bosni. Prije tri godine Tara je financirao predizbornu kampanju Stranke za BiH i njezina predsjedničkog kandidata Harisa Silajdžića, koji je Taru preporučio za posao autoceste krajem 90-ih. Iako nije službeno objavljeno, pretpostavlja se da je Tara za kampanju Silajdžiću donirao milijun i pol dolara.

No, Tara nije stao samo na gradnji nekretnina i autocesta. Do danas je s Bechtelom i partnerom Shellom sagradio čak tri elektrane samo u Turskoj, čime je Tarina kompanija Enka postala najveći privatni opskrbljivač strujom u Turskoj. Sada želi mostom povezati Split i Kaštela. Kako se čini, taj posao itekako mu se smiješi.

Propali posao

Izetbegović i Jelavić bili su oduševljeni idejom da Tara radi autocestu u BiH, ali do posla na kraju nije došlo

Donacija od 1,5 mil. dolara

Prije tri godine Tara je financirao kampanju Stranke za BiH i kandidata Harisa Silajdžića, piše Jutarnji list.

Biznis.ba

VISOKI PREDSTAVNIK VALENTIN INZKO O RAZVOJNOJ BANCI: ISTRAŽITI, DOVESTI DO KRAJA Ispis
00:21 / 19.07.2009.



Inzko o Razvojnoj banci: Znam za slučaj Razvojne banke i uvjeren sam da se treba istražiti i dovesti do kraja / Svaka policija treba da radi svoj posao. A ko je kriv, neka odgovara

- Ja sam pravnik i podržavam pravnu državu, iako nikada, kada dođem u posjetu sudu, ne pitam za slučajeve. Znam za slučaj Razvojne banke i uvjeren sam da se treba istražiti i dovesti do kraja. Ne znam detalje, ali znam da pravna država treba da funkcionira i da svaka policija treba da radi svoj posao. A ko je kriv, neka odgovara, rekao je Inzko za Oslobođenje.

SILAJDŽIĆ ZA BIZNIS.BA: SA ŠARIKOM TAROM BIH JE PROPUSTILA ISTORIJSKU ŠANSU DA DOBIJE AUTO - PUT
00:27 / 20.07.2009.



"Tačno je da je došlo do neslaganja u razgovorima koji su vođeni oko gradnje autoputa sa Šairikom Tarom zbog otpora koji je pružen modelu kojeg su ponudili Enka i Bechtel. U tim razgovorima ja sam podržavao ...

... Taru i američko-tursku korporaciju Bechtel Enku.

Tadašnji premijer Bičakić je želio raditi sa francuskom kompanijom Buik", izjavio je Biznis.ba član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić govoreći o projektima koje je čelnik kompanije Enka, Šarik Tara planirao 1998. godine.

Tek danas vidimo šta je od toga bilo. A mogli smo se odavno voziti svojim autoputem, od toga bi cijela bh ekonomija i brojne naše firme imale veliki profit, a i porasla bi konkurentnost same BiH", rekao je Silajdžić u razgovoru za Biznis.ba.

Dvije istorijske šanse su srušene

"Nažalost, danas vidimo da je tada propuštena velika istorijska šansa nakon rata. Prošlo je 11 godina, a mi nemamo autoput. Slično se ponovilo prošle godine, kad je propuštena i druga istorijska šansa rušenjem investicija u energetski sektor u Federaciji. Iza rušenja oba projekta stajale su određene strukture iz SDA:

Na pitanje da li je tačno da je Šarik Tara rekao da će "pozlatiti svaki kilometar auto ceste kojeg se napravi sa Bičakčićevim izborom Buikom", Silajdžić kaže da je to tačno .

Biznis.ba

Janez Janša prijavljen zbog korupcije u aferi prodaje Mercatora
Monday, 20 July 2009

Bivši slovenski premijer Janez Janša na čelu je skupine državnih dužnosnika koje je Slovenska komisija za suzbijanje korupcije u policiji prijavila zbog zloporabe položaja prilikom prodaje trgovačkog poslovnog sustava Mercator.





Poznato je da je Janša u ljeto 2005. godine održao sastanak s odabranim slovenskim menadžerima na kojem je dogovorena prodaja državnog udjela Mercatora Pivovarni Laško, a u zamjenu za taj posao dobio je utjecaj u novinskom društvu Delo te na kadrovsku i uređivačku politiku najutjecajnijeg istoimenog slovenskog dnevnog lista. Takvim je dogovorom iz Mercatora istisnut predsjednik njegove uprave Zoran Janković, a Janšina je vlada na vodeća mjesta Dela postavila svoje ljude.

Delo - kolateralna žrtva
Takav Janšin utjecaj na vodeći dnevni list slovenski su novinari ocijenili kao izravan politički pritisak i o tome obavijestili domaću i svjetsku javnost peticijom koju je potpisao 571 novinar. Uoči lanjskih općih izbora izbila je i afera o navodnoj umiješanosti Janše u kupnju finskih oklopnjaka Patria, koju je otkrila finska nacionalna televizija YLE.

Izgubivši izbore, Janša je zatražio podizanje optužnice protiv autora emisije Magnusa Berglunda i kazneni je postupak prošli tjedan pokrenut.

Slovenska komisija za suzbijanje korupcije sada još ne smije otkriti identitet prijavljenih osoba, ali slovenski mediji tvrde da se na popisu prijavljenih, osim Janše, nalaze tadašnja doministrica za gospodarstvo i sadašnja predsjednica Upravnog odbora Dela d.d. Andrijana Starina-Kosem te tadašnji šefovi paradržavnih fondova Tomaž Toplak i Marko Pogačnik.

Toplak i Pogačnik su tada bili prodavatelji državne imovine u Mercatoru, a Janša i Starina-Kosem su se na spomenutom sastanku o prodaji Mercatora dogovarali s tadašnjim zamjenikom direktora Pivovarne Laško Boškom Šrotom i predsjednikom uprave Istrabenza Igorom Bavčarom.

Država financirala kupce
Komisija za suzbijanje korupcije tvrdi da dogovor predstavnika izvršne vlasti i gospodarstva o podjeli utjecaja u pojedinim gospodarskim društvima nije bio propisno evidentiran, a Računski je sud otkrio da prodavatelji nisu postigli najvišu moguću prodajnu cijenu. Paradržavni su fondovi svojim kupcima Mercatora kupnju čak dugoročno financirali.

Vecernji list

Znamo, znamo mi SVE to...


Korupcija u velikoj mjeri prisutna i u zdravstvu Foto: Arhiv

BiH najkorumpiranija zemlja u regionu

Korupcija je najprisutnija na lokalnom nivou vlasti, kod općinskih administracija, pravnom sektoru...

22.07.2009. 18:14
Bosna i Hercegovina je najkorumpiranija zemlja u regionu, pokazali su rezultati studije „Korupcija u BiH“, koja je izrađena u protekla dva mjeseca u kooperaciji fondacije Fridrih Ebert BiH i Transparensi internešnla BiH (TIBiH).

Visoki nivo korupcije podjednako je izražen i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH

Autor studije i predstavnik TIBiH Srđan Blagovčanin rekao je da, prema većini istraživanja, BiH je percipirana kao najkorumpiranija zemlja u regionu jugoistočne Evrope i jedna od najkorumpiranijih zemalja Evrope.

„Jedno od istraživanja TI je također pozicioniralo BiH na 92. do 95. mjesta najkorumpiranijih zemalja u konkurenciji 180 zemalja“, rekao je Blagovčanin na pres-konferenciji u Banjoj Luci.

Podsjetio je i na istraživanje Svjetske banke o temi „Antikorupcija u tranziciji“, koje je urađeno prije dvije godine, i u kojem je BiH označena kao zemlja u kojoj je najviše izražen efekat zarobljene države od svih zemalja u tranziciji.

On je naveo da je prisustvo političke korupcije i efekta zarobljene države poseban problem u BiH.

To je BiH pozicioniralo kao zemlju u kojoj je najviše izražen taj efekat zarobljene države,odnosno potpuno podređivanje svih resursa interesima uskog kruga ljudi koji su u vlasti ili ljudi koji su njima bliski “, rekao je Blagovčanin.

Po njegovim riječima,korupcija je najprisutnija na lokalnom nivou vlasti, kod općinskih administracija, pravnom sektoru te u zdravstvu i obrazovanju.

“Ključni problem jeste odsustvo političke volje na suzbijanju korupcije.Ovih dana smo vidjeli da je BiH ostala bez liberalizacije viznog režima, a razlozi za tako nešto leže u činjenici da nijedna od antikorupcionih reformi koje su trebale da se implementiraju da bi BiH dobila bezvizni status nije implementirana“, naglasio je Blagovčanin.

Autor: Fena

(Dnevni avaz)
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme/bih-najkorumpiranija-zemlja-u-regionu

ARSLANAGIĆ SVAKI DAN NA RUČKOVE I VEČERE TROŠIO PO 15.000 KM!
11:55 / 24.07.2009.

Rasipništvu u preduzećima čiji je većinski vlasnik država nema kraja, a utisak je da se novac nemilice troši u dogovoru i uz prešutnu saglasnost političkih lidera i premijera i ministara. Primjera je na sve strane, a karakterističan je slučaj sarajevske ...

... kompanije „Bosnalijek“ u kojoj većinsko vlasništvo ima Vlada Federacije BiH.

Primanja članova uprave

Prema podacima do kojih je došao „San“, troškovi za primanja i bonuse uprave za prošlu godinu, u kojoj su generalni direktor Edin Arslanagić i tri izvršna direktora Ljiljana Kamberović, Akif Mujezin i Šefik Handžić – iznosili su nevjerovatnih milion i 540 hiljada maraka!

Drugim riječima, njih četvero toliko su naplatili u 2008, piše San.

Naš list je u posjedu dokumentacije koja govori o tome kako i na šta su se sve lani spiskale desetine miliona maraka. Neke od podataka, pošto su u „Bosnalijekovom“ zvaničnom „bilansu stanju i uspjeha“ prikazani u „skrivenom obliku“, dobili smo iz analitičke službe te kompanije. Iz njih se vidi da je lani „Bosnalijek“ za troškove konsultantskih usluga isplatio vrtoglavih 5,4 miliona maraka, a troškovi marketinga koštali su ovu kompaniju 6,8 miliona maraka.

I sinovi se rasipaju

To nije sve – vrhunac rasipništva ove državne firme i to u vrijeme kada je federalni budžet prazan, kada je upitna isplata penzija, kada borci štrajkuju jer nemaju posla niti mogu dobiti naknade, kada siromaštvo vlada, vidi se i iz jedne druge stavke.

Naime, na ime reprezentacije prošle godine „Bosnalijek“ je potrošio ogromnih 5,5 miliona maraka. Kada se to preračuna, recimo na dane, ispada da je generalni direktor Edin Arslanagić svakog dana na ručkove, večere i čašćavanja trošio po 15.000 maraka. Naravno, treba biti pošten pa ne ispostavljati cijeli ceh samo njemu – „Bosnalijekov“ novac po kafanama su rasipali i njegovi sinovi i bliski saradnici.

Izvori našeg lista kažu da je sa svim ovim bio upoznat bivši federalni premijer Nedžad Branković, ali nikada nije reagovao. Navodno, sa svim je upoznat i aktuelni premijer Mustafa Mujezinović, piše San.

Biznis.ba

URED MIRSADA KEBE NA PLAĆI IMA DVOSTRUKO VIŠE UPOSLENIH NEGO URED PREDSJEDNICE FBIH
15:40 / 28.07.2009.



Večernji list uporedio troškove Mirsada Kebe i Borjane Krišto: U Kebinu uredu zaposlene su 22 osobe, a ured Borjane Krišto broji svega 14 zaposlenih. Osim što Kebin ured ima dvostruko više zaposlenih, potrošio je i znatno više novca.


Kad je u pitanju broj zaposlenika u institucijama Federacije, postoji niz paradoksa i nelogičnosti. Ured dopredsjednika ...

... Federacije Mirsada Kebe ima skoro dvostruko više zaposlenika od ureda predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto, piše Večernji list. Naime, u Kebinu uredu zaposlene su 22 osobe, a ured Borjane Krišto broji 14 zaposlenih. Nije zanemariv bi broj zaposlenih u uredu Spomenke Mičić, druge dopredsjednice Federacije, koji broji ukupno 10 zaposlenih.
Stoga ne čudi da su i rashodi u ureda Mirsada Kebe veći od rashoda predsjednice Federacije BiH, što je apsurd gledajući dužnost i potrebe, navodi Večernji list.

Tako je u Kebinu uredu za prvih šest mjeseci ove godine na bruto plaće i naknade, kao i na ostale izdatke, potrošeno 168.928 maraka. S druge strane, ured predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto za bruto plaće i naknade te sve ostale troškove potrošio je 153. 325 maraka, što je opet manje od ureda dopredsjednika Mirasada Kebe.

Biznis.ba

Korupcija? Korupcija je postala sastavni deo zivota u BiH.
Neuklapanje u ODOMACENU semu korupcije u ovoj drzavi cesto placamo cak i zivotom!
Da nije tako, moj sin Denis bi danas mozda bio ziv.


Korupcija

Datum: 04.08.2009 01:38
Autor: Uroš Vukić

Iako je korupcija u BiH uzela maha do te mjere da je postala društveno prihvatljiva pojava, vlast nema ideju kako je suzbiti ili barem smanjiti.

Krajnje je vrijeme da se vlast i istražni organi uhvate u koštac s najgorom bolesti bh. društva. Objektivno sagledati stanje, napraviti jasan plan odakle krenuti i na kraju kako sankcionisati, sigurno bi dalo rezultate jer u suprotnom, ukoliko se ovako nastavi trebaće nam "štela" da sjednemo i da se najedemo.

Strategija za borbu protiv korupcije treba da ima dva pravca i to pojedinačni i sistemski, s tim da više pažnje treba dati ovom pojedinačnom, jer je on vodilja rješavanju korupcije u sistemu.

Dok na borbi protiv korupcije najviše insistira Evropa, a ne običan narod i njegovi predstavnici u institucijama, ne možemo očekivati da kod doktora idemo samo sa zdravstvenom knjižicom ili da se u školu upisujemo samo sa svjedočanstvom.

Veliki problem za BiH je taj što svi mi znamo za tu pojavu, ali niko ništa ne preduzima po tom pitanju.

Na kraju krajeva, žalosno je to da od izvora korumpiranosti, tj. državnih službenika, očekujemo da se uhvati u koštac s bolesti koja im puni džepove i čuva pozicije i koja najviše nagriza naše društvo. Suprotstaviti se korupciji u BiH jednako je i donkihotovskoj borbi s vjetrenjačama.

Vrlo često optužujemo vlast, sudstvo, zdravstvo, školstvo da su korumpirani, ali je činjenica da bez nas, bez "običnog" čovjeka korupcija nije moguća, tako da prvo treba da krenemo od sebe i možda jednog dana i bez "štele" stignemo u Evropu.

(Nezavisne novine)
http://www.nezavisne.com/nezavisnistav/vijesti/44474/Korupcija.html

Jel` ono od ponedeljka pocinje pravna drzava?

Od 15. avgusta protiv korupcije i na šalterima

Datum: 04.08.2009 20:07
Autor: Nataša Krsman
SARAJEVO - Sve institucije koje rade na izdavanju ličnih dokumenata u BiH do 15. avgusta moraju imati antikorupcione programe jer se bez ovakvih dokumenata ne mogu ispuniti uslovi za liberalizaciju viznog režima.

Potvrdio je ovo Siniša Macan, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

Podsjetio je da u oblasti bezbjednosti dokumenata, osim izdavanja biometrijskih pasoša, BiH ima obavezu prema EU da donese i provede antikorupcione programe, ubrza obavještavanje Interpola o ukradenim pasošima i uvede elektronsko dostavljanje podataka iz matičnih ureda.

Macan kaže da su uputili smjernice za izradu antikorupcionih programa, te podsjetio da u BiH na izdavanju dokumenta rade 162 institucije, gdje se moraju isključiti sve mogućnosti korupcije.

"Oni moraju u okviru svoje nadležnosti i svoje organizacije da donesu antikorupcioni program koji je provodiv. Dosta njih je to već uradilo, a dali smo posljednji rok 15. avgust", kazao je Macan, koji je i član bh. pregovaračkog tima s Evropskom komisijom o liberalizaciji viznog režima.

Macan ne očekuje da bi BiH u ovom momentu mogla imati problema u liberalizaciji viznog režima zbog antikorupcionih programa, ali bi kasnije.

"To je dugoročno ključni uslov jer antikorupcija i alati za borbu protiv korupcije su nešto bez čega nećemo proći zato što je u pitanju bezbjednost zemalja EU. Oni ne vjeruju našem sistemu dok ne primijenimo sve ove standarde i zbog sebe stavljaju dodatni filter provjere, a to su vize", objašnjava Macan.

Naglašava da su svi zahtjevi EU opravdani jer u nekim matičnim uredima nije bilo inspekcijskih kontrola decenijama, a istrage u Tužilaštvu BiH o izdavanju lažnih dokumenata potvrđuju propuste.

Macan tvrdi da su smjernice koje je uputila IDDEEA zasnovane na međunarodnim standardima Grupe 8 i potrebno je imati detaljan program koji uključuje redovan i iznenadni inspekcijski nadzor, kontrolu dokumentacije, aktivniji rad menadžmenta i obilazak lokacija gdje se izdaju dokumenta. Posebno naglašava međusobne kontakte organa koji rade na dokumentima.

"Ako se neko pojavi prvi put u BiH ko ima 27 godina i nikada nije imao nikakav dokument, a dobio je državljanstvo, to je odmah signal službeniku da provjeri ko je taj čovjek, gdje je boravio i kako se nikada nije javio. To podrazumijeva niz mehanizama saradnje institucija na izdavanju dokumenta i dnevnu komunikaciju. Godinama smo fokusirani da li je zaštićen dokument, a najveća zaštita je rad sa ljudima", kazao je Macan.

Akcioni planovi za borbu protiv korupcije u nekim MUP-ovima postoje već duže vrijeme, zbog čega neće biti problem ispuniti ovaj uslov.

Mirna Šoja, portparol MUP-a RS, tvrdi da su u okviru Akcionog plana za borbu protiv korupcije definisani mehanizmi za sprečavanje korupcije i u službama koje izdaju dokumente.

"Postoji i kodeks ponašanja za službenike i urađen je u skladu sa standardima EK. Svi službenici potpisali su izjave da će se ponašati u skladu s ovim kodeksom. Službenici koji rade na izdavanju dokumenata prošli su i obuke i potrebne provjere. Postoji i pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih u MUP-u RS", rekla je Šoja.

Miralem Malkić, portparol MUP-a Tuzlanskog kantona, kaže da se već godinu primjenjuje antikorupcioni akcioni plan na osnovu kojeg je formiran i tim koji provodi i nadgleda sve aktivnosti u sprečavanju korupcije.
"Ovo je, u stvari, prva faza u strategiji borbe protiv korupcije u BiH i MUP-ovi su u to uključeni. Pooštrena je kontrola rada službenika na izdavanju dokumenata i uvedeni su novi standardi. Apelujemo i na građane da doprinesu u borbi protiv korupcije i sami prijave slučajeve korupcije ako se s tim suoče", dodao je Malkić.

Evidencija ukradenih dokumenata

Direktor IDDEEA Siniša Macan naglasio je da je sa centralnom bazom podataka u biometrijskom sistemu, koji je počeo od 6. jula ove godine, poboljšan i upis ukradenih dokumenata u INTERPOL-ov registar.

Prema odluci Savjeta ministara BiH, do 31. decembra ove godine treba početi elektronsko vođenje matičnih knjiga, čemu će prethoditi i izmjena Zakona o matičnim knjigama u entitetima zbog razmjene podataka.

(Nezavisne novine)
http://www.nezavisne.com/dogadjaji/vijesti/44504/Od-15-avgusta-protiv-korupcije-i-na-salterima.html