USKORO NOVA ISTRAGA U PREDMETU PRAVNI FAKULTET SARAJEVO
00:18 / 31.08.2009.

Kao što je Federalna televizija ranije i najavila, priča o Pravnom fakultetu neće biti završena presudom vozaču Jasminu Mašiću. Nakon što je predmet preuzela SIPA, FTV saznaje, saslušano je stotinu svjedoka i Kantonalno tužilaštvo Tuzla je spremno za otvaranje istrage u predmetu Pravni fakultet Sarajevo,...

... a očekivati je i nove optužnice, javlja FTV.

U centru pažnje istražitelja najviše je odjeljenje u Tuzli, ali istragu će voditi i u Sarajevu, te odjeljenjima Srebrenica, Zenica i Goražde. Među osumnjičenim će, kako FTV saznaje, biti najmanje peterica profesora od kojih su trojica već spominjani u javnosti. Također, pod istragom će se naći i neki tuzlanski ministri, advokati i ugostitelji koji su pomagali u izvršenju krivičnih djela. Osim toga, istražni organi će provjeriti i porijeklo imovine profesora Fuada Saltage, Bajre Golića i Zdravka Lučića, jer postoje indicije da je dio imovine stečen krivičnim djelima. Do sada je saslušano oko stotinu svjedoka, među kojima je i ministar policije Tuzlanskog kantona Sead Omerbegović.

Neki svjedoci su potvrdili da su seksualnim uslugama, novcem ili drugim materijalnim sredstvima plaćali ispite. Predmet istrage također će biti odluka bivšeg dekana Pravnog fakulteta Fuada Saltage kojom je pojedinim profesorima omogućeno da ispituju studente i iz predmeta koje ne predaju, a da s tim predmetni profesori uopće nisu bili upoznati. Osim toga, bit će provjeravan i način upisa studenata. Naime, postoje indicije da se prilikom upisa na Pravni fakultet nije poštovala odluka osnivača, te da su i na taj način bivši čelnici Pravnog fakulteta pribavili imovinsku korist. Da nije poštovana odluka o upisnoj proceduri utvrdila je i sarajevska kantonalna inspekcija za obrazovanje, javlja FTV.

Biznis.ba

Za one koji ne znaju ovo je u vlasništvu glavnog glumca u filmu Severin Vučković

FBIH NAREDILA REVIZIJU POSLOVANJA I ZAKONITOSTI NASTANKA PRIVREDNOG DRUŠTVA "PETROL" LJUBUŠKI
13:51 / 01.09.2009.

Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva Federacije BiH (FBiH) predložilo je federalnoj Vladi reviziju poslovanja i zakonitosti nastanka privrednog društva "Petrol", čije je sjedište u Ljubuškom. Pokretanjem revizije počinje procedura vraćanja ...

... ove firme pod okrilje države, s obzirom na to da se ona godinama tretira kao preduzeće sa spornom imovinom.

Revizija je inicirana nakon što su nezadovoljni radnici ove firme, koja se bavi prometom nafte i naftnih derivata, početkom ove godine zatražili pomoć od vlasti FBiH zbog kršenja njihovih radničkih i ljudskih prava, ali i sumnji u poslovanje i provedenu dokapitalizaciju preduzeća, o čemu su obaviješteni Agencija za istrage i zaštitu BiH (Sipa) i MUP FBiH, koji, prema nepotvrđenim informacijama, provode istragu.

Prema najnovijim zvaničnim informacijama, Vlada FBiH je 26. avgusta prihvatila informaciju federalnog Ministarstva energetike, industrije i rudarstva o stanju u "Petrolu" Ljubuški i zadužila Agenciju za privatizaciju FBiH da izvrši reviziju ovog dioničkog društva od njegovog osnivanja do danas.

Revizija će obuhvatiti pravni i finansijsko-računovodstveni aspekt, uključujući provedene statusne promjene, a sve radi utvrđivanja stvarnog iznosa i strukture kapitala i preduzimanja daljih aktivnosti.

Kako je potvrđeno iz resornog federalnog ministarstva, radnici Komercijalnog sektora ovog preduzeća u Livnu zatražili su pomoć radi zaštite svojih prava i državnog kapitala. Radnici su ukazali na teško materijalno stanje i da poslodavac ne izvršava obaveze, te izrazili sumnju u legalnost izvršene dokapitalizacije.

Nezadovoljstvo radnika kulminiralo je u aprilu ove godine - kada su nadležni inspektori Uprave za inspekcijske poslove Livanjskog kantona zatvorili sedam benzinskih pumpi „Petrola“ na području ovog kantona zbog neispunjavanja minimalnih tehničkih uslova i milionskih dugovanja za poreze i doprinose za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje radnika.

Rukovodilac Komercijalnog sektora "Petrola" u Livnu Ljubo Velić potvrdio je novinarima da su 43 radnika ovog preduzeća sa područja Livanjskog i Srednjobosanskog kantona početkom jula ove godine podnijeli tužbe nadležnim sudovima protiv većinskog vlasnika - biznismena iz Hercegovine Milana Lučića.

Prema Velićevim riječima, vlasnik preduzeća od 1. januara 2005. godine ne uplaćuje doprinose za radnike, kao ni ostala davanja koja je dužan po zakonu uplaćivati.

Inače, prema ugovoru o dokapitalizaciji, vlasnik je bio obavezan da izvrši rekonstrukciju benzinskih pumpi na području Livanjskog kantona, ali to nikada nije učinio, pa je stanje na tim pumpama, prema Velićevim riječima, katastrofalno.

Nakon što je saznao za tužbu koju su podnijeli radnici, vlasnik je počeo vršiti pritisak na njih prijeteći im otkazima, koje su neki već i dobili.

Benzinske pumpe "Petrola" na području Livanjskog kantona - po dvije u Livnu i Kupresu, te po jedna u Tomislavgradu, Bosanskom Grahovu i Drvaru, koje su zatvorene 14. aprila ove godine, još nisu otvorene, jer vlasnik prethodno mora postupiti po rješenju inspekcije o otklanjanju utvrđenih nedostataka i nepravilnosti i izmiriti sve obaveze prema državi i radnicima koji su ostali na ulici.

Suština radničkih pritužbi odnosi se na činjenicu da nekada uspješno preduzeće, nakon dokapitalizacije - propada, zato što se permanentno novac iz preduzeća prebacuje na račune privatnih firmi u vlasništvu porodice Milana Lučića, većinskog vlasnika i direktora "Petrola". U dokumentaciji koju su radnici dostavili federalnim vlastima, a koja je proslijeđena Sipi, nalaze se i ugovori o poslovnoj saradnji kojim se dokumentuju ove tvrdnje.

Osim toga, navedeni su i podaci o milionskim pozajmicama koje je "Petrol" Ljubuški u više navrata i bez jasnih garancija za vraćanje prebacio na račune firmi u privatnom vlasništvu porodice Lučić.

Prema nalazima do kojih je došlo Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva FBiH, vidljivo je da je preduzeće "Petrol" nastalo kršenjem niza propisa, a sve na osnovu imovine prijeratnog sarajevskog "Energopetrola" koja se nalazila na području zapadne Hercegovine.

Riječ je o 17 benzinskih pumpi i skladištu u Livnu, čiji su radnici 1993. godine osnovali preduzeće "Energopetrol" Mostar, a Upravni odbor ovog preduzeća, pod predsjedavanjem Branka Kvesića, izabrao je Dubrovačku banku Mostar kao partnera za dokapitalizaciju preduzeća.

U izvještaju resornog federalnog ministarstva navodi se da se donošenjem ove odluke, osim na Statut preduzeća, ne poziva ni na jedan zakon koji je tada važio u FBiH, niti je bilo ko u ime državnog kapitala dao saglasnost za provođenje dokapitalizacije. Ugovor je, međutim, sklopljen i formirano je novo preduzeće "Petrol" u kojem je "Energopetrol" Mostar imao 49,7 odsto, a Dubovačka banka 50,3 odsto vlasništva.

U to vrijeme državni kapital u "Energopetrolu" iznosio je oko 67 odsto, za predsjednika novog Upravnog odbora imenovan je Milan Lučić, a za direktora Branko Kvesić. Međutim, 1999. godine sklapa se aneks ugovora kojim se u "Petrolu" smanjuje učešće "Energopetrola" na 36,7 odsto, a za sve ove odluke nije poznato ko je u ime države, odnosno FBiH, dao saglasnost za njihovo donošenje.

Krajem 1999. godine formirana je nova banka pod imenom "Aurobanka", u čiji sastav ulazi Dubrovačka banka, a za direktora ove banke imenovan je Zdenko Lučić, brat predsjednika Upravnog odbora „Petrola“ Milana Lučića.

"Aurobanku" uskoro kupuje Hipo Alpe-Adria banka, koja tako postaje vlasnik 63,25 odsto imovine "Petrola".

Federalno Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva dalje je utvrdilo da je tokom 2002. godine preduzeće "Hermes" Ljubuški, čiji je direktor Milan Lučić, od malih dioničara "Petrola" otkupilo 7,94 odsto ukupnog osnovnog kapitala.

Prema informaciji resornog federalnog ministarstva, koju je prošle sedmice razmatrala i usvojila Vlada FBiH, evidentno je da je došlo do povrede vlasničkih i upravljačkih prava države, kao i prava malih dioničara, tokom više vlasničkih transformacija.

Radi toga je federalna Vlada zadužila Agenciju za privatizaciju FBiH da izvrši reviziju "Petrola" od njegovog osnivanja do danas - kako bi se došlo do preciznih podataka o vlasničkoj strukturi, te zaštitio državni kapital, ali i prava radnika ovog preduzeća.



(Biznis.ba/Srna)

Samo se vi razbacujte. SRAM VAS BILO!

Špirić nije mogao bez audija !?



SARAJEVO - Posebno istražno povjerenstvo Zastupničkoga doma BiH iza zatvorenih je vrata, i to na zahtjev SNSD-ovih parlamentaraca, raspravljalo o sumnjivoj kupovini audija Q7 namijenjenog za službene potrebe predsjedatelja Vijeća ministara Nikole Špirića.

Također, Povjerenstvo je razmatralo informaciju o svim automobilima koje je Generalno tajništvo Vijeća ministara BiH kupilo od 15. travnja 2008. do 15. travnja 2009. godine.

U Povjerenstvu su, kako je objavila FTV, nezadovoljni informacijom u kojoj Glavno tajništvo Vijeća ministara tvrdi da je kupovina ovog automobila opravdana. Zbog sumnji da je audi Q7 za predsjedatelja Špirića plaćen čak 80 tisuća maraka više od početne cijene, i SIPA je još početkom godine Državnome tužiteljstvu na potvrđivanje dostavila izvješće o kaznenome djelu zloporabe službenoga položaja i ovlasti. Agencija je izvršila uvid, sačinila izvještće i dostavila ga ponovo Tužiteljstvu.

U informaciji se inače navodi da je za potrebe predsjedatelja Vijeća ministara BiH Nikole Špirića kupljeno jedno vozilo marke "audi Q7", te da je cijena s kompletnom opremom iznosila 219.900 KM, ali je naknadno umanjena za 1.934 KM.

Navodno je kupovina automobila navedena u planu nabavke Generalnog tajništva za 2008. godinu i kupljen je u skladu sa zakonom o javnim nabavkama, tvrdi se u Informaciji,uz ocjenu da je imenovana Komisija kroz predviđene procedure provela postupak javne nabavke.

Kuriozitet je da stoji kako je kupovina terenskog vozila bila opravdana «jer u uredu predsjedatelja Vijeća ministara BiH nije bilo nijedno takvo ili slično vozilo u prilikama kada su uvjeti na cesti i vremenske prilike to zahtijevale.

1.9.2009.
Pincom.info

http://pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=69564

Nista novo!

BiH najkorumpiranija država:
Liječnika podmićujemo u prosjeku s 247 KM, a policajca s 27 maraka



SARAJEVO — Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BIH) predstavio je u Sarajevu rezultate istraživanja provedenih u okviru projekta „Promoviranje antikorupcijskih reformi”.

Ovom prilikom predstavljen je prvi Monitoring implementacije i zagovaranja antikorupcijskih standarda, kao i rezultati drugog Kvartalnog istraživanja percepcije građana o korupciji u Bosni i Hercegovini, koji su uspoređeni sa rezultatima dobivenim iz prvog kvartala.

Na prezentaciji su se prisutnima obratili Jan Braathu, ambasador Kraljevine Norveške u BiH, uz čiju podršku se provodi ovaj projekt, kao i predstavnici TI BiH, zajedno sa stručnjacima koji su učestvovali u istraživanju i izradi studije nastale kao rezultat istraživanja.

Osnovni nalazi

U okviru Monitoringa implementacije i zagovaranja antikorupcijskih standarda, TI BiH je pratio antikorupcijske aktivnosti u najosjetljivijim oblastima, prije svega kroz praćenje napretka zakonodavne i izvršne vlasti u provođenju antikorupcijskih aktivnosti, procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima, izmjena zakonskog okvira i primjene Zakona o sukobu interesa, financiranju političkih stranaka i Izbornog zakona, funkcioniranja službi za reviziju javnog sektora, kao i policijskih i obavještajno-sigurnosnih agencija, te izmjena Zakona o javnim nabavkama.

Osnovni nalazi ukazuju na to da BiH nije ostvarila napredak u borbi protiv korupcije, te da su antikorupcijske aktivnosti još uvijek nekoordinirane i bez stvarne političke volje i sistematskog pristupa. Procesuiranje korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH je otežano i bez snažnijeg efekta, s obzirom na to da koruptivna kaznena djela uglavnom ostaju nekažnjena ili se završavaju uvjetnom kaznom. Izborni zakon nema adekvatne mehanizme za otkrivanje nezakonitog bogaćenja izabranih službenika, dok Zakon o sukobu interesa, dozvoljava službenicima koji su ga prekršili obavljanje javne funkcije u cijelom izbornom periodu, što je jasan pokazatelj da je u BiH još uvijek ostavljeno dovoljno prostora za korupciju na najvišim nivoima.

Ovo su samo neki od nalaza koji se, zajedno sa opširnijijim podacima i analizom mogu pronaći u studiji pod nazivom „Monitoring provođenja antikorupcijskih reformi u BiH“, koja je također ovom prilikom predstavljena javnosti.

"BiH nije postigla napredak u provođenju antikorupcijskih reformi i, nažalost, prema relevantnim istraživanjima percipirana je kao najkorumpiranija zemlja regiona“, naglasio je Emir Dikic, predsjedatelj Odbora direktora TI BiH, i dodao da "iako su u posljednje vrijeme započete aktivnosti na usvajanju zakona o antikorupcijskoj agenciji i usvajanju strategije za borbu protiv korupcije, obzirom da je izgubljeno jako mnogo vremena, neophodno je uložiti dodatne napore kako bi se ovi procesi okončali što prije."

Stavovi građana

Stavovi građana, sudeći prema rezultatima drugog Kvartalnog istraživanja percepcije građana o korupciji u BiH koje je rađeno na reprezentativnom uzorku građana na prostoru cijele države, ne odstupaju mnogo od nalaza Monitoringa.

Gradani BiH, kao i u prvom intervalu istraživanja, i dalje smatraju da je korupcija najprisutnija u procesu privatizacije i u političkim strankama, dok SIPA-u procjenjuju kao instituciju u kojoj je korupcija najmanje prisutna. Ispitanici još uvijek najčešće navode da su im liječnici ili medicinsko osoblje tražili mito (novac, poklon ili uslugu) za rješavanje nekog problema, dok su na drugom mjestu još uvijek policajci.

Zanimljiv je podatak da su u ove svrhe ispitanici prosječno dali 247 KM liječniku ili medicinskom osoblju, te 27 KM policajcu. Prosječan iznos mita danog od strane ispitanika najveći je u slučajevima plaćanja sveučilišnih profesora (437 KM).

Većina ispitanika smatra da je Zakon o sukobu interesa neefikasan, dok je samo polovina ispitanika čula za Zakon o slobodi pristupa informacijama, a velika većina njih nikada se nije na njega pozvala i tražila informacije od vlasti. Također, velika većina ispitanika ističe problem korupcije pri zapošljavanju, a alarmantan je i podatak da više od polovine ispitanika (57%) osobno poznaje osobu za koju je sigurna da je dobila posao „preko veze ili štele“ u nekim od općinskih, kantonalnih, entitetskih ili državnih ustanova, organizacija ili javnih poduzeća.

Rezultati drugog Kvartalnog istraživanja jasno ukazuju ja na to da su građani još uvijek nezadovoljni naporima koje sadašnja vlast ulaže u borbu protiv korupcije, da ne vide napredak na ovom polju, te da su itekako svjesni prisustva korupcije u svim sferama javnog života u BiH, kao i njenih posljedica po društvo. TI BiH je tokom prezentacije izrazio nadu da će nalazi ovog istraživanja, odnosno stavovi građana, konačno uticati na predstavnike vlasti u BiH da ozbiljnije shvate problem korupcije i istinski se uhvate u koštac sa ovim problemom, vodeći se glasom javnosti.

3.9.2009.
Pincom.info

http://pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=69622

citat:

---

Shaban wrote:
DRUGI DIO IZVJEŠTAJA O KRIMINALU U RAZVOJNOJ BANCI: NA LISTI ANKICA KOLOBARIĆ, MILA GADŽIĆ ...
19:14 / 27.08.2009.

Kantonalno tužilaštvo Sarajevo zaprimilo je drugi dio izvještaja o kriminalnim radnjama u federalnoj Razvojnoj banci. U izvještaju na 350 stranica navode se imena 50 osoba osumnjičenih za kriminal. Fedralna TV u posjedu je imena nekih osoba koji su obuhvaćene ovim izvještajem. Osim Ramiza ...

... Džaferovića, kao prvooptuženog, drugoprijavljana je Ankica Kolobarić, kao predsjednica Nadzornog odbora Razvojne banke, inače supruga bivšeg federalnog revizora Branka Kolobarića, kuma Dragana Čovića. Među osumnjičenim je i Senad Softić, kao zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke, Mila Gadžić, bivša direktorica Kantonalne agencije za privatizaciju kada je privatiziran Soko Mostar. Tu je i Vera Letica, nekadašnja šefica ureda ministra Vrankića.

Biznis.ba

---

BiH OSTALA BEZ TERMINALA U PLOČAMA
00:18 / 12.09.2009.

Federalna televizija došla je do šokantnih informacija. Naime, 150 miliona eura vrijedni Terminali u Pločama više nisu u vlasništvu Terminala Federacije. Direktor Josip Tomić je u formalnoj sudskoj proceduri zbog propuštanja odbrane interesa federalnih Naftnih ...

... terminala omogućio sudu u Dubrovniku da 7. jula donese odluku da terminali i sve instalacije pređu u vlasništvo Republike Hrvatske. Ako se nešto hitno ne poduzme, bit ćemo dužni plaćati koncesiju za korištenje vlastite imovine.

Inače, čitavu imovinu Terminala Ploče Tomić je već prije založio, uzeo je dva kredita od firme Delta Grip 2,2 milona, a nakon toga od splitske banke OTP tri miliona. Niko ne zna gdje su ti novci, a Tomić neometano nastavalja. Tako kredite ne vraća već dvije godine i već su 30 dana svi računi blokirani. Nakon 60 dana uslijedit će stečaj. Po hrvatskim zakonima Tomić će postati stečajni upravitelj i tada ide rasprodaja imovine u Pločama, odnosno vlasnici postaju Delta Grip i OTP hrvatska banka, javlja Rtvfbih.ba.

Biznis.ba

ODGOĐENO SUĐENJE BIČAKČIĆU I BRANKOVIĆU
12:09 / 14.09.2009.

Suđenje Edhemu Bičakčiću i Nedžadu Brankoviću, optuženima za zloupotrebu položaja ili ovlasti iz 2000. godine, odgođeno je danas u Kantonalnom sudu Sarajevo zbog bolesti Dalide Burzić, predsjedavajuće Sudskog vijeća u ovom predmetu. Novo ročište ...

... zakazano je za 2. novembar.
Optužnica bivše premijere Federacije BiH Bičakčića i Brankovića ( u inkriminirano vrijeme generalni direktor "Enregoinvesta") tereti za spornu kupovinu stana Brankoviću.

Prema tužbenim navodima, kupovinom spornog stana u sarajevskom naselju Ciglane budžet FBiH oštećen je za 114.000 KM, a Energoinvest za 150.000 KM.

Suđenje Bičakčiću i Brankoviću počelo je 1. jula čitanjem optužnice i uvodnim riječima strana u postupku, a za danas bilo je najavljeno otvaranje dokaznog postupka ispitivanjem prvih svjedoka optužbe.




(Biznis.ba/Fena)

MEĐUNARODNA zajednica je po završetku rata u Bosni i Hercegovini uložila više od 14 milijardi američkih dolara što je po glavi stanovnika više nego što je nakon Drugog svjetskog rata dobila Njemačka ili Japan za obnovu zemlje.

Gdje je nestala milijarda američkih dolara?

Jacques Klein, bivši specijalni poslanik generalnog tajnika UN za BiH, izrazio je zabrinutost zbog trenutnog stanja u BiH. Po njegovom mišljenju ako BiH ne može funkcionirati, a nalazi se u "srcu" Europe kako onda to isto možemo očekivati od Afganistana ili Iraka. Pita se gdje je nestala milijarda koju su dali Bosni i Hercegovini te moli one koji znaju da je vrate svojoj državi kojoj je namijenjena, iako sumnja da će se to ikada dogoditi, rekao je za Voice of America.

Dodao je kako bi članstvo u NATO savezu bio korak naprijed prema Europskoj uniji, prenosi Dnevni avaz. Klein je istaknuo kako "ratni lideri nisu dobri lideri u miru". Po njegovu mišljenju u BiH je nakon rata trebalo zakonom zabraniti nacionalne stranke, a sad Bosna i Hercegovina pod hitno mora definirati svoj ustav i reformirati mnoge zakone kao što je i onaj koji nalaže da predsjednik mora biti pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda.

SRBIJA I HRVATSKA OTIMAJU, DRŽAVA BIH POMAŽE! Ispis
08:03 / 19.09.2009.



Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH

Samo u Srbiji postoji oko 1.000 objekata bh. kompanija, a jedna trećina objekata u vlasništvu firmi iz BiH nije uopće evidentirana. Dr. Duljko Hasić bio je posljednjih godina veoma aktivan u pokušajima animiranja domaće vlasti da se imovina bh. kompanija u inostranstvu, posebno u ...


... susjednim zemljama, vrati stvarnim vlasnicima. Zbog sve učestalijih pritisaka, pa čak i prijetnji, dr. Hasić je pred odlukom da od svega digne ruke, dok domaći mešetari profitiraju na račun imovine bh. kompanija koje bi se trebale, kako se to stručno kaže, voditi u pasivnom podbilansu .

Dr. Duljko Hasić je posljednjih godina bio veoma aktivan u pokušajima animiranja doma će vlasti da se imovina bh. kompanija u inostranstvu, posebno u susjednim zemlja ma, vrati stvarnim vlasnicima. Međutim, u posljednje vrijeme Hasić se više ne želi baviti tim stvarima, jer je zbog svog angažmana na povratu imovine bh. firmi bio, kako kaže, izložen određenim pritiscima, pa čak i prijetnjama.


Iako ne želi da javno govori o imenima ljudi od kojih je dobijao prijetnje, Hasić u intervjuu za Dane kaže da je riječ samo o nekoliko ovdašnjih špekulanata koji žele da profitiraju na račun imovine bh. kompanija koje bi se trebale, kako se to stručno kaže, voditi u pasivnom podbilansu. Pod pasivnim podbilansom se podrazumijevaju stvari i prava kompanija i banaka koja nisu pod kontrolom tih pravnih lica u procesu privatizacije, kao i potraživanja i obaveze nastale prije 31. marta 1992. godine iz objekta sa subjektima na području bivše SFRJ i iz drugog entiteta. Sredstva iz pasivnog podbilansa prenose se u nadležnost agencija za privatizaciju i na Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju u RS. Budući da se radi o državnom kapitalu, ova sredstva ostaju u državnom vlasništvu. Ova materija regulirana je Aneksom G Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ. Stvari i prava iz pasivnog podbalansa, koja se nalaze na teritoriji druge države nasljednice ex-SFRJ, su za tu državu, po osnovu sukcesije, državna svojina, odnosno državno potraživanje BiH.

DANI: Gospodine Hasiću, Vi ste se u Vanjskotrgovinskoj komori BiH aktivno bavili pitanjem imovine bh. firmi u inostranstvu. Koliko zapravo naše kompanije posjeduju imovine u susjednim državama?

HASIĆ: Da bh. vlasti brinu o interesima zemlje na čijem su čelu, Bosna i Hercegovina bi danas u svom vlasništvu imala brojne i vrijedne nekretnine koje su joj druge države jednostavno otele. Mnoga ovdašnja preduzeća su u drugim zemljama imala svoju imovinu, ali su ostala bez nje jer su mlako ili nikako tražili povrat. Ili su jednostavno zaboravili uraditi svoje obaveze koje se odnose na povrat imovine kako direktno, tako i iz osnova pasivne podbilanse. Naravno, to se ne može nazvati slučajnošću i prije bi se reklo da su uske grupe svjesno zaobilazile upis nekretnina. Samo u Srbiji postoji oko 1.000 objekata naših firmi. U pitanju su veliki saloni, prodavnice, skladišta, kancelarije... Jedna trećina objekata u vlasništvu firmi iz BiH nije uopće evidentirana. Prema evidenciji i raspoloživoj dokumentaciji, 52 objekta koje Šipad komerc posjeduje u Srbiji imaju ukupnu površinu od nevjerovatnih 46 hiljada kvadratnih metara. Naime, 28 Šipadovih salona za namještaj nalaze se od Novog Beograda, Novog Sada, Vranja i Valjeva, do Niša, Kraljeva, Novog Pazara i Kragujevca. Također, ova kompanija ima i jedanaest stovarišta građevinskog materijala, pet skladišta namještaja, te čak 2.336 kvadratnih metara poslovno-kancelarijskih prostora, uključujući i poslovnu zgradu u Lenjinovoj ulici u Beogradu. Konfekcijski gigant Borac iz Travnika ima ukupno 31 objekt u toj zemlji. Uglavnom se radi o prodavnicama konfekcije. Nalaze se od Čačka i Đakovice do Podujeva i Rume. Jedan od objekata nalazi se i u Maksima Gorkog ulici u Beogradu.

DANI: Znači, mnogo naših kompanija ima nekretnine u Srbiji i Hrvatskoj?

HASIĆ: Da, naravno. Evo, pokušat ću pobrojati većinu toga, jer sam u Komori nedavno radio baš na tome. Dakle, prema dostupnoj dokumentaciji, KTK iz Visokog ima ukupno 28, a velikokladuški div Agrokomerc 21 objekt u Srbiji, od čega je čak 14 njih u Beogradu i to mahom na atraktivnim lokacijama. Preduzeće Ključ-Šik vlasnik je ukupno 27 maloprodajnih objekata na srbijanskom području, a banjalučki Rudi Čajevec i Jugoduvan imaju ukupno pet objekata. Četiri objekta posjeduje Kula Gradačac, pet Mladost iz Mrkonjić-Grada, četiri bivše NIŠRO Oslobođenje, kao i sarajevski Zadrugar. Osam objekata je u vlasništvu Fabrike duhana Sarajevo, odnosno njenog nekadašnjeg OOUR-a Promet. Kompanija PTK Pivara Tuzla imala je četiri objekta, a Vitex iz Visokog tri. Šesnaest objekata vodi se u vlasništvu preduzeća Demos Trgovina iz Dervente, devet njih ima Ozren iz Gračanice, a pet objekata PTK ZZ Trnova iz Donje Trnove. Tuzlanski Union sa svojim firmama Aida iz Tuzle i Zenit iz Bijeljine ima sedam objekata u Srbiji, koliko i Vezionica iz Zvornika, a po četiri UNIS Sarajevo i Agrosemberija. APRO Hercegovina iz Mostara i Ljubinja ima osam objekata, a četiri Metalgrađa iz Visokog. Sarajevski Alhos je vlasnik devet objekata, sedam ZOIL, a osam Unipromet iz Sarajeva. Bijeljinska Pobjeda vodi se kao posjednik pet objekata, deset Svjetlost Sarajevo, a četiri Magros. Firma Kozara iz Zvornika ima 11 objekata, četiri objekta se vode na ime Energoinvesta, šest Agroproma iz Zvornika, a deset Bosne iz Sarajeva. Nadalje, brčanski UZOR vlasnik je devet, Jedinstvo iz Kaknja osam, šest sarajevski Unis komerc, pet Interšped i tri Ugostiteljsko-zanatska zadruga Baščaršija. Svoje objekte u Srbiji su imali Hidrogradnja, Bosnalijek, Polet, RMK Zenica, Špedicija iz Bugojna, Foto-Optik, mostarski Soko, kao i brojne druge kompanije iz BiH...

DANI: Nema šta, to je zaista mnogo. Ipak, koji su to najdrastičniji primjeri, koje biste nekretnine bh. kompanija označili kao najatraktivnije?

HASIĆ: Svakako da je najkarakterističniji primjer Agrokomerca iz Velike Kladuše koji je sada na koljenima. Osim imovine u Republici Srbiji, Agrokomerc je vlasnik i 33,4 posto superluksuznog dubrovačkog hotela Belvedere. Agrokomerc ima suvlasništvo u čak osam hotela na hrvatskoj obali Jadrana i na nekim otocima. On je vlasnik 50,6 posto atraktivnog turističkog centra Vrtovi sunca u Orašcu kod Dubrovnika. Riječ je o kompleksu izgrađenom 1985. godine na oko 30.000 kvadratnih metara sa hiljadama kreveta, brojnim vilama, bazenima, restoranima, kongresnim salama... U toku rata taj turistički centar je devastiran. Kada bismo samo uspjeli vratiti cjelokupnu imovinu Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, mogli bismo finansirati sve programe. Dugačka je lista imovine u Republici Hrvatskoj: Hoteli Podgora - Soda So, Hotel Osmine Slano, Hotel Evropa, Odmarališta Partizan: Zaostrog, Baška Voda, Baško Polje, Vrtovi sunca Orašac, Hotel Belvedere i Hoteli Babin Kuk. Zatim Luka Ploče, Luka Šibenik, Luka Rijeka, Zona Kukuljanovo Rijeka, onda je Janaf do 1990. pripadao djelimično i Energoinvestu, zatim 36 benzinskih pumpi Energopetrol i dva skladišta, Ploče i Lipovljani, Poslovni prostori RMK Zenica, Šipad Export-Import, Ljubija rudnik, Obnova Lištica. Nažalost, ima još jako mnogo imovine koja nije evidentirana.

DANI: Uredu, to su nekretnine. A šta je sa ostalom poslovnom aktivom koja ne spada u nekretnine?

HASIĆ: Ima i toga. Najinteresantnija su četiri sljedeća slučaja. Prvi je Hidroenergetski potencijal Buško Jezero, koje se cijelo nalazi u BiH, a koji je građen za vrijeme SFRJ od strane EP BiH i HEP-a. No, u ratu HEP je jednostavno isključio EP BiH i ne šalje joj struju iz tog hidropotencijala. Drugo: cijeli hidroenergetski potencijal BiH na Drini, Srbija je jednostavno otela. U biti, radi se o iznosu ukradene struje od početka rata koji se mjeri u milijardama eura. Dobra stvar je što sat otkucava i registrira proizvedenu struju. Treće: umjesto da imovina od oko 30.000 kvadratnih metara u gradskoj zoni Zagreba, u Ulici Radnička 228, vrijedna oko 50 miliona eura, bude vraćena stvarnom vlasniku, sarajevskom Energoinvestu, ona je uknjižena na firmu Crobenz za trgovinu naftom. Četvrto: vlasništvo Bosne i Hercegovine nad Janafom, po sporazumu o sukcesiji kao dio vlasništva trebao je pripasti državi BiH. Međutim, Hrvatska ga je jednostavno uzela kao i svu ostalu imovinu sarajevskog Energopetrola na teritoriji Hrvatske. Jedino međunarodna arbitraža može riješiti ove probleme.

DANI: Pa šta sada učiniti? Može li se nešto uraditi?

HASIĆ: Sve aktivnosti sada treba usmjeriti na realizaciju Aneksa G. Svi organi i institucije u Bosni i Hercegovini po ubrzanoj proceduri trebaju pristupiti izradi operativnih planova i programa aktivnosti, svako iz svoje nadležnosti, na realizaciji Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije (Aneks G).

Vijeće ministara BiH, putem Ministarstva vanjskih poslova BiH, treba odmah uputiti diplomatsku notu Republici Srbiji kojom će Vlada Srbije po hitnom postupku i bezuslovno staviti van snage Uredbu o dopunama Uredbe o zaštiti imovine dijelova preduzeća čije je sjedište na teritoriji bivših republika SFRJ, objavljenu u Službenom glasniku Republike Srbije broj 24/09, jer je ista u cijelosti u suprotnosti sa Međunarodnim sporazumom o pitanjima sukcesije (Aneks G). Vlada Republike Srbije treba donijeti Odluku o provođenju Aneksa G i dostaviti ih nadležnim organima Srbije na postupanje, odnosno provođenje postupaka povrata imovine, koja je u vlasništvu pravnih lica i organa države BiH, Federacije BiH i Kantona, čime bi se uspostavio reciprocitet u postupanju, iz razloga što organi BiH nisu donijeli takvu Uredbu, a većinu imovine su već vratili pravnim subjektima iz Republike Srbije primjenjujući potpisani Sporazum o sukcesiji (Aneks G). Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Srbije trebaju u što kraćem roku potpisati bilateralni sporazum kojim bi se na principu reciprociteta izvršila razmjena podataka o imovini i potraživanjima i bezuvjetno pristupilo implementaciji potpisanog sporazuma i Sporazuma o sukcesiji - Aneksa G i odredio konačan rok u kojem postupci trebaju biti okončani.

Vlasti Bosne i Hercegovine trebaju hitno uputiti zahtjev i OHR-u - Pravnom odjelu (tumaču i garantu Dejtonskog sporazuma) da se kao supervizori uključe u praćenje postupaka implementacije Međunarodnog Sporazuma o sukcesiji (Aneks G) i na taj način zaštite suverenitet Bosne i Hercegovine u pogledu njene imovine koja se nalazi van BiH nakon raspada SFRJ, koja je ugrožena neprimjenjivanjem Sporazuma od organa Republike Srbije i Republike Hrvatske, odnosno donošenjem Uredbi koje su u suprotnosti sa važećim Sporazumom. Nadležne agencije za privatizaciju trebaju odmah uputiti pismo upozorenja svim privatiziranim i neprivatiziranim preduzećima, iz svoje nadležnosti o obavezi dostavljanja podataka i dokumentacije agencijama za privatizaciju u vezi imovine i potraživanja iz pasivnog podbilansa radi uspostave jedinstvene baze podataka i dokumentacije, odnosno Registra, koji bi bio dostavljen Pravobranilaštvima BiH.

Dalje, Agencije za privatizaciju tijesno moraju sarađivati sa Pravobranilaštvima te svu prikupljenu raspoloživu dokumentaciju dostaviti na nadležno postupanje te dalje nastaviti sa aktivnostima na obezbjeđenju dokumentacije u vezi sa pasivnim podbilansom, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Agencije za privatizaciju trebaju dati saglasnost Pravobranilaštvu u vezi angažiranja pravnih zastupnika u drugim državama u vođenju upravnih i sudskih postupaka. Pravobranilaštvo treba, odmah po prijemu raspoložive dokumentacije od Agencije ili preduzeća, pokrenuti postupke za prijenos prava vlasništva i povrat imovine kod nadležnih organa u zemlji i inostranstvu za sva preduzeća. Agencije za privatizaciju trebaju nastaviti voditi sudske postupke koji su pokrenuti po tužbama za naplatu potraživanja u Republici Srbiji. Neophodno je da Vlade u svojim budžetima planiraju i obezbijede finansijska sredstva i odobre kadrovsko jačanje svim učesnicima za realizaciju aktivnosti Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije (Aneks G).

DANI: Donedavno ste bili javno veoma aktivni po pitanju svih ovih problema vezanih za povrat imovine bh. firmi u inostranstvu. Prema našim informacijama, zbog toga ste dobili nekoliko prijetnji. Da li je to tačno?

HASIĆ: Da, tačno je. Zbog toga sam ja i digao prije par sedmica ruke od svega ovoga. Ovo je problem države i njenih institucija i one trebaju da ga riješe.


(Biznis.ba/BH Dani)