Rezultat i vrijednost greške

Uprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je izvještaj za 2009. godinu iz kojeg se može jasno vidjeti prvi rezultat primjene Privremenog sporazuma o trgovinskim odnosima BiH i EU: prošle je godine naplaćeno čak 607 miliona KM manje po osnovu PDV-a pri uvozu nego godinu ranije te još 304 miliona KM manje zbog ukidanja carina, naknada i carinske evidencije



Srbiji se, u ekonomskom smislu, može svašta prigovoriti, samo joj se ne može reći da ne brine o svojoj ekonomiji. Baš kao što se ni BiH ne može reći da brine o svojoj ekonomiji. Evo, pogledajmo na sljedećem primjeru kako to izgleda u praksi.

Prije dvije-tri godine bh. predstavnici vlasti odlučili su da potpišu takozvani Privremeni sporazum o trgovinskim odnosima BiH i EU. Tim su sporazumom, pojednostavljeno rečeno, ukinute carine na uvoz robe iz EU u BiH. Nekako u isto vrijeme i Srbiji je iz Evropske zajednice ponuđeno da potpiše isti sporazum. Međutim, iz Beograda je odaslana veoma jasna poruka Bruxellesu: "Gospodo, ako hoćete da vaša roba ulazi u Srbiju bez carina, onda prvo naši građani moraju da ulaze kod vas bez viza."

I tako je i bilo. Čim su građanima Srbije ukinute vize za putovanje u zemlje EU, zvanični Beograd se oglasio saopćenjem u kojem se navodi da su se "sada stekli uvjeti za razmatranje postepenog ukidanja carina za robe iz EU". S druge strane, u BiH su prvo ukinute carine za robe iz EU, a naši građani, još uvijek, ako žele putovati u zemlje EU, moraju čekati ispred ambasada kako bi (eventualno) dobili vize.

Nažalost, to nije jedina posljedica primjene Privremenog sporazuma o trgovinskim odnosima BiH i EU. Prije nekoliko dana Uprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je godišnji izvještaj u kojem se veoma precizno navode prvi brojčani rezultati primjene spomenutog sporazuma. Prošle je godine, dakle prve godine primjene Sporazuma o trgovinskim odnosima BiH i EU, naplaćeno čak 607 miliona KM manje po osnovu PDV-a pri uvozu nego godinu ranije, te 304 miliona KM manje zbog ukidanja carina, naknada i carinske evidencije i 154 miliona KM manje po osnovu akciza na gorivo. Također treba dodati i još jednu izuzetno važnu činjenicu: prema zvaničnim podacima, pri svemu tome, maloprodajne cijene robe iz EU prošle godine u BiH nisu se snizile, čime je izostao i jedini po BiH pozitivni efekt cijelog tog sporazuma.

Nema šta, veoma "pametna" vanjskotrgovinska politika BiH. Ne samo da nam nisu ukinute vize, nego je BiH nepovratno i nepotrebno izgubila milijardu KM prihoda po osnovu carina. Suprotno tome, Srbija je prošle godine smanjila vanjskotrgovinski deficit za čak 29,9 posto. A najznačajniji vanjskotrgovinski partner Srbije su zemlje EU. Čudno, zar ne?

Slobodna trgovina je, nema nikakve sumnje, dobra stvar, ali isključivo za velike i jake ekonomije, poput američke, japanske, njemačke, francuske i britanske. Takvim ekonomijama su nacionalna tržišta mala te se zbog toga zdušno zagovara slobodna trgovina. No, upravo te ekonomije su prije izvjesnog vremena nastale i razvile se na veoma rigidnoj trgovinskoj politici i zaštiti nacionalne ekonomije od slobodne trgovine. Čak i ekonomska teorija veoma jasno kaže da je slobodna trgovina dobra stvar, ali da male ekonomije u razvoju trebaju da štite svoju industriju i proizvodnju od slobodne trgovine svim mogućim mjerama - sve do momenta dok ne postanu konkurentni.

Međutim, od "čari" slobodne trgovine štitile su se i velike, razvijene ekonomije. Naprimjer, američki političar Michael Mickey Kantor vjerovatno će u historiji ekonomske misli ostati upamćen po nevjerovatnom i smiješnom zahtjevu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) sredinom 90-ih godina. Kantor je, naime, tada tražio od WTO-a da se Sjedinjene Američke Države proglase nerazvijenom ekonomijom a Kina visokorazvijenom, kako bi se Amerika zaštitila od uvoza jeftinog kineskog tekstila bez carina. I dok je takav zahtjev izazivao salve smijeha širom WTO-a i zemaljske kugle, Amerika je dosljedno ostajala pri stavu da je ona zemlja u razvoju kako bi na svojoj teritoriji onemogućila primjenu onoga za šta se njeni političari deklarativno zalažu - primjenu slobodne trgovine.

A ako se Amerikanci pri tome nisu stidjeli i crvenjeli u licu, onda nije bilo nikakvog razloga da se i bh. političari ne ponašaju na isti takav način prilikom dogovaranja trgovinskih odnosa s EU. Pogotovo što nejakoj i potpuno nerazvijenoj bh. privredi čak i najliberalnija ekonomska teorija sugerira upravo suprotno od onoga što je dogovoreno. No, eto, predstavnici naše vlasti su zanemarili teoriju i praksu te su se u dogovoru s EU ponašali kao da smo dvije potpuno ravnopravne, konkurentske ekonomije. Rezultate tih pregovora možemo danas vidjeti u izvještaju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, te svemu tome dodati još samo jednu rečenicu: "I greške imaju svoju vrijednost, ali već odavno oni koji krenu ka Indiji ne otkrivaju Ameriku."

Uvodnik



Facebook u javnom sektoru

Najveću mjesečnu platu u BiH imaju ljudi u raznoraznim državnim i entitetskim agencijama. Naprimjer, direktor Agencije za bankarstvo FBiH ima mjesečnu neto platu od nevjerovatnih 9.000 KM, što je tri do četiri puta više od prosječne mjesečne plate nekog izuzetno dobrog i kvalificiranog menadžera iz privatnog sektora



Bosna i Hercegovina je, između ostalog, i neslavni rekorder u Evropi po odnosu između prosječne plate u javnom i privatnom sektoru. Taj raspon iznosi nevjerovatnih 156,2 posto u korist javnog sektora, pokazala je studija Tržište rada: srednjoročni izgledi i uloga ekonomske politike koja je protekle sedmice predstavljena na seminaru u Sarajevu kojeg je organizirao SWOT - Udruženje ekonomista RS-a i Fondacija Friedrich Ebert Stiftung.

Ovaj podatak alarmantan je iz najmanje dva razloga. Prvi razlog je to što se s takvim omjerom plata u javnom sektoru, dakle u državnoj, entitetskim, kantonalnim i općinskim administracijama, BiH nikada neće osloboditi balasta - ogromne, trome i neefikasne državne administracije. No, drugi razlog je možda još i opasniji. Naime, s takvim omjerom plata u javnom i privatnom sektoru, država smišljeno i planski guši razvoj poduzetništva i privatne inicijative kod mladih ljudi, čime budućnost ove zemlje (p)ostaje, najblaže rečeno, upitna.

Upravo smo ovih dana imali priliku vidjeti na djelu omjer plata u javnom i privatnom sektoru. Najveću mjesečnu platu u BiH imaju ljudi u raznoraznim državnim i entitetskim agencijama. Naprimjer, direktor Agencije za bankarstvo FBiH ima mjesečnu neto platu od nevjerovatnih 9.000 KM, što je tri do četiri puta više od prosječne mjesečne plate nekog izuzetno dobrog i kvalificiranog menadžera iz privatnog sektora.

Kada se ima to na umu, onda uopće ne čudi činjenica da devet od deset studenata koji završavaju neki od brojnih fakulteta u BiH žele samo tri stvari od svog budućeg posla: (1) da dobiju posao u državnoj instituciji, telekomu ili, eventualno, u nekoj banci, te da pri tome (2) imju dobru platu, ali da pri svemu tome nemaju šta da rade i da na (3) poslu imaju pristup Facebooku ili nekoj drugoj društvenoj mreži (valjda da im ne bude dosadno, op. a.). Naravno, to je i razumljivo: što bi se uopće neko trudio i mučio u privatnom sektoru kada može zaraditi tri do četiri puta više u javnom sektoru i pri tome imati dvjesto do tristo puta manje posla?

Interesantno je, također, i da se studenti veterine, medicine, likovne akademije ili poljoprivrede nadaju i očekuju da će dobiti posao u, naprimjer, telekomu, čemu je, istini za volju, dosta doprinijela ovakva državna ili entitetska ekonomska politika. Ako se sjetimo prošlogodišnjeg uslova za vođu sektora deminiranja kojeg je raspisala jedna državna institucija, sve će nam biti jasno - naime, u javnom konkursu za upražnjeno mjesto za prvog čovjeka sektora deminiranja jedan od ključnih uslova bio je završena muzička akademija!

Ovakvom politikom plata u javnom i privatnom sektoru se zapravo "ubija" ono najvrednije što neka država može da ima - ambicija, poduzetnost i privatna inicijativa mladih ljudi koji tek trebaju za zakorače u svijet biznisa. A sve visokorazvijene ili razvijene zemlje zapravo imaju sasvim suprotnu politiku. Naprimjer, najveću platu u javnom sektoru u Sjedinjenim Američkim Državama ima predsjednik te zemlje i ona je zakonom propisana na 100.000 dolara godišnje i ne može biti za jedan cent viša od toga. Sva ostala administracija ima manje. Nasuprot tome, relativno dobar PR menadžer u privatnom sektoru ima 150.000 dolara godišnje, a prosječan advokat u SAD-u može k'o od šale zaraditi i 250.000 dolara godišnje. To privatni sektor čini mladim ljudima daleko atraktivnijim od javnog.

Stoga zapravo i ne čudi što u Americi u javnom sektoru rade najnesposobniji i najneambiciozniji, svi oni koji nisu uspjeli ili nisu ni probali da se uhljebe u privatnom sektoru. S druge strane, svi koji iole vrijede nešto u SAD-u posao traže u privatnom sektoru.

Nažalost, politika u BiH u ovom segmentu potpuno je suprotna od dobre svjetske prakse. I ne samo da je suprotna, nego smo čak i rekorderi u Evropi po dosljednoj primjeni te loše i kontraproduktivne politike, uostalom kao i u nizu drugih loših stvari. To je, nažalost, i razumljivo. Jer, zatšto bi bilo ko od mladih ljudi u ovoj zemlji poželio da se okuša u privatnom sektoru, ako za tri puta veću platu može da ima posao u državnoj administraciji na kojem nema šta da radi, ima redovnu platu s kojom može očekivati konstantan rast te, pored svega toga, ima još i osam sati slobodnog vremena dnevno da se "druži" na Facebooku. A u svim normalnim zemljama u državnim institucijama, osim nižih plata, odavno je ukinuta i mogućnost besposličarenja na poslu preko brojnih internet društvenih mreža.

Vrijednim službenicima i 13. plata
Tuesday, 18 May 2010

Zaposleni u institucijama BiH koji budu imali veći obim posla, a njihovi rukovodioci ocijene da su se posebno zalagali, godišnje će moći da zarade najmanje još jednu platu. Ovo je slobodan prevod Odluke Savjeta ministara BiH o kriterijumima za dodjelu novčane nagrade zaposlenima u bh. institucijama.



U Ministarstvu finansija i trezora BiH, na čiji prijedlog je odluka i usvojena, tvrde da ona ne donosi ništa novo, nego uvodi red i ujednačava kriterijume kod isplate stimulacija kako je predvidio Zakon o platama usvojen prije godinu i po.
Savjet ministara BiH je na sjednici održanoj 25. marta usvojio okvirne kriterijume, a rukovodioci institucija treba da usvoje interne pravilnike koji će precizirati kada i kako će zaposlenici biti nagrađivani.
“Maksimalan iznos novčane nagrade koji može biti isplaćen zaposlenima u instituciji BiH u toku budžetske godine je 2,5 odsto od iznosa isplaćenih neto plata za konkretnu budžetsku godinu”, piše u odluci Savjeta ministara, koja je već stupila na snagu.
Kako su objasnili u Ministarstvu finansija, nijedan zaposlenik ne može dobiti više od 20 procenata od svoje plate na ime novčanih nagrada. Institucija ne može u ovu svrhu potrošiti više od 2,5 odsto budžeta namijenjenog za plate i naknade, što bi trebalo da znači da institucija koja ima na raspolaganju milion KM može 25.000 KM da potroši na stimulacije zaposlenih.
Odluka Savjeta ministara trebalo bi da ujednači isplate za stimulacije u bh. institucijama, pa je predviđeno da budu nagrađeni službenici koji imaju povećan obim posla, jer uz svoj, privremeno obavljaju i drugi posao. Nagrade na platu trebalo bi da dobiju i oni službenici koji učestvuju u radu interresornih grupa pod uslovom da te aktivnosti ne proizlaze iz opisa njihovih poslova.
Odluka Savjeta ministara BiH, ipak, ostavlja slobodu rukovodiocima institucija kod odlučivanja kome daju novčane nagrade. Tako nagrada može biti dodijeljena i u “drugim slučajevima kada rukovodilac institucije ocijeni da rad zaposlenog doprinosi unapređenju funkcionisanja institucije”.
U većini bh. institucija još nisu usvojeni interni pravilnici kojima će biti precizirani kriterijumi za dodjelu novčanih nagrada zaposlenima iako je ta obaveza trebalo da bude završena mjesec nakon donošenja odluke, odnosno do 25. aprila.
Dragan Savić, direktor Službe za zajedničke poslove institucija BiH, kazao je juče da pravilnik nisu usvojili, ali je u završnoj fazi, te odbacio mogućnost da neko bude nagrađen “na lijepe oči” jer su kriterijumi Savjeta ministara ipak jasni i obavezujući.
Savjet ministara prošle godine donio je Odluku o dodjeli jubilarnih nagrada za one koji su u bh. institucijama zaposleni deset godina, a nagrada će biti i za one koji u tim institucijama budu radili 15, 20 i više godina, s tim da će se iznos uvećavati. Vrijednost prošle godine isplaćivane jubilarne nagrade bila je 630 KM.

SARAJEVO - Sudije Ustavnog suda BiH ove godine dobiće regres od 2.433 KM, odnosno prije godišnjeg odmora iz budžeta će im biti isplaćene po tri prosječne plate u ovoj zemlji. Ova činjenica najviše je pogodila njihove kolege iz Suda BiH gdje će sudije dobiti regres od 2.100 KM, a insistiraju da dobiju 2.433 KM, isto kao i oni iz najviše sudske instance u BiH, pišu Nezavisne.

Kako smo saznali u Savjetu ministara BiH, trenutno je u toku prepiska s Ministarstvom finansija i trezora BiH kako bi se obezbijedila isplata regresa za pravosudne institucije.

Tužilaštvo BiH obračunalo je regres u skladu sa zakonom, pa će i tužiocima biti isplaćeno 2.100 KM jer oni nisu ni tražili više.

U Ministarstvu finansija i trezora objasnili su da na osnovu Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama BiH, sudije i tužioci Suda i Tužilaštva BiH imaju pravo na regres u visini 50 odsto od osnovne plate sudije Ustavnog suda BiH.

Kako je Ustavni sud BiH svojom internom odlukom povećao plate, sada je osnovna plata sudije u toj instituciji 4.866 KM, a ranije je bila 4.200 KM, pa je i regres bio 2.100 KM. Ova najviša sudska instanca u državi ima devet sudija, pa će za njihov regres sada trebati ukupno 21.897 KM.

U Ministarstvu finansija i trezora BiH kazali su da će isplatiti sudijama i tužiocima regres u skladu sa zakonom, a ne na osnovu nekih drugih odluka, što bi trebalo da znači da će to biti 2.100 KM, pišu Nezavisne.

Nakon ovih informacija o finansijskom doprinosu godišnjim odmorima sudija i tužilaca, u sjeni ostaje isplata regresa od 586 KM za oko 22.000 zaposlenika u institucijama BiH.

Zaposleni u bh. institucijama regres će dobiti uz platu za juni ukoliko su pripremljena rješenja o godišnjem odmoru, eventualno isplatu će dobiti narednog mjeseca. Za isplatu regresa u bh. institucijama potrebano je oko 13 miliona KM.

Najuspješniji menadžeri i "šampioni biznisa" za ovu godinu su Nedžad Rešidbegović, direktor "BH Telecoma", Matan Žarić, direktor "Elektroprivrede HZHB", i Džaganadham Guntupali, direktor "Global Ispat koksne industrije". Tradicionalno, 23. po redu, proglašenje najuspješnijih menadžera i kompanija BiH održano je u srijedu naveče u Banskom dvoru, a priznanja je osvojilo 25 menadžera, koji su se borili u konkurenciji od 1.700 privrednika.

Nagrade "šampioni biznisa" dodijeljene su: Amiri Sipović, direktorici sarajevskog "Standarda", Muneveru Čergiću, direktoru Rudnika mrkog uglja Banovići, i Miletu Lakiću, direktoru višegradskih Hidroelektrana na Drini.

Rešidbegović je istakao da je "BH Telecom" ostvario u ovoj godini profit od 160 miliona KM i time pokazao da je najprofitabilnija telekomunikacijska kompanija u BiH.

"Mi smo kompanija koja godišnje u razvoj ulaže 150 miliona KM, ali i dalje imamo velike razvojne planove, među kojima je i taj da do 2015. godine zaposlimo 500 novih radnika", rekao je Rešidbegović .

Ovogodišnji najuspješniji menadžeri i privrednici u kategoriji velikog biznisa su: Sinan Merzić, direktor mostarskog "Hepoka", Hasan Nezić, direktor "Eurotransa" iz Gradačca, Miroslav Tešić, direktor teslićke "Turbine IPD", Emir Avdić, direktor kompanije "Intrade energija", Dubravka Bašić, direktor "Lagera" iz Posušja, Ćamil Zaimović, direktor Rudnika mrkog uglja Breza.
"'Hepok' je kompanija koja je iz pepela postala firma za primjer", kazao je Sinan Merzić, direktor te mostarske kompanije, dodajući da su podigli 450 hektara vinograda na dvije lokacije i svojim brendovima poput blatine, žilavke i kamenog vina, te sokova sole mio, uspjeli da utvrde svoju poslovnu poziciju, pišu Nezavisne novine.

Merzić je dodao da će budući rad ove kompanije svakako označiti i njena nova izvozna orijentacija usklađena s novosklopljenim vrijednim ugovorom za kinesko tržište.

Priznanja u oblasti srednjeg biznisa dobili su: Said Karalić, direktor kompanije "Kovan" iz Gračanice, Halil Kahrica, direktor "BH Cabel Neta" iz Sarajeva, Veljko Golijanin, direktor paljanskog "Majnexa", Mustafa H. Ađulović, direktor "Gramonta" iz Gradačca, Muhamed Hrnjić, vlasnik i direktor maglajskog "HM Prometa", i Mile Atlagić, vlasnik i direktor banjalučkog "AM Međugorja".

Visoka priznanja za mali biznis uručena su: Aci Stanišiću, direktoru i vlasniku paljanske kompanije "Stanišić", Dževadu Civiću, direktoru firme "Civić" iz Cazina, Tomislavu Ladanu, direktoru kompanije "Termo-flux" iz Jajca, Amiru Bašagiću, direktoru "Ingplasta" iz Cazina, Mahiru Mujiću, direktoru firme EZ iz Busovače, i Mirku Vincetiću, direktoru firme "Imo Junior" iz Orašja, piše biznis.ba

Manifestacija "Menadžer godine - privredna ličnost godine 2010" održana je u organizaciji Nezavisne agencije iz Zenice i Evropskog udruženja menadžera.



(vijesti.ba)

Kaže "najmenedžer" kompanije koja je u većinskom entiteskom vlasništvu, postavljen po partijskoj direktivi kao i većina laureata smiješne manifestcije "Izbor menedžera godine".
Reče i osta živ. Razvojni planovi o 500 novozaposlenih do 2015.godine. Haman su mu analitičari u "firmi" izračunali koliko treba djeci uglednika da pozavršavaju priručne studije i kojom dinamikom da diplomiraju da ne bi prelazili kvotu o 100 novoprimljenih "babića/mamića/amidžića" godišnje
Da mi je samo vidjeti način finansiranja ovog preduzeća koje organizuje ovaj idiotski izbor pa da vidimo količinu novca (našeg naravno) doniranog od BH Telecoma za ovaj izbor! Također i onaj od RMU Banovići

citat:

---

Shaban wrote:
Kaže "najmenedžer" kompanije koja je u većinskom entiteskom vlasništvu, postavljen po partijskoj direktivi kao i većina laureata smiješne manifestcije "Izbor menedžera godine".
Reče i osta živ. Razvojni planovi o 500 novozaposlenih do 2015.godine. Haman su mu analitičari u "firmi" izračunali koliko treba djeci uglednika da pozavršavaju priručne studije i kojom dinamikom da diplomiraju da ne bi prelazili kvotu o 100 novoprimljenih "babića/mamića/amidžića" godišnje
Da mi je samo vidjeti način finansiranja ovog preduzeća koje organizuje ovaj idiotski izbor pa da vidimo količinu novca (našeg naravno) doniranog od BH Telecoma za ovaj izbor! Također i onaj od RMU Banovići

---

GRAĐANI OPET PLAĆAJU MARKICE KOJE JE PONIŠTILA FEDERALNA VLADA
12:30 / 12.01.2011.
I dalje će u redovima za kupovinu markica stajati oni koji, po zakonu, to ne moraju platiti.ako za to nemaju nikakvo zakonsko uporište, županijski zavodi za zdravstveno osiguranje i ovoj, 2011. godini iz džepova tisuća građana ponovno će uzeti milijune maraka, naplaćujući ...
... premije zdravstvenog osiguranja, popularno zvane markice.

Pljačka djece i invalida

Pljačka građana ove godine odvijat će se uz pomoć županijskih vlada koje nisu, a trebale su, prema odlukama Vlade i Parlamenta Federacije BiH, od plaćanja premija (participacije) osloboditi djecu do 15 godina, učenike i redovite studente do 26. godine života, potom vojne invalide, civilne žrtve rata, invalide s utvrđenom invalidnošću od 60 posto i više, članove obitelji poginulih branitelja, umirovljenike s minimalnim iznosom mirovine, osobe starije od 65 godina te osigurane osobe (štićenici socijalnih ustanova, korisnici socijalne skrbi, dragovoljni davatelji krvi, darovatelji dijelova ljudskih tijela u svrhu liječenja, nezaposlene osobe).

Vlada nema novca

Umjesto da odluku, kako su nam u Ministarstvu zdravstva FBiH kazali, “županijske vlade bespogovorno prihvate”, one su se o nju oglušile te će se, kao što je Večernjak još prošle godine upozoravao, nezakonito uzimanje novca za spomenutu kategoriju građanstva nastaviti. Spomenimo da je federalna Vlada predložila, a Parlament Federacije još prije dvije godine osvojio odluku o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava, kojom se određeni osiguravatelji oslobađaju plaćanja premija na zdravstveno osiguranje. Umjesto da se odluka najvišeg izvršnog i zakonodavnog tijela vlasti u Federaciji BiH dosljedno primjenjuje, županijske vlade i njihovi zavodi za javno zdravstvo nastavili su od građana uzimati novac za premije zdravstvenog osiguranja (markice). Dio krivice snosi Vlada Federacije BiH, jer nije napravila financijsku strukturu kojom bi financirala primjenu odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava. Iz više izvora dobili smo informaciju da je sporna odluka napravljena bez jasne financijske strukture.

FBiH:PLAĆA DIREKTORA AGENCIJE ZA BANKARSTVO - POSLOVNA TAJNA
23:01 / 13.07.2011.


U nastavku druge redovne sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta u Sarajevu poslanici nisu dali većinsku podršku izvještaju o prošlogodišnjem radu Agencije za bankarstvo FBiH, koji im je prezentirao direktor Agencije Zlatko Barš. Glasanju o izvještaju...
... prethodila je diskusija direktora u kojoj je odgovarao na postavljena poslanička pitanja, a među ostalim o visini njegove mjesečne plaće, kao i prosječne plaće u Agenciji kojoj je na čelu.

Barš je izjavio da je iznos njegove plaće poslovna tajna, a da je prosječna plaća u toj instituciji 2.940 KM.

Zakon dozvoljava da direktor može imati pet prosječnih plaća koje se ostvaruju u Agenciji, dok on ostvaruje 2,6 prosječnih plaća, dodao je.

Barš nije odgovorio na daljnje insistiranje pojedinih poslanika, među njima Alme Čardžić, da iskaže svoju plaću u preciziranom iznosu.

Zašto bi visina plaće direktora Agencije za bankarstvo bila poslovna tajna ako tajne nema kad je u pitanju plaća predsjednika države na primjer, naveo je poslanik Josip Jurišić.

Predsjedavajući Doma Denis Zvizdić potom je rekao da se do iznosa Baršove plaće može doći "prostim matematičkim operacijama" na osnovu pokazatelja koje je načelno naveo. Pozvao je Predstavnički dom na glasanje o izvještaju o radu Agencije, koji je prezentirao Barš, a poslanici nisu dali većinsku podršku.

Sjednica je nastavljena otvaranjem slične rasprave o visini i transparentnosti plaća koje ostvaruju uposlenici u Federalnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (FERK).

Prethodno je Risto Mandrapa, predsjednik te komisije, prezentirao izvještaj o prošlogodišnjem radu FERK-a, a na poslanička pitanja o visini njegove plaće odgovorio da pokazatelje o svim plaćama u FERK-u ima na papiru koji može podijeliti poslaničkim klubovima, ne i novinarima.

Poslanik Fehim Škaljić taj je Mandrapin postupak prokomentirao riječima da i novinari odnosno javnost treba da imaju uvid u plaće, a neki su poslanici dodali da zbog sličnih situacija treba direktno televizijski prenositi sjednice iz Federalnog parlamenta.

FERK-ov izvještaj o prošlogodišnjem radu, kao i prijedlog finansijskog plana za ovu godinu, odbijeni su u konačnici ove tačke dnevnog reda. Sjednica je u toku.

Biznis.ba/Fena

14.02.2012.
Općinski sud u Tuzli:
Osuđene tri osobe zbog utaje poreza

Podijeli


Općinski sud u Tuzli osudio je Fuada i Denisa Hadžimustafića na kaznu zatvora od po tri godine i 10.000 KM, te Almira Hadžimustafića na kaznu zatvora od 18 mjeseci i 5.000 KM zbog počinjenog krivičnog djela utaje poreza.

Presuda je donesena na osnovu izvještaja Porezne uprave Federacije BiH o postojanju osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo utaja poreza.

U presudi se navodi da su osuđene osobe krive što su propustile da u svojim poslovnim knjigama prikažu stvarni promet, koji je tokom 2001. ostvaren u iznosu od 5.351.881,93 KM, a 2002. u iznosu od 12.042.351,98 KM, te nisu Poreznoj upravi Federacije BiH, odnosno nadležnom Kantonalnom poreznom uredu Tuzla podnijeli poreznu prijavu s konačnim obračunatim porezom na promet proizvoda i usluga koji za 2001. i 2002. godinu iznosi 3.487.383,87 KM.

Za navedeni iznos poreza oštećen je budžet Kantona Tuzla i Općine Tuzla, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Federalnog ministarstva finansija.

(tuzlarije.net - Fena)

Naravoučenje: Ukradi 3 miliona hajd mao u aps