Ponukan "dječkovim" prijedlogom iznesenim na podforumu "da na forum buder bolji" u kome je sugerisao otvaranje podforuma koji bi promovisao afirmativna dešavanja u BiH pokrećem ovu temu s ciljem da se na istoj postiraju pozitivni primjeri iz ekonomije


Širbegović grupa: Saradnja s Energoinvestom

07.01.2009. 16:48

Kompanija Širbegović grupa potpisala je ugovor s Energoinvestom za isporuku i montažu čelične konstrukcije na objektu Termoelektrana "Nikola Tesla B" u Obrenovcu u Srbiji, saopćila je danas Širbegović grupa.


Vrijednost ugovora je oko 3,5 miliona KM. Radovi bi trebalo da budu završeni sredinom marta ove godine.

"Jako mi je drago što smo potpisali ugovor s Energoinvestom, jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih kompanija i što s ovakvim poslom započinjemo godinu.

Čelične konstrukcije su proizvod koji zaslužuje punu pažnju i koji tek treba da dobije zasluženo mjesto na tržištu. U tom pogledu imamo vrlo kvalitetnu saradnju sa zemljama EU i ubuduće ćemo nastojati pojačati izvoz na ta tržišta.

Najbitnije je da smo obezbijedili veliki dio uposlenosti u narednom periodu. Sretan sam što, sarađujući s Energoinvestom, imamo priliku ponovo poslovati u zemljama u kojima smo se do sada više puta dokazali", kazao je Faruk Širbegović.

Proizvodnja i montaža čeličnih konstrukcija jedan je od najjačih aduta u asortimanu proizvoda i usluga koje nudi Širbegović grupa.

Kompanija započinje ovu poslovnu godinu radovima na rekonstrukciji sistema otpepeljavanja Termoelektrane u Obrenovcu.



(Svevijesti.ba/Fena)

 

Tako ba jugi daj malo sta pozitivno vidis da se napijem svake noci od muke citajuci ovo crnilo 

avna preduzeća u F BiH plasiraju u privredu 500 miliona KM
Wednesday, 14 January 2009

Desetak javnih preduzeća u Federaciji BiH /FBiH/, koja u komercijalnim bankama imaju oročeno skoro 500 miliona KM, spremno je da taj novac plasiraju u privredu BiH kao pomoć u otklanjanju posljedica svjetske ekonomske krize - tvrdi predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imamović.



Prema njegovim riječima, taj novac mogao bi pomoći u očuvanju domaće privrede u nedostatku kredita.

“Krediti bi išli posredstvom komercijalnih ili Razvojne banke FBiH. Neće sav novac odmah biti na raspolaganju, jer će dinamika zavisiti od isteka ugovora o oročenju sredstava kod banaka”, rekao Imovmović za “Dnevni avaz”.

Njemačka pomaže ekonomski razvoj Srebrenice
Thursday, 05 February 2009

Sredstvima Ministarstva inostranih poslova Njemačke, koje već tri godine pomaže ekonomski razvoj Srebrenice, do sada je otvoreno ili podržano u radu 17 privatnih radnji.



Ovo ministarstvo novac ulaže posredstvom njemačke organizacije AVO i “Kuće povjerenja” iz Srebrenice.

Povratnička porodica Zilić iz sela Sjedače u Mjesnoj zajednici Osatica, nedavno je dobila 3.000 evra za otvoranje trgovačke radnje u objektu koji su pripremili za tu namjenu.

“Na ovaj način pokazujemo kako se i sa malim iznosom novca mogu učiniti velike stvari za ove ljude”, rekao je Tomas Urban, predstavnik AVO-a iz Njemačke.

Halid Zilić i njegova supruga prvi su mještani sa ovog područja koji su uz pomoć Nijemaca otvorili prodavnicu. Niko od njih nije zaposlen, tako da je ova pomoć od izuzetne važnosti za Ziliće.

Zilić je rekao da će, osim njegove porodice, kojoj će ovo biti važan izvor prihoda, korist imati i komšije.

Povratnici sa ovog područja do sada su do prve prodavnice morali preći 15 kilometara do Skelana ili 30-tak kilometara do Srebrenice.

Njemačka organizacija planirala je da u ovoj godini otvori još devet trgovinskih radnji u seoskim područjima ili da povratnicima pruži drugi vid pomoći.

Capital

Konačno pravo pravcato tržišno takmičenje
"Zadržavanje broja uz promjenu operatera
Operateri mobilne i fiksne telefonije će najkasnije do kraja tekuće godine morati omogućiti korisnicima da mogu mijenjati operatera uz zadržavanje starog broja.
To znači da će, na primjer, korisnik “BH Mobilea” moći preći na “M:telovu” mrežu, a zadržati stari 061 broj, i obrnuto. Isto se odnosi i na “HT-Eronet”.
U odluci o politici sektora telekomunikacija BiH za period od 2008. do 2012. godine se navodi da je prenosivost broja jedan od stubova konačne liberalizacije telekomunikacionih usluga."

I. MUJANOVIĆ: KRENUO IZVOZ ZA ŠVEDSKU IKEA-U
14:31 / 15.02.2009.

Generalni direktor preduzeća "Krivaja 1884" Ismet Mujanović izjavio je za Agenciju ONASA da je izvoz proizvoda ove novoformirane zavidovićke kompanije za švedsku kompaniju IKEA krenuo ove sedmice.

Prema njegovim riječima, isporuka Krivajinih proizvoda, u ovom slučaju stolica, navedenoj švedskoj kompaniji od sutra će ići svakodnevno, i to u količini od po jednog šlepera.

Mujanović je pojasnio da su u pitanju stolice, a u toku 2009. godine, u "Krivaji 1884" očekuju isporuku oko 400.000 stolica za IKEA-u.

"Ovo je tek početak onoga što će se dešavati u ´Krivaji 1884´, kad je u pitanju saradnja s IKEA-om", rekao je on.

Dodao je da će za naredna tri mjeseca izvoz švedskoj IKEA-i biti u frekvenciji od po jednog šlepera dnevno, a nakon toga se očekuje izvoz od dva do četiri šlepera dnevno.

Mujanović je istakao značaj poslovanja s ovom švedskom kompanijom, koja je istovremeno i strateški partner "Krivaje 1884", i izrazio zadovoljstvo trenutno postignutim rezultatima, i dodao da kontinuitet koji "Krivaja 1884" ugovara s IKEA-om u ovom zavidovićkom preduzeću neće moći pratiti dugoročnije.

Pojasnio je da trenutno, prema Ugovoru o zajedničkom ulaganju, potpisanim između "Krivaje 1884" i Vlade FBiH, 24. septembra prošle godine, Vlada FBiH je obezbijedila samo 52 odsto sirovina.

"Dobijamo samo 5.200 m3 sirovina mjesečno, dok je, prema pomenutom ugovoru, obaveza Vlade FBiH da nam obezbijedi 10.000 m3", kazao je Mujanović, i dodao da iz ovog preduzeća vrše pritisak na Vladu FBiH kako bi dobili dio preostalih sredstava.

Rekao je da u "Krivaji 1884" nisu računali na kupovinu preostalih sirovina, jer, kako kaže, za to još nema tržišta.
Mujanović je podsjetio kako je preduzeće "Krivaja 1884" preuzelo obavezu za zbrinjavanje 1.934 radnika, od kojih je oko 1.700 aktivno zaposlenih.

Istakao je kako "Krivaja 1884" planira realizirati i još nekoliko novih projekata.
"Trenutno, osim izvoza za IKEA-u, također izvozimo u SAD, Njemačku, Francusku, Englesku, te u zemlje u okruženju, koje su ustvari naše tradicionalno tržište", rekao je Mujanović.

Dodao je da, iako je proizvodni program "Krivaje 1884" projektovan za pomenuta tržišta, ova kompanija namjerava osvajati afričko i azijsko tržište.

Podsjetio je da ni ovo preduzeće nisu mimoišle teškoće s kojima se susreću ostale privredne grane.
"Za naš izvoz u SAD naročito predstavlja problem nizak kurs USD, a normalni uslovi za izvoz u SAD bili bi, kada bi USD imao vrijednost 1,80 KM ili više", rekao nam je generalni direktor kompanije ´Krivaja 1884´ Ismet Mujanović.

Biznis.ba / Onasa

Uvijek u trendu: Bosanci proizvode elegantna odijela "Barack Obama"

"OVA LINIJA odijela su visoko kvalitetna poslovna odijela, a ime Barack Obama se samo nametnulo još prije nego što je on izabran za predsjednika. Veliki je rizik bio dati ime liniji po predsjedniku Obami, koji tada nije bio izabran, već je bio samo kandidat. On nam se činio simpatičnim čovjekom dobrih namjera, vjerovali smo u njega, a i u sebe, i tako su nastala odijela ´Obama´", izjavio je Ahmet Čurić, izvršni direktor Borca, najstarije tvornice odjeće u Bosni.

Odijela koštaju oko 1400 kuna

"Nakon ove vrlo uspješne linije, uskoro izbacujemo i novu koja će imati naziv ´For President´, a tko zna, možda osvane i linija s imenom nekog novog predsjednika na našim odjelima", dodao je Čurić. Odijela koja su inspirirana elegancijom novoizabranog predsjednika SAD-a trenutno koštaju 200 eura, odnosno oko 1400 kuna. Osim u Bosni, više od pola proizvoda tvornice Borac prodaju se u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, ali i nekim drugim zapadnoeuropskim i američkim državama.

Teloptic i Bingo podižu Agrokomerc na noge

Prije mjesec sklopljeni sporazumi sa sarajevskom i tuzlanskom firmom, što je na posao vratilo 20 radnika...
04.03.2009. 14:00
Nedavna posjeta delegacije Federalne vlade velikokladuškom Agrokomercu daje prve dobre rezultate.

- Dobili smo strateške partnere u proizvodnom i prodajnom ciklusu, što je doprinijelo da se počnemo dizati iz pepela - kaže za "Dnevni avaz" generalni direktor Hamza Čarkadžić.

Mesna industrija

Prije mjesec sklopljeni su sporazumi sa Bingom iz Tuzle i Telopticom iz Sarajeva, što je na posao vratilo 20 radnika.

- Aranžman s Telopticom omogućio nam je da pokrenemo farmu koka nosilja, a sve što proizvedemo oni preuzimaju, dok Bingu sedmično isporučujemo tri šlepera keksa "tops" - kaže Čarkadžić.

No, važnije od ovih poslovnih aranžmana je to što će Teloptic do kraja godine zaposliti 400 radnika u živinarskoj farmi i otvoriti pogon mesne industrije koji nikada nije bio u funkciji. U taj projekt sarajevska firma investirat će 30 miliona maraka, što će omogućiti redovne plaće za 520 radnika.

Imovina preko granice

- Radnici su već sada osigurani, Teloptic sedmično pojačava 50 peradarskih pogona sa 25.000 koka nosilja, kako bi na farmama do kraja godine bilo milion koka - kaže Čarkadžić.

Pokretanje pogona u Agrokomercu uvjetovano je i rješavanjem problema imovine firme u Hrvatskoj i Srbiji. Iako su nadležnima upućeni takvi zahtjevi, do sada taj problem nije riješen.

- Vraćanje imovine preduzeća definitivno bi osiguralo izlazak Agrokomerca iz dugogodišnje krize, iako smo trenutno, nakon "perioda mraka", zadovoljni aranžmanima sa našim partnerima - kaže Čarkadžić.

Uskoro dogovor i s Akovom

Menadžment Agrokomerca uskoro očekuje i sklapanje sporazuma s Akovom iz Visokog.

- I ta firma se želi uključiti u otkup jaja i uzgoj koka nosilja. Očekujem da uskoro počnemo saradnju i s njima. Imamo takve kapacitete da ćemo, kada oživimo mesnu industriju, u BiH biti najveći proizvođač - kaže Čarkadžić.




Autor: S. DŽANIĆ

 

TUZLARIJE - VIJESTI
17.03.2009.

Tuzlanski ˝Siporex˝ pred novim početkom

Za nepuna dva mjeseca renomirana austrijska kompanija za proizvodnju građevinskog materijala Xella, inače članica internacionalnog lanca Xella International, započet će probnu proizvodnju u svom tuzlanskom pogonu izgrađenom na temeljima zapuštene i skoro uništene tvornice Siporex. Izgradnja potpuno nove tvornice građevinskog meterijala započeta je u novembru prošle godine a ovih dana privodi se kraju instaliranje najmodernije opreme koju će Xella prvi put testirati upravo u Tuzli.

U svom vlasništvu Xella International već ima 76 tvornica siporeksa u Evropi, Kini i Americi, no njihova tvornica u Tuzli, koju su preuzeli sredinom protekle godine, bit će najmodernija u cijelom lancu. Kapacitet tuzlanske tvornice povećat će se za 100 posto - sa 100 na 200 kubnih metara građevinskih proizvoda koji će se ubuduće plasirati pod internacionalnom robnom oznakom Ytong. Preuzimanje tuzlanske tvornice Xellu je koštalo oko 46 miliona KM: 20 miliona KM potrošeno je za izmirenje dospjelih dugova prema radnicima i dobavljačima, a 26 miliona KM za nabavku novih postrojenja. Tuzlanski pogon Xella upošljavat će 110 radnika a skoro 95 posto repromaterijala kupovat će na lokalnom tržištu u prečniku od 40 kilometara. Građevinski materijal siporeks nastaje miješanjem nekoliko elemenata (kvarcni pijesak, cement, kreč, gips, aluminijski prah) koji se sjedinjuju u velike blokove pogodne za izradu elemenata različitih dimenzija i profila. Tuzlanski pogon Xelle ima i posebnu pogodnost: nadomak tvornice nalazi se Termoelektrana Tuzla koja proizvodi ogromne količine toplotne energije neophodne u proizvodnji siporeks blokova.

Polovina proizvodnje iz tuzlanske tvornice - oko 100 kubnih metara - izvozit će se na tržište regije koje inače oskudijeva u ovoj vrsti građevinskog materijala.
(Privredni servis - D.K.)

Priredio(la): S.M.

 

Kazahstanci žele da grade termoelektranu
Friday, 20 March 2009

Kazahstanska energetska kompanija “KazTransGaz” spremna je da u neposrednoj blizini preduzeća “ArcelorMittal” u Radnoj zoni “Zenica I” gradi termoelektranu snage 250 megavata, a vrijednost investicije bila bi između 200 i 250 miliona evra.



Memorandum o izgradnji termoelektrane i regulisanju međusobnih odnosa u zajedničkom preduzeću juče su potpisali Husejin Smajlović, načelnik opštine Zenica, Branko Montenegro, predsjednik Upravnog odbora, i Manuele Vernli, direktor prodaje “KazTransGaz”.
“Ovo je tek ulaznica u, nadamo se, uspješan posao. Sve bi trebalo da rezultira izgradnjom termoeelektrane u kojoj bi se na ekološki prihvatljiv način proizvodila električna energija. Njenom izgradnjom konačno bi kvalitetno bio riješen i problem grijanja u gradu. Opština Zenica ima obavezu da osigura 20.000 kvadrata zemljišta i potrebne dozvole za gradnju, što bi nam omogućilo da budemo vlasnici 25 odsto zajedničkog preduzeća, a ostatak bi pripao kazahstanskom partneru, koji bi u potpunosti finansirao izgradnju”, izjavio je Smajlović.
Predstavnici “KazTransGaza” priznali su da imaju neugodna iskustva s vlastima u FBiH, ali su kazali kako su se na novi poslovni aranžman odlučili zahvaljujući upornosti lokalnih vlasti Zenice.
“Ljudi iz Zenice odlučni su da napravimo dobar zajednički posao i vjerujemo da ćemo naići na razumijevanje nadležnih institucija kako bismo realizovali ovaj projekat”, kazao je Branko Montenegro.
Potpisivanju memoranduma prethodili su tromjesečni pregovori nakon što su Kazahstanci uputili pismo namjere lokalnim vlastima. To su učinili poslije odustajanja Vlade FBiH od projekta ulaganja u energetski sektor u ovom entitetu u kojem se “KazTransGaz” pojavljivao kao potencijalni investitor.
Memorandum će već iduće sedmice biti upućen na adrese Vlade i resornog federalnog ministarstva, te kompanija “BH gas” i “Elektroprivreda BiH” kako bi se očitovali o projektu, a uskoro će se o njemu izjasniti i Opštinsko vijeće Zenica.
“Ovo je blagodat, odnosno bingo, koji se desio ovom gradu. Sve ćemo poduzeti kako bismo posao realizovali. Očekujemo i probleme, ali očekujte našu upornost da ovaj projekat dovedemo do kraja”, poručio je Smajlović.

Capital