Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran
  
|
Re: Pozitivni primjeri
Zabranjen uvoz govedine, živine i ribe iz Hrvatske
Friday, 22 May 2009
Direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Drago Nediæ rekao je da BiH, nakon što je Hrvatska zabranila uvoz proizvoda životinjskog porijekla iz BiH, odgovorila zabranom uvoza iz ove susjedne zemlje proizvoda iz goveðeg i živinskog programa, kao i žive ribe.
Nediæ je izjavio da je Hrvatska u posljedna dva-tri mjeseca, osim dosadašnjih mjera zabrane uvoza koje se odnose na goveda, svinje, ovce i koze, uvela i novu zabranu uvoza žive ribe i živine, što je dovelo do situacije da se iz BiH gotovo ništa više ne može izvoziti u Hrvatsku osim termièki tretiranih proizvoda poput sterilizovanog mlijeka.
On je rekao da je zvanièno hrvatsko obrazloženje za uvoðenje ovih zabrana uvoza da oni imaju obaveze prema Evropi i da moraju tako da postupaju.
Meðutim, nije tako, kaže Nediæ, jer oni tek kada postanu èlanica EU ne mogu postavljati bilateralne odnose nego sve ide preko Brisela, tako da izgovor da imaju obaveze prema Evropi nije korektan.
”Na ovaj naèin BiH je dovedena u potpuno inferioran položaj”, naglasio je Nediæ.
On je naveo da proizvoðaèi iz BiH koji su izvozili u Hrvatsku sada ne mogu da izvoze svoje proizvode, ali s obzirom da je BiH zabranila uvoz iz Hrvatske oni æe imati domaæe tržište na koje mogu plasirati proizvode.
”Oni treba da nadomjeste domaæim proizvodima naše tržište”, istakao je Nediæ.
On je rekao da se nada da æe ove mjere dovesti hrvatske državne organe u situaciju da realno sagledavaju situaciju i da prema susjedu imaju korektan odnos.
Nediæ je dodao da je BiH spremna da sa Hrvatskom razgovara kao partner i susjed radi postizanja kvalitetnih rješenja.
”Mi smo od Hrvatske dovedeni u situaciju da mi skoro ništa ne možemo da uvozimo tamo, a da oni imaju najbolji i najveæi izvoz prema BiH”, naglasio je Nediæ.
On je rekao da BiH, kada je rijeè o bolesti ludih krava ima, prema Meðunarodnoj kancelariji OIA, isti status kao i Srbija i Hrvatska i veæina zemalja svijeta, i da bi zbog toga i odnosi meðu zemljama trebalo da budu jednaki, ali Hrvatska je donijela zabranu uvoza goveðih programa iz BiH - živih goveda, mesa i proizvoda od goveðeg mesa. Potom je BiH, naveo je on, donijela istu mjeru kao što je i Hrvatska i zabtranila uvoza goveda i proizvoda od ove životinje.
“Meðutim, kada je u pitanju riba, obzirom da je Hrvatska zabranila uvoz žive ribe, BiH je odgovorila istom mjerom”, naveo je Nediæ.
Zbog pojave atipiène kuge živine na prostoru Hrvatske, BiH je zabranila uvoz živine i proizvoda od živine, tako da u ovom trenutku postoje realno iste mjere, osim kada je rijeè o uvozu svinja, jer Hrvatska nema kuge i zato ima povoljniji status od BiH, zbog èega, kaže on, nije zabranjen uvoz svinja.
”Mi smo osim svinjskog i ovèijeg programa, zabranili sve ostalo. Mi smo zabranili uvoz iz Hrvatske kompletnog programa goveda, žive ribe, ali mogu proizvodi od ribe, te živinskog programa, osim termièki tretiranih proizvoda, poput pašteta”, naglasio je Nediæ.
On je dodao, da s druge strane, u oblasti veterinarstva BiH nema nijednog spornog pitanja sa Srbijom, jer sve što može da se uvozi iz Srbije u BiH može i iz BiH u Srbiju.
“Mu u ovom trenutku nemamo neriješenih pitanja u oblasti veterinarstva sa Srbijom”, naglasio je Nediæ.
Srna
|
|
22-05-2009 at 12:59 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran
|
Re: Re: Pozitivni primjeri
citat:
yugi wrote:
Nekako je ova informacija neprimjetno prošla u našoj javnosti i mislim da je istoj trebalo posvetiti puno više medijskog prostora jer se poslije dugo, dugo vremena aktuelna vlast odluèila povuæi jedan pravi potez, èime se Hrvatskoj jasno dalo do znanja da se prema BiH ne može odnositi kao prema svojoj koloniji!!!
Upravo su ovakve mjere naèin da se koliko toliko zaštite domaæi proizvoðaèi koji su ionako u inferiornom položaju u odnosu na uvoznièki lobi!
BiH OSTAJE PRI ZABRANI UVOZA IZ HRVATSKE
00:12 / 25.05.2009.
Ured za veterinarstvo BiH, uprkos protestnoj noti upuæenoj iz služebneog Zagreba, ne odustaje od zabrane uvoza peradi, živih goveda i ribe iz Hrvatske sve dok ta susjedna zemlja ne povuèe svoje mjere ...
... zabrane uvoza iz BiH, pišu Nezavisne novine.
Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Drago Nediæ rekao je juèe da æe s predstavnicima Veterinarske uprave Hrvatske pokušati riješiti ovaj problem tokom sjednice Generalne skupštine Svjetske organizacije za zdravstvenu zaštitu životinja, koja se održava u Parizu.
Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske uruèilo je u subotu bh. ambasadi u Zagrebu protestnu notu zbog odluke naših vlasti da zabrane uvoz peradi i proizvoda od peradi, goveda i proizvoda od govedine i žive ribe iz Hrvatske. Ovom notom Zagreb je zatražio da odluka Ureda za veterinarstvo BiH o blokadi uvoza iz Hrvatske hitno bude preispitana i ukinuta.
"Mi smo preispitali svoju odluku o zabrani uvoza. Èim Hrvatska povuèe svoje mjere, mi æemo odmah povuæi svoje. Spremni smo na svaki sastanak. Sa direktoricom Veterinarske uprave Hrvatske veèeras æemo razgovarati o tome. Želimo bilateralne razgovore kao dvije susjedne zemlje", kazao je juèe Nediæ.
Naglasio je da je zabrana uvoza peradi, goveda i ribe uslijedila kao protumjera na odluku Hrvatske o zabrani uvoza žive ribe iz BiH, te da je zasnovana na važeæim propisima, pišu Nezavisne novine.
"Na šta su se oni pozvali i mi smo. Hrvatska je zabranila skoro sve iz BiH. Oèekujemo da odreðene mjere povuku. Zabranili su uvoz jaja, živine, robe, goveda, svinja i ovaca. Ovce nisu problem, jer imamo brucelozu. Goveda su zabranili jer smo u treæoj grupi po stepenu rizika koja je za zemlje s nedefinisanim stepenom rizika, ali i oni su u toj grupi. Za ribu ne postoji nijedan opravdan osnov. Za živinu nemamo njihovu odluku po kojoj su donijeli zabranu, ali ona je na snazi. Mi smo zabranili uvoz, jer je na podruèju Splita zabilježena pojava nju kastla, odnosno kuge živine", istakao je Nediæ.
Dodao je da ne postoji problem u uvozu mlijeka, te da BiH prihvata termièki tretirane proizvode od živine.
"Hrvatska nije èlan EU i ne može nas uslovljavati obavezama EU. Za sada pregovaramo ravnopravno. Sa Srbijom nemamo otvorenih pitanja", napomenuo je Nediæ.
U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske piše da ova susjedna zemlja nije donijela nikakvu novu mjeru zabrane vezanu uz podruèje zaštite zdravlja životinja i ljudi kojom bi izazvala takvu odluku tijela BiH, te da posebno iznenaðuje što je odluka donesena bez najave ili konsultacija sa drugom stranom.
Zabrane dozvoljene
Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Ana Trišiæ Babiæ kazala je da æe im Ambasada BiH u Zagrebu proslijediti protestnu notu, te da su oni samo kanal koji æe notu dalje proslijediti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje treba da odgovori.
Dragiša Mekiæ, pomoænik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, napomenuo je da je ukidanje zabrane uvoza iz Hrvatske na Uredu za veterinarstvo BiH, te da je ova zabrana dozvoljena mjera i ne odnosi se na CEFTA, pišu Nezavisne novine.
Biznis.ba
|
|
25-05-2009 at 10:01 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri
konaèno smo pokazali zube ;hanka
ZIROJEVIÆ: POSTIGNUT DOGOVOR BiH I HRVATSKE
16:08 / 30.05.2009.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojeviæ i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hrvatske Božidar Pankretiæ dogovorili su danas u Sarajevu da do 1. juna bude ponovo...
... uspostavljena nesmetana trgovina izmeðu dvije zemlje, koja se tièe uvoza i izvoza peradi i preraðevina od peradi i proizvoda od ribe i goveðeg mesa.
Zirojeviæ je istakao da je ostalo da bude riješeno pitanje prometovanja živog mesa sitnih preživara, goveda i ribe, ali da æe u narednih petnaest dana na ekspertskom nivou biti uspješno riješeni i ovi problemi.
"Na sastanku je dogovoreno da u narednom periodu radimo na meðusobnom usklaðivanju i priznavanju certifikata koji prate pošiljke koje su predmet spoljnotrgovinske razmjene", rekao je Zirojeviæ novinarima.
On je naglasio da je Hrvatska najznaèajniji spoljnotrgovinski partner BiH i da je BiH jako stalo da u tom smislu imaju izuzetno dobre odnose i saradnju.
Zirojeviæ je podsjetio da je zabranjen izvoz iz BiH u Hrvatsku živih goveda, mesa i proizvoda od goveðeg mesa, živih ovaca, mesa ovaca i proizvoda od mesa ovaca, žive peradi, konzumnih jaja, rasplodnih jaja, jednodnevnih piliæa, mesa i proizvoda od mesa peradi, živih svinja, mesa svinja i proizvoda od svinjskog mesa, žive ribe i njihovih jaja i gameta.
Prema njegovim rijeèima, BiH je veoma brzo reagovala na isti naèin kao i Hrvatska, jer nije bilo spremnosti hrvatske strane na bilateralne susrete i razgovore.
"Poznato vam je da smo mi u izvršnim institucijama vlasti u BiH, uprkos enormnim pritiscima, ostali dosljedni u stavu da problemi moraju biti rješavani dijalogom i dogovorom, a ne nekim nepopularnim mjerama kao što je predloženi zakon o zaštiti domaæe proizvodnje", dodao je Zirojeviæ.
On je izrazio zadovoljstvo današnjim sastankom i dogovorom koji je postignut.
Pankretiæ je istakao da je napravljen veliki napredak i da æe dogovor doprinijeti da privrednici BiH i Hrvatske mogu dalje poslovati u zajednièkom interesu dvije zemlje.
"Ono što nam je bilo najproblematiènije u spoljnotrgovinskoj razmjeni danas smo riješili. Razgovori u vezi sa rješavanjem preostalih problema biæe nastavljeni i mislim da æe biti riješeni", rekao je Pankretiæ.
On je naglasio da je BiH izuzetno važan trgovinski partner Hrvatske i da je zadatak predstavnika dvije zemlje da uèine sve kako ne bi bilo trgovinskih barijera i spreèavanja privrednika da i dalje saraðuju.
"Ono što nudimo je i saradnja dvije zemlje u dijelu legislative i svega onoga što je na putu BiH prema EU. Biæemo tu vrlo konkretni i mislim da možemo BiH puno pomoæi", smatra Pankretiæ.
Sastanku su prisustvovali zamjenik predsjedavajuæeg Savjeta ministara BiH Dragan Vrankiæ, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH Drago Nediæ i direktor Uprave za veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hrvatske Gordan Jerbiæ.
Biznis.ba / Srna
|
|
30-05-2009 at 19:40 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri
SIPPO KUPOVNA MISIJA USPJEŠNO ZAVRŠENA: BH. NAMJEŠTAJ MOŽE ZADOVOLJITI ZAHTJEVE ŠVICARSKIH KUPACA
12:55 / 05.06.2009.
Èetverodnevna kupovna misija, koju je organizovala konsultantska firma StrikConsulting d.o.o. za potrebe Švicarskog programa za promociju uvoza u Švicarsku i Evropsku uniju (EU), kojeg finansira švicarska vlada ...
... (SIPPO - Swiss Import Promotion Programme), okonèana je veoma uspješno.
Predstavnici švicarskih firmi zainteresovanih za dugorènu saradnju u nabavci namještaja i dijelova za namještaj putovali su više od 700 kilometara po BiH kako bi posjetili proizvodne objekte potencijalnih bh. partnera i sagledali njihove proizvodne moguænosti i organizaciju proizvodnje, saopæeno je iz StrikConsultinga.
Direktor SIPPO projekta Boyko Doytchinov izjavio je tim povodom da su švicarske firme veoma zadovoljne ukupnom organizacijom ove misije, ali još više kvalitetom, tehnološkim moguænostima i nivoom obrade drveta koje nude bh. firme.
"Naruèena je izrada više od 15 uzoraka, koje æe prema nacrtima švicarskih partnera izraditi lokalne firme. Uz uspješan završetak pojedinaènih razgovora o cijenama i uslovima plaèanja, oèekujem da æe veæ od septembra, poèeti prve isporuke namještaja, a da æe još ozbiljni rezultati, u smislu dugoroènih poslova, doæi tokom jeseni kada švicarski partneri pripremaju kataloge i narudžbe za narednu godinu“, rekao je Doytchinov.
Èinjenica da je znaèajan broj domaæih firmi u moguænosti zadovoljiti zahtjevima probirljivog švicarskog tržišta samo je još jedna potvrda dostignutog tehnološkog nivoa i potencijala koje ima drvna industrija BiH, ali je oèigledno da je te moguænosti neophodno kontinuirano promovirati.
"U moguænosti smo da ovakve kupovne misije organiziramo i sami, bez pomoæi meðunarodnih organizacija, ali bi bilo neminovno mijenjati pristup domaæih vlasti i velikog dijela domaæe industrije, ukupnoj promociji izvoza“, izjavio je direktor StrikConsulting-a Fuad Strik.
(Biznis.ba/Onasa)
Nadam se da æe i naš narod konaèno shvatiti da su bolje Konjuhove stolice i stolovi od nekakvog "ami-tai" preduzeæa iz Poljske ili Austrije
|
|
05-06-2009 at 14:51 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri
USPJEH GRAÐEVINSKE KOMPANIJE „ŠIRBEGOVIÆ“ NA LIBIJSKOM TRŽIŠTU
00:18 / 12.06.2009.
Skoro cijelu proteklu sedmicu graðevinska kompanija Širbegoviæ otpremala je iz Graèanice do jadranske luke Ploèe metalnu konstrukciju za izgradnju deset sportskih dvorana u Libiji. Rijeè je o nekoliko šleperskih konvoja kojima je otpremljeno više od 1.000 tona metalne konstrukcije namjenski skrojene za deset spotskih dvorana u libijskim gradovima Tripoliju, Bengaziju, Sirti i Misurati.
Od prije nekoliko mjeseci u Libiji radi preko 100 radnika kompanije "Širbegoviæ", a ovaj broj . do kraja jula ove godine biæe utrostruèen. Naime, pored izgradnje deset sportskih dvorana, èiji je graðevinski dio vrijedan 16 miliona eura, kompanija "Širbegoviæ" sredinom godine zapoèinje još jedan posao u Libiji - . izgradnju luksuznog turistièkog naselja u Sirti.
Rijeè je o izgradnji 480 apartmana razlièite velièine a graðevinski dio ovog posla koji je pripao "Širbegoviæu" procjenjuje se na oko 35 miliona eura.
Takoðer, sredinom godine "Širbegoviæ" u Libiji zapoèinje izgradnju vlastitog graðevinskog pogona ("prefabrikovane konstrukcije") vrijednog 20 miliona eura u kojem æe djelimièno suvlasništvo imali i Širbegoviæev partner iz Libije.
Vlasnik kompanije Faruk Širbegoviæ za Slobodnu Bosnu kaže da æe ovaj pogon poèeti s radom do kraja godine i da æe to biti svojevrsna prekretnica u dosadašnjem nastupu kompanije "Širbegoviæ" na libijskom tržištu.
"S vlastitim proizvodnim pogonom bit æemo puno konkurentniji na libijskom tržištu koje je u ekspanziji i koje skoro i ne osjeæa pritisak globalne recesije", kaže Širbegoviæ. Otkriva nam da je s libijskom stranom nedavno otvorio pregovore o novom graðevinskom poslu èija vrijednost prelazi 200 miliona eura.
"Rijeè je o vrlo vrijednom graðevinskom poslu u domenu visokogradnje i niskogradnje koji prevazilazi naše kapacitete i na kojem bi se angažiralo još nekoliko graðevinskih kompanija iz BiH.
Pregovore o tom poslu naèelno smo otvorili još prošle godine kada je u službenoj posjeti Libiji boravila privredna delegacija iz BiH koju je predvodio èlan Predsjedništva BiH Haris Silajdžiæ. Ako zakljuèimo i ovaj ugovor, u Libiji æe biti posla za još najmanje 500 graðevinskih radnika iz BiH i to u narednih pet-šest godina", tvrdi Faruk Širbegoviæ.
Piše: Asim Metiljeviæ (Slobodna Bosna)
|
|
12-06-2009 at 10:41 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri
BH OFANZIVA NA TRŽIŠTE LIBIJE
11:20 / 29.06.2009.
Dva sata leta avionom Bosnu i Hercegovinu dijeli od Libije, službeno Velika Socijalistièka Narodna Libijska Arapska Džamahirija, države u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora. Libija je zemlje koja nas poštuje, cijeni, voli, i ...
... naše graðane prihvata kao istinske prijatelje. Ova zemlja je u nekoliko zadnjih godina postala pravi poslovni raj za kompanije iz Bosne i Hercegovine, kao uostalom i za kompanije iz cijelog svijest. No ljudska toplota i blagonaklonost koju libijski narod i država veæ godinama gaje prema našoj zemlji i našim ljudima je ono što nas, Bosance i Hercegovce, razlikuje od "ostalog svijeta". U doba svjetske, pa i ove naše, dugogodišnje, bosanskohercegovaèke ekonomske krize, ta prijateljska Libija nam pruža ruku spasa.
Naime, nakon 20 godina blokade, tržište Libije je ponovo otvoreno i ta je zemlja danas, sa budžetom od 146 milijardi dolara godišnje, jedno od najveæih gradilišta na svijetu. Kompanije iz cijelog svijeta su krenule u tržišnu utakmicu za dio ovog velikog kolaèa. Prije par godine veæina bh. firmi u Libiji je bila bez dovoljnog ili nikakvog posla, a danas možemo konstatirati da sve firme imaju ugovorene poslove za narednih nekoliko godina, za što je dijelom zaslužna i Ambasada na èelu sa Ferhatom Šetom. On i njegov tim prate sve naše firme, imaju dobre relacije sa svima i nastoje da pomognu pravim informacijama, ali i na druge naèine kad to zatreba. Inaèe, libijsko tržište je najveæe izvozno tržište za graðevinske kompanije iz Bosne i Hercegovine, a u ovoj zemlji trenutno posluje 16 bh. kompanija.
„Tog bogatog tržišnog kolaèa ima i za naše firme, i one veæ uzimaju jedan dio", kaže na poèetku razgovora za Svevijesti.ba Ferhat Šeta ambasador BiH u Libiji.
Ambasador Šeta istièe firme koje su u Libiji napravile velike poslove: „To su prije svega Energoinvest - Sarajevo, Hidrogradnja - Sarajevo, GP Bosna - Sarajevo, Bosna S Oil Services - Sarajevo,ove firme su postale sinonim uspješnih kompanija u Libiji kroz rad proteklih 40 godina.
Tu su svakako i Džefara MIMS - Sarajevo, prva strana investicija u prehranbenoj industriji koja je postala lider na libijskom tržištu, inaèe firma u vlasništvu familjie Selimoviæ.
Bosnalijek koji je svojim programima obezbijedio veliku saradnju sa libijskim partnerima kako u BiH tako i u Libiji; zatim Širbegoviæ - Graèanica, Neimarstvo iz Trebinja na èelu sa direktorom dipl inž. graðevine Radomirom Trapariæem, Euroasfalt - Sarajevo, su firme koje su dobile velike poslove u 2009 godini i koji uspijevaju u poslu.
Tu su i firme od kojih su neke dobile poslove, neke rade, ili su u fazi zadnjih pregovora oko sklapanja ugovora kao što su Giprom - Tuzla, Vrba - Žepèe, Megaelektra - Graèanica, Graditelj - Sarajevo, Umel - Tuzla, Teco - Sarajevo i Džuna - Bihaæ. Uglavnom, još je tu bh kompanija èiji predstavnici borave u Libiji kako bi upoznali moguènosti saradnje sa libijskim partnerima i naravno otpoèeli proceduru otvaranja svojih ureda, kaže Šeta.
On istièe da je tržište u potpunosti otvoreno, ali i da je konkurencija žestoka pa je za uspjeh i izdržavanje konkurencije potrebno imati dobar program i kvalitetnu, osposobljenu struènu ekipu, koja je spremna da radi vani. „U Libiji trenutno radi oko 1700 do 2000 ljudi iz Bosne i Hercegovine, a neki od njih ovdje su sa svojim familjiama. Dosta je onih sa visokom struènom spremom, odnosno naših ljudi koji vode poslove u Libiji. Za naše kompanije radi i dosta Libijaca, kao što i dosta naših radnika radi za druge, strane firme u koje opet prelaze iz naših kompanija", navodi ambasador Šeta.
Ono što raduje je prijateljska atmosfera i dobro raspoloženje Libijaca koje gaje prema našoj zemlji i graðanima.
"Libijsko tržište je tržište koje nas hoæe, imamo blagonaklonost vlade Libije i libijskog naroda, prihvataju nas kao prijatelje kojima su sva vrata otvorena i što se tièe države i naroda", kaže Šeta i dodaje da su Libijci veliki jugonostalgièari.
Ambasador Šeta tvrdi da bh. kompanije na libijskom tržištu imaju odliènu reputaciju i da je bh. poslovna zajednica u Libiji sve brojnija i sve agilnija, te da je pomoæ i podrška vlasti iz Bosne i Hercegovine na dobrom nivou.
„Dolasci dr. Harisa Silajdžiæa su imali su ogroman znaèaj. Svi njegovi dolasci, sa predstavnicima kompanijama kojih je nedavno bilo 80-ak, znaèili su široko otvaranje vrata na libijskom tržištu", kaže Šeta.
Podsjetimo, kao rezultat ove posjete je i uspjeh graðevinske kompanije "Širbegoviæ" na libijskom tržištu. Ova kompanija æe pored izgradnje deset sportskih dvorana, èiji je graðevinski dio vrijedan 16 miliona eura, sredinom godine zapoèeti još jedan posao u Libiji - izgradnju luksuznog turistièkog naselja u Sirti. Rijeè je o izgradnji 480 apartmana razlièite velièine a graðevinski dio ovog posla koji je pripao "Širbegoviæu" procjenjuje se na oko 35 miliona eura. Takoðer, sredinom godine "Širbegoviæ" u Libiji zapoèinje izgradnju vlastitog graðevinskog pogona ("prefabrikovane konstrukcije") vrijednog 20 miliona eura u kojem æe djelimièno suvlasništvo imali i Širbegoviæev partner iz Libije.
Dakle, uz svu naklonost koju Libija gaji prema BiH ipak je za ostanak na ovom tržištu potrebno imati jako dobre projekte, a postoji i još par stvari koje bi BiH mogla uraditi da olakša poslovanje našim firmama. „Ono što je potrebno da bi se olakšao posao je i direktna aviolinija, te bezvizni režim sa Libijom, jer èekanje vize ili aviona po petnaestak dana znaèi da posao veæ kasni" , istièe Šeta.
Takoðer, veliki je problem naših firmi što nemaju banke koje bi ih pratile. „Za svaki posao morate imati bankovne garancije, koje ako ih uzimate od banaka drugih država poskupljuju ponudu pa niste konkurentni ako plaæate. Kad bismo imali bankovnu garanciju, tada bi bili veliki konkurenti u tržišno-radnoj utakmici", kaže ambasador Šeta.
Ambasador je na kraju ukazao i na potrebu stvaranja konzorcija bh firmi, a što je nedavno na inicijativu tuzlanskoga Graðevinskog poduzeæa "Giprom" i uèinjeno u Tuzli. Naime, održan je inicijativni sastanak za osnivanje konzorcija tvrtki iz BiH koje bi željele sudjelovati u velikim projektima na libijskom, bosanskohercegovaèkome, a kasnije i na europskom i svjetskom tržištu.
Sve u svemu može se zakljuèiti da je veliki broj firmi iz Bosne i Hercegovine veæ napravio odlièan posao u Libiji, a uz blagonaklonost i prijateljski odnos ove bogate zemlje i njeno profitabilno tržište imamo sjajnu priliku da dio tog golemog potencijala usmjerimo u BiH i iskoristimo ga za zapošljavanje znaèajnog broja ljudi iz BiH, te izlazak iz ekonomskog æorsokaka u kojem sa sada nalazimo.
Libija je prilika koja sa ne smije propustiti.
(Biznis.ba/Svevijesti.ba-S.Æ.)
|
|
29-06-2009 at 13:12 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
<br /><br /><br /><br />
