diwna Nivo: Forumski doajen ***
Registriran(a): 17-05-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 3577 IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri

Uskoro iz Kalesije kreæe prva isporuka za Tursku
U tvornici je u toku instalacija automatske linije za kovanje koja je nedavno nabavljena u Njemaèkoj
05.10.2009. 16:15
Nakon potpisivanja ugovora s turskom firmom Tudemsas iz Sivasa, vrijednog više od 700.000 eura, iz kalesijske tvornice Unis TOK uskoro treba krenuti prva isporuka odbojno-vlaènih naprava za Turske željeznice, saznajemo od Seada Džafiæa, vlasnika Unis TOK-a.
- Vjerujem da æemo s Turcima i ubuduæe dobro saraðivati. Moguæi su i novi ugovori s njima, a imamo kontakte i s iranskim željeznicama, za koje bismo takoðer trebali raditi - kaže Džafiæ.
U tvornici je u toku instalacija automatske linije za kovanje koja je nedavno nabavljena u Njemaèkoj, a radi se i na proširivanju tvornièke hale uz postavljanje staze za kran. Rijeè je o investiciji vrijednoj dva miliona maraka. Unis TOK trenutno upošljava 85 radnika.
Džafiæ kaže i da bi uz veæe razumijevanje opæinskih i kantonalnih èelnika, u ovaj posao mogle biti ukljuèene i nove firme.
- Samo da nas prati, jedna takva firma koja bi radila finalnu obradu metala mogla bi fino poslovati. Mi trenutno svoje proizvode na završnu obradu šaljemo u Brèko, a to bi se uz odreðena ulaganja moglo raditi i u Kalesiji - kazao je Džafiæ.
Autor: F. S.
|
|
06-10-2009 at 08:40 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
diwna Nivo: Forumski doajen ***
Registriran(a): 17-05-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 3577 IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri

USAID
Novih 35 miliona dolara za ekonomski razvoj BiH
Objavljeno 13.10.2009 u 19:24
Zamjenik ambasadora SAD-a u BiH Jonathan Moore, direktor USAID-a Allan Reed, švedski ambasador u BiH Bosse Hedberg i direktor Švedske agencije za meðunarodni razvoj (SIDA) najavit æe sutra u Sarajevu pokretanje projekata FIRMA i FARMA, nova dva programa vrijedna 35 miliona dolara koji te države zajednièki finansiraju, saopæeno je iz USAID-a.
FIRMA, program pomoæi razvoja preduzeæa u drvnoj industriji, turizmu i lakoj preraðivaèkoj industriji, petogodišnji je projekt vrijedan 21 million dolara.
Cilj tog amerièko-švedskog projekta je podrška ekonomskom razvoju i veæem zapošljavanju u ova tri sektora koja zajedno èine oko jednu èetvrtinu bruto državnog proizvoda (BDP) te preko jedne treæine njegovog izvoza.
USAID i SIDA su takoðer partneri u kreiranju i implementaciji èetverogodišnjeg, 14 miliona dolara vrijednog projekta FARMA za razvoj tržišne poljoprivrede.
Cilj tog projekta je da ubrza održivi ekonomski razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane u BiH putem ekološki održive i tržišno konkurentne proizvodnje, prerade i prodaje poljoprivrednih proizvoda.
Oba projekta su, kako se istièe u saopæenju USAID-a, razvijena kao odgovor na uveæane potrebe BiH da ubrza što širi ekonomski rast te što prije dostigne ekonomsku samodrživost.
Fena
|
|
14-10-2009 at 08:06 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri
EPBiH: REVIZIJOM PROJEKTA OTVOREN PUT ZA INVESTICIJU OD 900 MILIONA EURA
00:23 / 22.01.2010.

Revizijom idejnog i investicionog projekta izgradnje bloka 7 u Termoelektrani Tuzla i praktièno je zapoèela realizacija najveæeg poslijeratnog investicionog ciklusa u Bosni i Hercegovini. U prisustvu federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vahida ...
... Heæe, premijera TK-a Enesa Mujiæa, naèelnika Opæine Tuzla Jasmina Imamoviæa, generalnog direktora JP EPBiH Amera Jerlagiæa i njegovih saradnika, direktora rudnika, koji su od nove godine pod okriljem Elektroprivrede BiH kao èlanice novoformiranog energetskog koncerna, brojni energetski struènjaci raspravljali su o ponuðenim rješenjima za izgradnju bloka, èija je investiciona vrijednost 900 miliona eura.
"Do poèetka realizacije izgradnje ovog energetskog diva snage 450 MW, veæe snage nego što je ukupno instalirana snaga TE Kakanj, èija æe proizvodnja oko 3.000 GWh elektriène energije biti veæa za više od 50 posto proizvodnje EPBiH danas ili dva puta veæa od ukupne proizvodnje hidroelekrana na Neretvi, HE Jablanica, Grabovica i Salakovac, poslije uspješno provedene revizije investiciono-idejnog projekta pristupit æe se izradi glavnog projekta, izboru opreme i izradi investicione konstrukcije u saradnji s Vladom Federacije", saopæeno je iz EPBiH.
Tokom juèerašnje gotovo cjelodnevne rasprave iznesena su mišljenja i prijedlozi koji æe biti ugraðeni u glavni projekt, a odnose se na efikasnije korištenje uglja kao pogonskog energenta buduæeg bloka 7, efikasnije korištenje nusproizvoda i zaštitu okoline za koju je reèeno da uvažava sve norme Evropske unije te da æe biti uvedena i neka rješenja koja su kvalitetnija i od austrijskih ili švajcarskih, èime æe u potpunosti biti ispoštovani zahtjevi lokalne zajednice.
Posebno je naglašeno da se izgradnjom bloka 7 osigurava posao za Rudnik Kreka u narednih 50 godina te da Elektroprivreda BiH, odnosno TE Tuzla, veæ raspolaže veæinom kadra koji æe moæi efikasno upravljati ovim blokom èija neka rješenja predstavljaju sam svjetski vrh u izgradnji termoenergetskih objekata.
(Fena)
|
|
22-01-2010 at 09:44 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri
USKORO POÈINJE GRADNJA ÈETIRI DIONICE AUTOCESTE 5C
00:17 / 20.03.2010.
Direkcija za autoceste FBiH pokrenula je proces dobivanja saglasnosti za izdavanje urbanistièkih dozvola za èetiri dionice na koridoru 5C, odmah nakon što je Dom naroda Parlamenta FBiH protekle sedmice usvojio izmjene Zakona o prostornom planiranju. Za urbanistièku ...
... dozvolu, naime, potrebno je dobiti 17-18 saglasnosti od opæina, javnih preduzeæa, elektroprivreda, telekoma...
Zakon je usvojen kako bi se odblokiralo skoro milijardu maraka stranih kredita za gradnju koridora 5C izdavanjem urbanistièkih saglasnosti bez prostornog plana. No, osnova prostornog plana po kojoj bi bile izdavane dozvole još nije upuæena Parlamentu na usvajanje, tako da se zakon još ne može primjenjivati.
Direktor Direkcije Erdal Trhulj kaže da ih to ne spreèava da krenu u pribavljanje saglasnosti za urbanistièke dozvole.
- Da ne bismo gubili vrijeme, veæ smo poèeli predavati zahtjeve. Tako æemo brže doæi do potrebnih dozvola i procesa eksproprijacije nakon usvajanja osnove prostornog plana - kazao nam je Trhulj.
- Veæ u junu trebali bi biti raspisani i tenderi za pretkvalifikaciju kompanija za izvoðenje radova na ovim dionicama, kako bi sve teklo paralelno, odnosno kako bi sama gradnja mogla krenuti poèetkom naredne godine - kaže naš sagovornik.
Radi se o dionicama Svilaj - Odžak, Drivuša - Donja Graèanica, Vlakovo - Tarèin i Zviroviæi - Bijaèa. Dozvole su izdate jedino za dionicu Kakanj - Zenica.
U osnovu prostornog plana potrebno je unijeti obje varijante sporne trase autoputa kroz Blagaj i Poèitelj, kako je to dogovoreno u januaru, i poslati je Parlamentu na usvajanje. Nakon toga bit æe otklonjene i smetnje za ratifikaciju kredita Evropske investicijske banke za dionicu Kakanj - Zenica, od 75 miliona eura.
|
|
20-03-2010 at 22:45 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Pozitivni primjeri
CILJ TENDERI NATO-a
00:19 / 13.04.2010.
Konzorcij u koji æe uæi èetrdesetak bh. firmi tekstilne, kožarske i obuæarske industrije biæe uskoro formiran, a prioritet æe mu biti uèešæe na tenderima NATO-a. To je ustvrdio Ahmet Èuriæ, direktor travnièke ...
... Tvornice konfekcije "Borac", koji je prošle godine inicirao osnivanje konzorcija iz oblasti tekstilne, kožarske i obuæarske industrije radi zajednièkog nastupa domaæih preduzeæa na inostranim tržištima, pišu Nezavisne.
"Od Ministarstva odbrane BiH dobiæemo uskoro certifikat za rad kako bismo iduæe godine mogli uèestvovati na tenderima NATO-a. Kada dobijemo certifikat onda æemo oficijelno prezentirati bh. konzorcij 30 do 40 firmi, koje æe se prijaviti na tendere NATO-a za izradu namjenske obuæe", tvrdi Èuriæ.
Istakao je da konzorcij na neki naèin veæ funkcioniše s obzirom na to da nekoliko preduzeæa odranije zajednièki djeluje na domaæem tržištu, ali da to nije obim koji žele postiæi.
"Za naše firme je mnogo bolje da na tržištu nastupaju organizovano nego pojedinaèno. Kada se firme prijavljuju na tendere ne mogu ponuditi samo jedan, dva ili tri odjevna predmeta, nego ponuda mora da bude šira. Zato je važno formiranje konzorcija", kaže Èuriæ.
Govoreæi o poslovanju "Borca", on je istakao da plan finansijske konsolidacije daje pozitivne rezultate, te da æe ovih dana na obuku primiti oko 100 mladih radnika, a oko 50 u stalni radni odnos. Angažovanje dodatne radne snage omoguæeno je nakon što je dogovoren plasman "Borèevih" proizvoda na rusko tržište.
Agencija za privatizaciju FBiH je krajem prošle godine predložila raskid kupoprodajnog ugovora za ovu fabriku s ortaèkom grupom radnika i menadžmenta "Borca", ali o ovome još nije donesena konaèna odluka. Èuriæ smatra da je raskid ugovora neminovan, ali oèekuje da æe, nakon provedbe plana stabilizacije za oko godinu i po dana, ova firma biti jaka i da æe za kupovinu njenog državnog kapitala biti zainteresovane vodeæe evropske kompanije s kojima "Borac" veæ posluje, poput "Grosa" i "Pierre Cardina".
Biznis.ba
|
|
13-04-2010 at 11:25 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|