Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima
|
Dea Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 26-12-2005 Lokacija: IRI Odgovori: 4162 IP: Maskiran
|
Re: Patologija normalnosti
Ima jedan so cu ga haman likvidirat a zbog cigare.
Ono ustanem pa prebiram sta pojst a da nije otrov, pa voda - ne cesmenjaca vec iz flase, a kazu da nije ni to dobro i onda hajde do ureda kroz smrdljivi grad, buke, metezi, prljave ulice, smogovi i razna gnojiva. I tako dodjem i fino izvadim da zapalim a on ti - nemoj ba, haj sto nas trujes, sebe ubijas!...
I onda puknem - nabijem te! - vidis da je ovo najcistiji konzum, fini prirodni duhan, bez primjesa omotan papriricem ko ona ljuska od bjelanceta
|
31-10-2010 at 23:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
racionalna manjina Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-02-2010 Lokacija: Tuzla Odgovori: 11437 IP: Maskiran
|
Re: Re: Patologija normalnosti
citat: Dea wrote:
Ima jedan so cu ga haman likvidirat a zbog cigare.
Ono ustanem pa prebiram sta pojst a da nije otrov, pa voda - ne cesmenjaca vec iz flase, a kazu da nije ni to dobro i onda hajde do ureda kroz smrdljivi grad, buke, metezi, prljave ulice, smogovi i razna gnojiva. I tako dodjem i fino izvadim da zapalim a on ti - nemoj ba, haj sto nas trujes, sebe ubijas!...
I onda puknem - nabijem te! - vidis da je ovo najcistiji konzum, fini prirodni duhan, bez primjesa omotan papriricem ko ona ljuska od bjelanceta
Hoæeš da kažeš da ima i takvih ljudi koji "ne vide šumu od drveta" pa u moru mnogo veæih i opasnijih zala pušenje smatraju najveæim i najopasnijim zlom. Znaèi najvažnije je da ljudi ne puše, a sve æe se ostalo popraviti samo od sebe kad ljudi prestanu pušiti. Nisam pušaè, ali stvarno ovi što vode ove agresivne antipušaèke kampanje mi mnogo više smetaju od duhanskog dima. HALOO, ljudi strepe kako æe prehraniti djecu zato što im firma propada, i umjesto da se ti problemi rješavaju sva energija se usmjerava na rješavanje problema pušenja po kafiæima.
|
01-11-2010 at 14:42 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
racionalna manjina Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-02-2010 Lokacija: Tuzla Odgovori: 11437 IP: Maskiran
|
Re: Patologija normalnosti
Godine 1930. veæina njemaèkog stanovništva, osobito radnici i namještenici, bila je protiv nacizma. Bili su na strani demokracije, kao što se pokazalo na politièkim i sindikalnim izborima. Postavljalo se pitanje da li bi se oni, kad bi došlo do borbe, borili za svoje ideje. Pretpostavka je bila da je jedno imati mišljenje, a drugo imati uvjerenje. Ili, recimo to drugaèije, svatko može steæi mišljenje, upravo kao što èovjek može nauèiti strani jezik ili strane obièaje, ali samo ona mišljenja koja su ukorijenjena u strukturi karaktera jedne liènosti, što ukljuèuje energiju sadržanu u njezinom karakteru — samo ta mišljenja postaju uvjerenja. Djelotvornost ideja, koje je lako prihvatiti ako ih veæina proklamira, u velikoj mjeri ovisi o strukturi karaktera liènosti u kritiènoj situaciji. Karakter je, kao što je Heraklit rekao a Freud pokazao, sudbina èovjeka. Struktura karaktera odreðuje kakvu æe ideju èovjek izabrati a odreðuje i snagu ideje koju je izabrao. U tome je doista veliki znaèaj Freudova shvaæanja karaktera — buduæi da ono nadilazi tradicionalno shvaæanje ponašanja i govori o dinamièki nabijenom ponašanju, tako da èovjek ne samo misli na odreðeni naèin nego je i sama njegova misao ukorijenjena u njegovim sklonostima i emocijama. Pitanje koje smo postavljali u ono vrijeme glasilo je: u kojoj je mjeri struktura karaktera njemaèkih radnika i namještenika u suprotnosti s autoritarnom idejom nacizma? To je impliciralo još jedno pitanje: u kojoj æe se mjeri, u kritiènom trenutku, njemaèki radnici i namještenici boriti protiv nacizma? Izvršeno je istraživanje i rezultati su pokazali da, grubo govoreæi, deset posto njemaèkih radnika i namještenika ima ono što nazivamo autoritarnom strukturom karaktera; oko petnaest posto ima demokratsku strukturu karaktera, a golema veæina — oko sedamdesetpet posto — su oni kojih je struktura karaktera mješavina obje krajnosti. Teorijska je pretpostavka bila da æe oni autoritarni biti gorljivi nacisti, »demokratièni« borbeni antinacisti, a da veæina neæe biti ni jedno ni drugo. Pokazalo se da su ove teorijske pretpostavke bile manje- više toène, što se potvrdilo u dogaðajima izmeðu 1933. i 1945. godine.
Što se tièe našeg cilja, za sada je možda dovoljno reæi da je struktura autoritarnog karaktera struktura karaktera takve liènosti kod koje se osjeæaj snage i identiteta zasniva na simbiotièkoj podložnosti autoritetima i istodobno na simbiotièkom dominiranju nad onima koji su potèinjeni njezinom autoritetu. To jest, autoritarni se karakter osjeæa snažnim kad se može potèiniti i postati dijelom preuvelièanog i obogotvorenog autoriteta (kojeg do neke mjere podržava stvarnost) i kad istodobno može preuvelièavati sebe, ukljuèujuæi i one koji su potèinjeni njegovom autoritetu. To je stanje sado-mazohistièke simbioze koja mu daje osjeæaj snage i osjeæaj identiteta. Bivajuæi dijelom »velikoga« (štogod to bilo), on postaje velik; da je sam, bez drugih, on bi se pretvorio u ništa. Upravo stoga je prijetnja autoritetu i njegovoj autoritarnoj strukturi za autoritarni karakter prijetnja njemu samom — prijetnja njegovom mentalnom zdravlju. Zato je on prisiljen boriti se protiv ove prijetnje autoritarizmu, kao što bi se borio protiv prijetnje svom životu ili svom mentalnom zdravlju. ( Erih from -Autoritet i porodica)
|
06-11-2010 at 15:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
racionalna manjina Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-02-2010 Lokacija: Tuzla Odgovori: 11437 IP: Maskiran
|
Re: Re: Patologija normalnosti
citat: blentava wrote:
1. Normalnost kao statisticka uzrocnost - normalnim se smatra modalitet ponasanja koji upraznjava stohasticki* (verovatni) kapitalni deo ljudske populacije;
Veæina je podržavala Hitlera, Staljina, Miloševiæa i još brojne diktatore, pa se zbog toga ovaj kriterij za odreðivanje normalnosti može, struèno reèeno, okaèit' maèku o rep.
citat: blentava wrote:
2. Normalnost kao apriorna normativnost - „normalnim” se smatra ponasanje koje je od strane izvesnog drustveno prihvacenog autoriteta proglaseno za pozeljni obrazac interpersonalne interakcije;
I ovaj kriterij za odreðivanje normalnosti nije pouzdan, jer u današnjem društvu autoriteti su osobe koje su slavne, bogate,sebiène, popularne, a ne osobe koje su razumne, poštene, humane i nesebiène.
citat: blentava wrote:
3. Normalnost kao funkcionalna utilitarnost** - „normalnim” se smatra onaj oblik ponasanja koji u datom trenutku uzrokuje najmanji stepen socijalnih konflikata u interpersonalnoj interakciji ljudskih jedinki;
S ovim se slažem.
citat: blentava wrote:
4. Normalnost kao prevencijski korektiv - „normalnim” se smatra ono sto sluzi sprecavanju pojave konflikta kao potencijalno degenerisuceg faktora organizovane ljudske zajednice.
I s ovim se slažem
citat: blentava wrote:
Rezimirano, postovane dame i gospodo - NORMALNOST FAKTICKI NE POSTOJI!
Ona uvek zavisi od socijalnog konteksta i miljea u kojem se odnosna jedinka nalazi.
Normalnosti danas vrlo malo ima, ali to ne znaèi da normalnost ne postoji, i/ili da se ne može definisati.
Ako je društvo normalno, normalni æe biti i pojedinci koji u tom društvu žive.
citat: blentava wrote:
Uostalom, sama psihologija je na svoj nacin to nedvosmisleno iskazala:
u klinickoj psihologiji, u upotrebi se nalazi KONCEPT NEGATIVNE DIJAGNOSTICKE DESKRIPCIJE - ukoliko posaljete neku jedinku na psihijatrijsko opserviranje, u izvestaju dostavljenom od strane strucnjaka nigde necete naci izraz koji deklarise da je jedinka NORMALNA!
Iskljucivo cete dobiti analizu koja ce utvrditi da se kod odredjene osobe ne javljaju nikakvi, ili da se pak delimicno odnosno potpuno javljaju neki drugi simptomi i manifestantne karakteristike - ali oficijelni izvestaj medicinskog strucnjaka koji bi potvrdio da je izvesna osoba NORMALNA - necete nikada videti!
Psihologija nam kaže šta je to bolesno, bolest nije normalna, tako da je normalno sve ono što nije bolesno. Psihologija ne može sama definisati pojam normalnosti, zato što je èovjek bio-psiho-socijalna struktura, a psihologija prouèava samo jedan dio te složene strukture. Normalno je ono što dovodi do zdravlja, a zdravlje se definiše ne samo kao odsustvo bolesti, veæ kao potpuno fizièko, psihièko i socijalno blagostanje.
citat: blentava wrote:
"Tri puta vode do mudrosti: razmisljanje - ono je najplemenitije; odgoj - on je najlaksi; iskustvo - ono je najneugodnije."
Za mudrost je potreban adekvatan odgoj i adekvatno iskustvo, koje æe proizvesti adekvatno ( normalno , zdravo) razmišljanje koje se može nazvati mudrošæu.
|
13-03-2011 at 16:30 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
racionalna manjina Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-02-2010 Lokacija: Tuzla Odgovori: 11437 IP: Maskiran
|
Re: Re: Patologija normalnosti
citat: blentava wrote:
Vidi, Raco, nisam ni psihijatar ni psiholog po vokaciji, ali, ako me neka tema interesuje..potrudim se da nadjem sve informacije o njoj. Veoma je bitno znati pronaci ono sto trazis, a meni to ide od ruke..
Ako bih prepricavala tekst od visoko umnog coveka kao sto je Dr Nastovic..tekst bi mozda izgubio na jacini, sto meni nije cilj, zato ga linkujem i ostavim citaocima da sami donesu zakljucke..
Vrlo objektivno od mene.
Pozdrav za tebe i uvek imaj u vidu da prvo treba da budes covek a potom strucnjak. To je veoma vazno u medjuljudskim odnosima i komunikaciji.
Pa normalno, mora se èovjek prije izgradnje vlastitog stava o neèemu upoznati sa nauènim saznanjima o tome neèemu. Ni ja nisam ni psihijatar a ni psiholog, i to mi daje odreðenu slobodu u razmišljanju, zato što se ne bojim dirati u "svetinje" koje su postavili autoriteti iz oblasti psihologije ili psihijatrije.
Nije psihologija toliko konzistentna, previše je neslaganja izmeðu predstavnika razlièitih psiholoških pravaca, što znaèi da je ta nauèna disciplina još uvijek podložna promjenama. Možda æe neko od nas skontati nešto što ovi prije nas nisu skontali
Otpozdravljam, i trudiæu se da se usavršim u zanimanju 'biti èovjek'
|
15-03-2011 at 12:49 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|