Uvo­zi se me­so u ko­jem je šver­co­va­na dro­ga!

B. A. 16/12/2010 10:00:00


SARAJEVO - Sto­ča­ri iz BiH za­tra­ži­li su od drža­vnih vlas­ti da za­bra­ne uvoz za­mrznu­tog me­sa, na­kon što su do­šli do in­for­ma­ci­je da u na­šu ze­mlju sti­žu to­ne go­ve­di­ne i svi­nje­ti­ne ko­je go­di­na­ma le­že u hla­dnja­ča­ma. Ugla­vnom se ra­di o uvo­znom me­su iz Ar­gen­ti­ne i Bra­zi­la. Ina­če, u BiH je za de­set ovo­go­diš­njih mje­se­ci uve­ze­no 28.000 to­na me­sa za što je pla­će­no oko 90 mi­li­ona ma­ra­ka.

Iz Ar­gen­ti­ne je uve­ze­no 608 to­na, a iz Bra­zi­la 466 to­na me­sa, pre­ma zva­ni­čnim po­da­ci­ma. Me­đu­tim, pu­no vi­še tog smrznu­tog me­sa je ušlo u BiH s ob­zi­rom da se uvo­zi pre­ko fir­mi s Ko­so­va, iz Ma­ke­do­ni­je, Crne Go­re i Srbi­je, a uz to ogro­mne ko­li­či­ne se kri­ju­mčar­skim ka­na­li­ma uba­cu­ju u na­šu ze­mlju.

Pre­ma ne­kim in­for­ma­ci­ja­ma iz Crne Go­re, iz Ar­gen­ti­ne i Bra­zi­la se do evrop­skih lu­ka pre­ba­cu­je ži­va sto­ka u ko­joj se na­la­ze vre­ći­ce dro­ge. Ka­da sti­gne na odre­di­šte, iz go­ve­da se iz­vla­či dro­ga, a za­tim se ko­lju i is­tran­ži­ra­no me­so se pre­ba­cu­je do crno­gor­ske lu­ke Bar. Tu me­so pre­uzi­ma­ju uvo­zni­ci iz Crne Go­re, s Ko­so­va, Srbi­je i Ma­ke­do­ni­je i ono za­vrša­va u pro­da­ji u tim ze­mlja­ma i Bo­sni i Her­ce­go­vi­ni.

SARAJEVO - Bh. potrošačima sve češće nude proizvode sa gramažom manjom od uobičajene, dok cijena tih artikala nije smanjena, upozorili su u udruženjima za zaštitu interesa potrošača. Primjera radi, iako smo navikli da kupujemo čokolade od 100 grama, sada je taj konditorski proizvod nekih proizvođača težak svega 80 grama. Slično je i sa mliječnim proizvodima pa se kisela pavlaka pakuje u ambalažu od 180 mililitara, dok tjestenina umjesto 500 teži 400 ili čak 350 grama.

“Posljednjih mjeseci, pored zvaničnog poskupljenja, imamo i nelegalno povećanje cijena, i to na taj način što dosta proizvođača u vidu navodnih inovacija smanjuje gramažu proizvoda”, poručila je Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, pišu “Nezavisne”.

Ona ističe da se često dešava da potrošači obave veliki broj kupovina, a da ovu pojavu ne primijete.

“Potrošače potkradaju, jer vjeruju da kupuju količinu na koju su navikli. Riječ je o skrivenom rastu cijena”, ocijenila je Bulićeva.

I Mediha Bakalović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, ističe da je česta pojava da proizvođači smanjuju gramažu svojih proizvoda, a da pritom zadržavaju istu cijenu.

“U ovom slučaju radi se o kršenju prava potrošača u pogledu njihovog obmanjivanja i prikrivenog povećanja cijene proizvoda. Naime, obmanjivanje potrošača ima za cilj dovesti ih u zabludu u pogledu količine proizvoda, sastava, vrijednosti, cijene i tako dalje”, kazala je za “Nezavisne” Bakalovićeva.

Proizvođači, međutim, tvrde da kupci dobijaju onoliko proizvoda koliko piše na ambalaži, te kolika mu je vrijednost. Vjekoslav Jović, direktor mljekare DTD Šnjegotina, kod Teslića, koja kiselu pavlaku pakuje u ambalaži od 180 mililitara, tvrdi da tu nema ništa sporno.

“Da je ta pavlaka od 200 mililitara, bila bi druga cijena. Mi oduvijek pakujemo pavlaku od 180 mililitara i u skladu sa tom masom je i cijena. Udruženja za zaštitu potrošača treba da shvate da i mi imamo troškove, da je, između ostalog, poskupjela i nafta i ambalaža”, naglasio je Jović.

Suprotno mišljenju udruženja za zaštitu potrošača i obmudsmana, inspektori kažu da tu za njih nema posla.

Pojašnjavaju da je zakon prekršen samo u slučaju da, primjera radi, na deklaraciji piše da proizvod teži 100 grama, a da, kada se izmjeri, ima manje od naznačene mase. Slično navode i u resornim ministarstvima.

“Nismo imali takve prijave, odnosno da se potrošači žale da se smanjuju gramaže. Međutim, to građani obično prijavljuju udruženjima za zaštitu potrošača”, kazali su za “Nezavisne” u Federalnom ministarstvu trgovine.



(Vijesti.ba)

Prava potrosaca - to ne postoji u BIH.

Istrazivanje pokazalo: CocaCola nije ista za zapadno i istocno trziste EUrope...

KVALITETA većine hrane i pića multinacionalnih tvrtki varira u različitim europskim zemljama, iako se ti proizvodi prodaju pod istim imenom i etiketom, donosi istraživanje slovačkog EurActiva pod naslovom: Multinacionalne tvrtke varaju potrošače u Istočnoj Europi.

Slovački EurActiv tako je izveo istraživanje prehrambenih proizvoda u osam zemalja članica Europske unije i to u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Slabija kvaliteta za nove članice EU

"Proizvodi slabije kvalitete namijenjeni su tzv. novim članicama EU", zaključio je predsjednik EurActiva u Slovačkoj Miloš Lauko dodajući kako nije vidio slučaj da je proizvod lošije kvalitete završio na njemačkom ili austrijskom tržištu, ali zato jesu u istočnim zemljama. Proizvodi koji su bili testirani su: Coca Cole, Milka čokolade, Kotanyi, Nescafe, Jacobs kave i Tchibo espresso kave, a svi proizvodi su bili testirani u slovačkom Nacionalnom institutu za veterinarstvo i hranu.

Od testiranih proizvoda samo je Milka čokolada pokazala identičnu kvalitetu u svim uzorcima, dok su se najgorim pokazali proizvodi Kotanyija koji imaju najšira odstupanja u kvaliteti od zemlje do zemlje i to bez obzira što svi proizvodi dolaze iz jedne te iste tvornice.

Razlika u Coca Coli

Također velika je razlika i u kvaliteti Coca Cole koja je lošije kvalitete u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. Naime, u napicima za "istočno tržište" se koristi izoglukoza od kukuruza što je puno jeftinije od običnog šećera (saharoze). U Coca Coli, kao odgovor na to istraživanje, kažu da u nekim zemljama koriste različite vrste zaslađivača, ali da to nema utjecaja na kvalitetu proizvoda.

Slovačka udruga potrošača tvrdi kako bi tvrtke trebale ponuditi jamstva kvalitete koja bi trebala biti jednako poštivana u svakoj zemlji distribucije.

Njemačka: Konzumacija povrća uzrok infekcije opasnom bakterijom


BERLIN - Sirovi krastavci, rajčice i salate odgovorni su za širenje zaraze opasnom enterehemoragičnom bakterijom E.coli u Njemačkoj, koja je dosad uzela četiri života, rekla je u srijedu njemačka ministrica poljoprivrede i zaštite potrošača Ilse Aigner. "Inicijalni rezultati ispitivanja s Instituta Roberta Kocha pokazuju da je konzumacija sirovih krastavaca...

... rajčica i salata uzrok infekcije bakterijom", rekla je Aigner u saopćenju.

Njemačke zdravstvene vlasti objavile su da su dosad umrle četiri osobe zaražene opasnim sojem bakterije E.coli koja izaziva hemolitički uremijski sindrom, iako još uvijek nije službeno laboratorijski utvrđena veza između njihovih smrti i zaraze.

Epidemiološki Institut Roberta Kocha dosad je zabilježio 140 slučajeva zaraze, najviše na sjeveru i sjeveroistoku zemlje. Sumnja se na još nekoliko stotina slučajeva, ponajviše u saveznim pokrajinama Schleswig-Holsteinu, Donjoj Saskoj i Hamburgu, prenosi Hina.

Bakterija Escherichia coli se nalazi u izmetu preživara, pa se naslućuje da su oboljeli zaraženi nakon konzumacije sirovog povrća koje je bilo gnojeno stajskim gnojivom.

Bakterija uzrokuje krvavu dijareju, velike glavobolje i bolove u trbuhu, a u težim slučajevima i prestanak rada bubrega.



(Vijesti.ba/Fena)

KVALITETA (RECIKLIRANOG) MLIJEKA

Za sve one koji piju (reciklirano), mlijeko ...



Mlijeko sa proteklim rokom iz trgovina šalje natrag proizvođaču, koji ima zakonsko dopuštenje da ponovi proces pasterizacije na 190 C stupnjeva, te da ga vrati natrag na tržište.

Prema zakonu, taj proces može da se ponavlja pet puta.

Proizvođač je dužan objaviti koliko puta je ponovio ovaj proces i on ga obično objavi ali na svoj način znajći da niko ne pita da li je mlijeko prerađivano više puta.

Tajna je napisana na dnu kartonske kutije, sitnim brojevima.

2.png1.png





Pretpostavimo da je napisani broj 123456, nedostajući broj označava koliko je puta mlijeko bilo reciklirano.

Recimo npr. 123 56, broj 4 nedostaje - to znači da je tom mlijeku 4 puta protekao rok trajanja i da je toliko puta bilo ponovo prekuhano.

To nije sve, jer u paketu sa 12 tetrapaka, nekim pakovanjima nedostaju brojevi, a drugima ne.

Ipak to znači da je cijela ta pošiljka tretirana jednako.

Na taj se način firme dobro bogate i to tako što recikliraju i ponovo prodaju više puta prerađivano pokvareno mlijeko.

Naravno bez znanja onih koji snose posljedice.

Žrtve su naravno oni koji piju, ono što piju.

Shabane, šta je sa mlijekom, tetrapakom na kojem nema tih brojeva nikako

citat:

---

cica wrote:
Shabane, šta je sa mlijekom, tetrapakom na kojem nema tih brojeva nikako

---

citat:

---

MelMel wrote:

e taj su onda preradili bezkonacan broj puta. bilo im mrsko brojati, a nisu se upoznali sa matematickim simbolom za bezkonacno iliti infinity symbol. da jesu, bio bi printan.

---

citat:

---

cica wrote:


a, ništa, valja nać neku čistu ženu pa kupovat kravlje domaće mlijeko

---