Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da potuju forumska pravila.


FORUM : Ekonomija : Kvaliteta
Strana: 1 2 3 4 5 6 7
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
doktor_ljudi
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 01-12-2009
Odgovori: 109
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Kvaliteta

citat:
Trucker wrote:





pogledaj im samo ambalae na sokovima....garantuje pomo pri dobijanju hepatitisa, vidi se da su dunav pakovali!!!
sirov dunav + helios boja isteklog roka trajanja + eer kvaliteta-nepitaj...klasian srpski proizvod CENA sitnica 6 kubika za 1 OERO!!!
Al kupuje balija glupi, zaea se kad se sijeno kupi na njivi ...bolje hajvani jalu da piju, bar je domai proizvod a i cool zvui...
"JALSKA VODA"
16-01-2010 at 19:26 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kvaliteta

KOMPJUTERSKI SISTEM ZA UTVRIVANJE RIZINE HRANE I LIJEKOVA
00:12 / 06.02.2010.

Ameriki carinski inspektori e uskoro poeti da koriste novi kompjuterski sistem kojim e se identifikovati rizina hrana i lijekovi inostrane proizvodnje, saoptila je Uprava za hranu i lijekova SAD (FDA). Ovaj projekat uslijedio je nakon povlaenja iz prodaje brojnih uvoznih...

... proizvoda posljednjih godina, izmeu ostalih i neispravne paste za zube, hrane za kune ljubimce i morskih plodova iz Kine, kao i kontaminiranog sredstva za razreivanje krvi, koje je 2006. odnijelo na desetine ivota, prenosi Rojters.Oekuje se da ove godine u amerike luke pristigne oko 20 miliona poiljki hrane, lijekova, medicinskih uredjaja i kozmetike, prema oko est miliona prije jedne decenije, napominje Margaret Hamburg, komesar FDA.

Biznis.ba

06-02-2010 at 11:45 | Ukljui u odgovor
statebriga
Nivo: Forumski doajen
nezaobilazna

Registriran(a): 07-05-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 9876
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kvaliteta

ne znam da li je ovo odgovarajuca tema, ali nisam nasla negdje drugo nesto sto bi bilo kao "razocarenje u domacu uslugu/proizvod"...

evo, ja bih da pokudim nekoga...

cvjecare maric... godinama sam bila odan kupac, svaki 1. novembar kupim tonu cvijeca (tako mi grah pao, pa mi svi po grobljima), svako malo za neku svadbu ili posjetu kupim kod njih cvijece, narucujem dostavu od njih i tako dalje...

prije par sedmica, desi nam se tragedija i ja, naravno, kod marica narucim cvijece od obitelji...

prvo je to cvijece kasnilo u komemorativni, pa je doslo medju zadnjima, umjesto da dodje medju prvima (ipak se radilo o sestrinom i supruzinom cvijecu!)

zatim smo, hodajuci prema groblju, stalno s ceste kupili ruze i gerbere, pitajuci se s kojeg li je to buketa ili vijenca ispalo... a onda smo, u jednom stravicnom momentu, shvatili da je ispadalo upravo iz nasa dva... ne samo cvijece, nego su cak i one trake ispale, pa je neko od komsija pokupio jednu i drugu i takve stavio na grob...

u svom onom haosu i bolu, ja ipak nadjoh u sebi snagu da odem direktno s groblja kod marica i da kazem zeni, od koje sam sve to i narucila, sta se desilo s cvijecem dvije najvaznije osobe u pokojnikovom zivotu... ona samo sleze ramenima, kaze: hvala sto ste mi rekli?!?!?!?!

nisam ja neki formalista, ne mislim da to cvijece mom bratu ista znaci, ali znaci meni... ja sam zeljela lijepo cvijece... ja sam zeljela da ono dodje u jednom komadu i da ga stavim bratu na grob... ovako... imala sam par nekih ruzica koje sam pokupila uz put i imala sam traku na kojoj je nesto malo pisalo...

cvjecarka rece: hvala sto ste mi rekli...

kazem sebi tada: nikad vise maric... ali eto, jucer opet odem, samo u drugu cvjecaru... bilo mi uz put.. udjem unutra, a tamo ni M od mirisa cvijeca, nego smrad cigarete... kad meni kao pusacu zasmeta, onda mozete zamisliti kakav je to smrad bio! fuj!

08-03-2010 at 09:54 | Ukljui u odgovor
mosnik
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2074
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Kvaliteta

citat:
statebriga wrote:
ne znam da li je ovo odgovarajuca tema, ali nisam nasla negdje drugo nesto sto bi bilo kao "razocarenje u domacu uslugu/proizvod"...

evo, ja bih da pokudim nekoga...

cvjecare maric... godinama sam bila odan kupac, svaki 1. novembar kupim tonu cvijeca (tako mi grah pao, pa mi svi po grobljima), svako malo za neku svadbu ili posjetu kupim kod njih cvijece, narucujem dostavu od njih i tako dalje...

prije par sedmica, desi nam se tragedija i ja, naravno, kod marica narucim cvijece od obitelji...

prvo je to cvijece kasnilo u komemorativni, pa je doslo medju zadnjima, umjesto da dodje medju prvima (ipak se radilo o sestrinom i supruzinom cvijecu!)

zatim smo, hodajuci prema groblju, stalno s ceste kupili ruze i gerbere, pitajuci se s kojeg li je to buketa ili vijenca ispalo... a onda smo, u jednom stravicnom momentu, shvatili da je ispadalo upravo iz nasa dva... ne samo cvijece, nego su cak i one trake ispale, pa je neko od komsija pokupio jednu i drugu i takve stavio na grob...

u svom onom haosu i bolu, ja ipak nadjoh u sebi snagu da odem direktno s groblja kod marica i da kazem zeni, od koje sam sve to i narucila, sta se desilo s cvijecem dvije najvaznije osobe u pokojnikovom zivotu... ona samo sleze ramenima, kaze: hvala sto ste mi rekli?!?!?!?!

nisam ja neki formalista, ne mislim da to cvijece mom bratu ista znaci, ali znaci meni... ja sam zeljela lijepo cvijece... ja sam zeljela da ono dodje u jednom komadu i da ga stavim bratu na grob... ovako... imala sam par nekih ruzica koje sam pokupila uz put i imala sam traku na kojoj je nesto malo pisalo...

cvjecarka rece: hvala sto ste mi rekli...

kazem sebi tada: nikad vise maric... ali eto, jucer opet odem, samo u drugu cvjecaru... bilo mi uz put.. udjem unutra, a tamo ni M od mirisa cvijeca, nego smrad cigarete... kad meni kao pusacu zasmeta, onda mozete zamisliti kakav je to smrad bio! fuj!



Kod Jupitera tj zgrade opstine ima cvjecara kod trafika, super usluga, fino sve rade, dostavljaju itd i sl... 


Kume i ti ces to da radis, samo sutra.
10-03-2010 at 21:42 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kvaliteta

Aspartam - slatki otrov

Najverovatnije ne oekujete, da va zdravi jutranji jogurt moe biti va najvei neprijatelj. Ili da dijetalni napitak koji vas titi od kilograma i nije tako dijetalan.
Naime, ozloglaena prehrambena industrija ve neko vreme prikriva zabrinjavajue rezultate ispitivanja uticaja aspartama na nae zdravlje. Aspartam naime sadri 10% metanola, koji moe da bude smrtonosan ve pri dozi od dve ajne kaiice, jer se u telu pretvara u formaldehid i mravlju kiselinu. U aspartamu isto tako nalazi se i fenilalanin i aspartamska kiselina, koja se inae u kombinaciji sa aminokiselinama postepeno razgrauje, a u toj kombinaciji brzo dolazi do centralnog nervnog sistema u nenormalno visokim koncentracijama i tako preterano stimulie modane elije, to za posledicu ima i njihovo odumiranje. Aspartam unitava seksualni nagon i izaziva druge seksualne tegobe, spreava normalan razvoj fetusa, uzrokuje spontane abortuse i uroene mane, izaziva migrene, multiplusklerozu, dijabetes, alchajmerovu bolest i tumore. Ako se koliina fenilalanina u krvi trudnice petostruko povea, to izaziva 10% smanjenje IQ ploda.

Pogreno je takoe i miljenje da je aspartam koristan pri smanjenju teine. Uprkos tome, da je re o tzv. dijetetskom prehrambenom dodatku, fenilalanin u aspartamu onemoguava nastajanje serotonina, supstance koja, izmeu ostalog, regulie i oseaj sitosti. Strunjaci povezuju problem poveanog broja debelih ljudi posle 1980. sa istovremenom pojavom dijetetskih proizvoda sa aspartamom.
London Evening Standard 2005.g. izvetava o klinikim pacijentima koji su bili na ivici ludila zbog nesanice,teskobe i tekoa sa razmiljanjem, ije se stanje neverovatno poboljalo,po prestanku uzimanja aspartama.
Istraivanja iz 1994.na Harvadu su dijet-sodu povezala sa lomovima kostiju kod etrnaestogodinjih devojica. Vodi prehrambenih dodataka, koji je izdao Northern Allergy Centre iz Australije, pod imenom aspartam navodi samo: Aspartam ima previe kodljivih dejstava, da bi ih nabrajali u ovom
spisku!

Koliina metanola u telu ne bi trebalo da presee 7,8mg na dan. Jedan litar pia, koje je zaslaeno aspartamom sadri oko 56mg metanola. Tako ljudi, koji pojedu vie proizvoda sa aspartamom, unesu 250mg etanola dnevno u telo, to 32 puta presee preporuenu granicu.

No, aspartam je obezbedio mesto u naoj svakodnevnoj ishrani uz veliku pomo korupcije prehrambenih giganata. Godine 1996. bilo je izvedeno 164 studije, od kojih je 74 finansirala aspartamska industrija.90 je bilo nezavisnih i od tih je 83 navelo jednu ili vie tegoba sa aspartamom. ak 6 od preostalih 7 ispitivanja, koje nisu nale nikakve tegobe, bilo je voeno od strane aspartamske industrije.

Aspartam nalazimo u praktino svim proizvodima sa napisom bez eera, pre svega u vakaim gumama, dijetetskih napicima, lakim jogurtima i slino.

Aspartam je vetaki zaslaiva, koji se dodaje mnogim napicima (dijetalna pia) i jelima (jogurti) i slatkiima (bombonama, vakaim gumama).
On je u izuzetno irokoj upotrebi u savremenoj ishrani, uprkos tome to uzrokuje zabrinjavajue simptome, od gubitka pamenja, pa sve do tumora na mozgu. FDA(amerika uprava za hranu i lekove), ga je odobrila kao siguran prehrambeni dodatak, mada je aspartam jedna od najopasnijih supstanci, koju dodaju u hranu neupuene javnosti.

Aspartam je struno ime za vetaki eer,poznat i pod zatienim imenima NutraSweet, Equal, Spoonful, Equal-Measure itd. Otkrili su ga sluajno 1965. kada je James Schlatter, hemiar kompanije G. D. Searle, testirao neki lek protiv ira na eludcu.

Godine 1981. aspartam bio je odobren za upotrebu u ishrani, a za zaslaivanje gaziranih pia 1983. Godine 1985. je kompanija Monsanto kupila kompaniju G. D. Searle, koju je potom razdelila na dve samostalne kerinske firme, Searle Pharmaceuticals i NutraSweet Company.

Aspartam je krivac za vie od 75 procenata negativnih reakcija na prehrambene aditive, koje prijavljuju FDA. Mnoge od tih reakcija su veoma ozbiljne, kao epileptini napadi, pa ak i smrt, to je mogue proitati jo februara 1994. u izvetaju Amerikog ministrstva zdravlja i socijalnih slubi.

Meu 90 razliitih dokumentovanih simptoma uzrokovanih aspartamom, koji su navedeni u tom izvetaju su: glavobolje i migrene, vrtoglavica, gubitak svesti, slabost, utrnulost, grevi u miiima, poveanje teine, koni osipi, depresija, umor,razdraljivost, ubrzan rad srca, nesanica, tekoe sa vidom, gubitak sluha, oteano disanje,napadi panike, poremeaji govora, gubitak ula ukusa, zujanje u uima,gubitak ravnotee, oteano pamenje i bolovi u zglobovima.

Naunici koji su prouavali neeljena dejstva aspartama utvruju da unoenje tog sredstva moe da izazove, podstakne ili pogora hronine bolesti, kao to su tumor na mozgu, multipla skleroza,
epilepsija, sindrom hroninog umora,Parkinsonova bolest, Alchajmerova bolest, duevna zaostalost, limfom, deformacije kod novoroenadi, bol u miiima i dijabetes.

Glavne sastojci aspartama su: aspartinska kislina (40%), fenilalanin (50%) i metanol (10%). Posebno problematian je metanol, koji je smrtno opasan otrov. Pri zagrevanju aspartama iznad 30 stepeni Celzijusa stvara se slobodni metanol, koji moe da izazove trovanje.


I jo savet za kraj - kada sledei put budete kupili neki proizvod, na kome pie velikimi slovima BEZ EERA,pogledajte sitan tekst na etiketi. Ako na njoj pie da sadri aspartam znajte da se igrate svojim zdravljem i zdravljem svoje dece.
Zato dvaput razmislite, pre no to vas va malian sledei put bude molio za vakau gumu bez eera.

P.S. Monsantov patent za aspartam uskoro istie, to znai da e pomenuti vetaki zaslaiva biti jo ire zastupljen u namirnicama. Inae je Monsanto ve patentirao nov proizvod - Neotame, koji je desetostruko jai od aspartama i naravno, jo kodljiviji.

P.P.S. Uzgred, u SAD prehrambeno - farmaceutski lobi intenzivno radi na tome, da aspartam ne treba obavezno navesti u deklaracijama na namirnicama, to znai,u tom sluaju uopte ne bismo mogli znati, da odreena namirnica sadri aspartam.

Ale Babi
Nezavisni savetnik za potroae
www.prihranite.si
Autor knjige: Zato sam bez novca

" U budunosti bi se tok novca morao preusmeriti ka ljudima koji sa njim postupaju mudro inae su
ekoloka i socijalna katastrofa neizbene!"

22-03-2010 at 09:39 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kvaliteta

Demo voli dem


Ima li opasnog dema u BiH?
Institut iz Maribora ustanovio da dem od marelice proizvoaa "Spektar Drink" sadri nedozvoljeni nivo sulfita

Autor: B. TURKOVI
24.03.2010. 10:30


Regionalni institut za javno zdravstvo iz Maribora nedavno je otkrio da dem od marelice bh. proizvoaa "Spektar Drink" iz Bijeljine sadri nedozvoljeni nivo sulfita. Iako je maksimalan nivo ove tvari 50 miligrama po kilogramu, u bijeljinskom demu pronaeno je 120 miligrama po kilogramu.

Brzo uzbunjivanje

Agenciju za sigurnost hrane u BiH o tome je obavijestila Evropska komisija putem RASFF sitema za brzo uzbunjivanje. Iako je o tome obavijetena prije dvije sedmice, na na jueranji upit nalazi li se ovaj dem na naem tritu te kakve komplikacije moe izazvati ako se konzumira, od Agencije nismo dobili konkretan odgovor.

- Evropska komisija sedmino izdaje preglede informacija o opasnosti, s tim da se trgovaka imena i ime individualne kompanije ne objavljuju, kako se ne bi stvarala zabuna kod potroaa u pogledu slinih proizvoda koji se nalaze na tritu, a nisu dijelom proizvodne serije na koju se, recimo, obavijest odnosi - rekao nam je u pismenom odgovoru Sejad Maki, direktor Agencije.

Izvjesno je, meutim, da je Agencija o opasnom demu poetkom marta obavijestila nadlene inspekcijske organe.

Obavijetena i ministarstva

Na osnovu obavijesti Agencije od 5. marta, Nijaz Uzunovi, glavni federalni sanitarno-zdravstveno-farmaceutski inspektor, potom je svim kantonalnim ministarstvima zdravstva te kantonalnim i opinskim inspekcijama poslao obavijest o moguem prisustvu opasnog dema. Tom prilikom inspekcijama je naloio da provjere ima li tog proizvoda na tritu.

- Do sada sam dobio odgovore od dvije-tri inspekcije, a u njihovim dopisima kae se da sporni proizvod nisu nali na tritu - kazao nam je juer Uzunovi.

Reklama na stranici

Je li spornog dema "Spektar Drinka" bilo ili ga jo ima na bh. tritu, juer nismo uspjeli provjeriti ni kod proizvoaa, jer se na mnoge brojeve telefona ove kompanije niko nije javljao.

Dem od marelice, meutim, reklamira se na njihovoj zvaninoj web-stranici. 


<br /><br /><br /><br />

24-03-2010 at 19:51 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kvaliteta

Organski uzgojena hrana je skuplja ali ne i zdravija



Potroai su spremni za organsku hranu izdvojiti vie novca iako nema dokaza da je ona uistinu bolja. Tim britanskih strunjaka oko profesora Alana D. Dangoura proveo je detaljne analize svih do sada provedenih istraivanja koja idu u prilog organski uzgojenoj hrani i zakljuio da nema dokaza o tome da je ona uistinu zdravija od konvencionalne...

... esto jeftinije hrane, pie u publikaciji American Journal of Clinical Nutrition".

Poljoprivrednici, poduzea i mediji prednosti organske hrane prezentiraju kao gotove injenice. Meutim, postoji tek mali broj studija koje istrauju je li ona zdravija. Pored toga, istrauju se samo kratkoroni uinci te hrane kao prirodni antioksidans", tvrdi Dangour.

U promociji organske hrane tako se esto spominje da je onda bolja za organizam jer se pri uzgoju voa i povra ne koriste umjetna gnojiva, a ivotinje se uzgajaju bez antibiotika i hormona. Takav uzgoj trebao bi opravdati i viu cijenu proizvoda koji sa znanstvenog aspekta nemaju dokazano pozitivan uinak na zdravlje i produljenje ivotnog vijeka, pie metroportal.

Dangour je sa suradnicima usporedio 162 postojee studije o organskom uzgoju, a samo 12 smatra legitimnim za odgovor na pitanje Je li organska hrana zdravija?". Nadalje, est tih studija mjeri kratkoroan uinak organske hrane kao prirodnog antioksidansa u krvi vrlo malog broja ispitanika u kratkom razdoblju (43 osoba u nekoliko tjedana).

Jedina relevantna studija je ona provedena u Nizozemskoj na 2800 djece od njihova roenja do druge godine ivota, a dokazuje da organski uzgojena hrana smanjuje rizik od nastanka alergija", kae Dangour.

Potpuno je nejasno je li organska hrana bolja za organizam. Osobe koje ju konzumiraju vjerojatno vie panje posveuju zdravlju te se vie kreu ime ive zdravije od ostalih ljudi bez obzira na to kakvo voe, povre i meso jedu", zakljuuje Dangour.

Nejasno je dakle u kojoj je mjeri cijena organskih proizvoda za krajnjeg potroaa opravdana. Sigurno je tek da od organskog uzgoja profitira okoli jer takav nain poljoprivrede tlo znatno manje zagauje pesticidima.

27-05-2010 at 10:19 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kvaliteta

ISTRAIVANJE POKAZALO DA AMERIKE CIGARETE SADRE TRI PUTA VIE KANCEROGENIH TVARI
09:44 / 04.06.2010.

Podaci amerikih centara za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju kako cigarete proizvedene u toj zemlji sadre do 3 puta vie snanih kanceroganih kemikalija, piu ameriki mediji. Istraivai su usporeivali koncentraciju kancerogenih spojeva iz skupine TSNA ...
... u cigaretama proizvedenima u SAD, Australiji, Kanadi i Velikoj Britaniji.

Znanstvenici dobivene nalaze objanjavaju razlikama u vrstama duhana koje se koriste u razliitim zemljama, kao i varijacijama u njegovoj obradi.

Po njihovim rijeima, uz TSNA cigarete sadre i niz drugih toksina, pa nije uputno cigarete proizvedene izvan SAD smatrati zdravijima.

(Biznis.ba / Fena)

04-06-2010 at 09:53 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kvaliteta

[BPreporuke - Velike vruine uzrokuju trovanja i opasne bakterije

T. C. 24/07/2010 00:00:00


Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine kontinuirano prikuplja i analizira podatke, te vri nadzor nad kretanjem bolesti porijeklom iz hrane. Prikupljanje podataka o pojavi i kretanju oboljenja koja se prenose putem hrane imaju za cilj pruanje informacija u cilju procjene i analize rizika porijeklom iz hrane i poboljanju sigurnosti hrane.


Iako je Agencija za sigurnost hrane BiH, u saradnji s nadlenim organima entiteta i Brko Distrikta, nadlena za osiguranje visokog nivoa zatite ivota i zdravlja ljudi kada je u pitanju sigurnost hrane sama ne moe nita uiniti. Oni koji prave hranu odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na trite, a krajnji potroai imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom zdravstveno ispravne hrane moe doi do kontaminacije i tako se moe poveati rizik od bolesti prenosivih hranom.

S ciljem edukacije potroaa, Agencija za sigurnost hrane dala je nekoliko preporuka na ta potroai trebaju obratiti panju u ljetnjem periodu.

Tokom ljeta, kada je vrijeme toplije i ljudi uglavnom jedu vani jer su na putovanjima, izletima ili kampovanju, poveava se rizik od bolesti iji je uzrok prenosa hrane. Za to postoje dva glavna razloga:

Poveana temperatura i vlanost zraka pogoduju brem razmnoavanju onih bakterija koje uzrokuju ove vrste bolesti kao to su Salmonella i E. coli. Ljeto donosi poveanje aktivnosti izvan kue, pa nam pranje i skladitenje hrane u friideru nije u potpunosti dostupno. Sigurnost koju prua kuhinja, kontrolirano kuhanje na pravoj temperaturi, pravilno hlaenje hrane i pranje pribora, obino nisu dostupni. Hranu je vano uvijek pripremati na pravilan nain koji osigurava zdravstveno ispravnu hranu!

NA TA POTROAI TREBAJU OBRATITI PANJU U LJETNJEM PERIODU?

Hrana koja predstavlja rizik u ljetnjem periodu. Pojedine namirnice predstavljaju vei rizik za trovanje hranom pa je pri njihovom uvanju i pripremi potreban vei oprez. Trovanje piletinom ili jajima, odnosno hranom koja je pripremljena sa majonezom, kolai, sladoled je najee. Najvaniji nain spreavanja navedenog trovanja je dovoljna termika obrada, te izbjegavanje pripreme vrsta hrane u ijoj recepturi se jaja nedovoljno termiki obrauju. Preko jaja, unutranjost jaja ili povrina njihove ljuske, se moe prenijeti Salmonella enteriditis. Meso, posebno piletina, mogu biti kontaminirani patogenim mikroorganizmima, te je veoma vana njihova pravilna termika obrada.

koljke mogu biti nositelji razliitih patogenih mikroorganizama uslijed filtriranja velikih koliina vode koja moe biti zagaena mikroorganizmima, i ukoliko se termiki dovoljno ne obrade, mogu dovesti do razliitih infekcija uzrokovanih bakterijama, virusima ili parazitima.

KUPOVINA HRANE

Prije svega kupovati hranu u objektima koji ispunjavaju uslove i koji su registrovani za obavljanje ove vrste djelatnosti. Pri kupovanju hrane treba provjeriti rok trajanja i deklaraciju. Ne kupovati proizvode u oteenoj, napuhanoj ili napukloj ambalai. Treba izbjegavati hranu kojoj su organoleptika svojstva promijenjena, koja izgledaju kao da su pokvarena, pljesnivi proizvodi ili proizvodi koji su promijenili boju i izgled. Takoer, treba izbjegavati ohlaenu i smrznutu lako kvarljivu hranu koja stoji van friidera i zamrzivaa, gotovu hranu koja stoji u otkrivenim posudama na pultu.

REDOVNO PRATI RUKE, POSUE I RADNE POVRINE

S obzirom da su trovanja hranom ea ljeti, potroai trebaju potovati nekoliko jednostavnih savjeta kako bi sebi osigurali sigurnu hranu u toplim ljetnjim mjesecima:

Vano je pridravati se osnovnih higijenskih principa. Radi higijenske pripreme namirnica, vano je posebno paziti na adekvatno provoenje mjera i postupaka za spreavanje irenja mikroorganizama. Ukoliko se u lancu pripreme hrane od sirovine do serviranja uini neki propust, moe doi do trovanja hranom. Neoprane ruke su jedan od glavnih uzroka trovanja hranom.

Vano je odravanje mjera line higijene. Prati ruke toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije nego to doete u kontakt sa hranom, posebno nakon rukovanja sirovim mesom i piletinom, nakon koritenja toaleta, mijenjanja pelena i diranja kunih ljubimaca, kao i vie puta tokom pripreme hrane.

Odravati istou svih radnih povrina, pribora i posua koji se koriste tokom pripreme hrane. Vano je odravati i istou prostorije u kojoj se uvaju i pohranjuju namirnice. Temeljito ienje i pranje uklanja najvei dio mikroorganizama s ruku, pribora, posua i povrine, te spreava irenje mikroorganizama na namirnice.

U posebnim sluajevima, kada je potrebna i dezinfekcija vaan je odabir sredstva dezinfekcije (efikasnost, neagresivnost za kou) i precizno pridravanje rasporeda i plana dezinfekcije. Oprezno odlaganje otpada i njegova redovna otprema vana je za izbjegavanje nakupljanja nametnika, poput insekata ili glodavaca, a otpad se ne smije skupljati u blizini hrane.

Kada jedete van kue, potraite izvor tekue (sigurne) vode za pie ili ponesite vodu za pripremanje i ienje. Dobro je pripremiti i pakovanja suhih i vlanih papirnih maramica za pranje i ienje ruku i radnih povrina. Za spremanje ostataka hrane koristite iskljuivo iste plastine vreice ili iste posude s poklopcem.  Svjee voe i povre se uvijek mora oprati istom vodom.

UNAKRSNA KONTAMINACIJA

Unakrsna kontaminacija za vrijeme pripremanja, peenja i serviranja hrane jedan je od estih uzroka trovanja hranom. Vano je odvojite sirovo meso, piletinu i plodove mora od ostale hrane. uvajte hranu u posudama kako biste izbjegli meusobni dodir sirovih i termiki obraenih namirnica.

Upotrebljavajte posebnu opremu i pribor kao to su noevi i daske za rezanje namirnica za sirovu hranu. Operite tanjire, pribor za jelo i daske za rezanje mesa prije nego ih ponovo upotrijebite za peenu hranu. Paljivo zamotajte sirovo meso i stavite ga na dno friidera kako sokovi iz mesa u prenosivom hladnjaku ne bi doli u kontakt sa drugom hranom.

KUHATI NA ODGOVARAJUIM TEMPERATURAMA

Strunjaci za sigurnost hrane saglasni su s tim da je hrana sigurno kuhana kada je grijana dovoljno dugo i na dovoljno visokim temperaturama kako bi se unitile sve tetne bakterije koje mogu uzrokovati trovanje hranom. Hranu temeljito prokuhajte ili ispecite, posebno meso, piletinu, jaja i plodove mora.

Ukoliko niste sigurni da je hrana dovoljno peena moete koristiti termometar. Sigurne temperature pripremanja hrane su: za govedinu 710C, za ostatke hrane (podgrijavanje) 740C, za piletinu 850C. Ako temperaturu provjeravate vie nego jednom, tada prije svake upotrebe termometar obavezno operite. Hrana je gotova za jelo ako su sokovi u mesu bistri, tj. nisu ruiasti. Konzumirajte hranu dok je jo topla.
Na izletu teiti da se meso ispee do kraja. Meso peeno na rotilju se obino prije ispee izvana. Djelimino kuhanje hrane omoguava bakterijama da preive i da se razmnoe do te mjere da ih naknadno kuhanje vie ne moe unititi. Bakterije se razmnoavaju kada dozvolite da se hrana hladi polako.
Temeljito podgrijte ve skuhanu hranu.

UVAJTE HRANU PRI SIGURNIM TEMPERATURAMA

uvanje na neodgovarajuim temperaturama jedan je od glavnih razloga za pojavu bolesti uzrokovanih trovanjem hranom. uvajte hranu na hladnom. Ostavljanje hrane na neprimjerenim temperaturama dovodi vas u opasnost od bolesti prenosivih hranom. Zavisno od vrste, hranu je potrebno uvati na hladnom mjestu, u friideru ili zamrzivau.

Na hladnom, prozranom i suhom mjestu treba drati konzerviranu i suhu hranu.
Hrana ne bi smjela stajati due od jednog sata na temperaturi iznad 32C bez hlaenja. Brzo spremite u hladnjak svu skuhanu ili peenu i lako kvarljivu hranu (po mogunosti ispod 50 C). Drite skuhanu ili peenu hranu na toplom (iznad 600 C) prije posluivanja.

U friideru se mogu uvati namirnice nekoliko dana, a za due uvanje koristiti zamrziva, vodei rauna da hrana ne stoji predugo u zamrzivau. Prije stavljanja namirnica u friider ili zamrziva, treba ohladiti prethodno kuhanu hranu. Hranu treba drati u istim i dobro zatvorenim posudama odgovarajue veliine. Ne odmrzavajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi, a jednom odmrznutu hranu ne vraati ponovo u zamrziva.

Obavezno odvojiti sirovo meso i lako kvarljivu hranu od gotove hrane. Ne ostavljati hranu spremnu za jelo u posude u kojima se drala sirova hrana prije nego to se posude dobro operu i osue.

Na izletu ohlaena kvarljiva mesna jela, kuhano meso, piletina, kao i salate od krompira i tjestenine treba uvati u odvojenim hladnjacima u kojima se nalaze kesice s ledom ili boce sa zamrznutom vodom. Dobro je imati odvojene hladnjake sa kvarljivom hranom i sa piima iz razloga to se ovaj sa piima vjerojatno ee otvara. Kada pakujete hranu u prenosivi hladnjak na dno uvijek stavite sirovo meso, a zatim sloite hranu obrnutim redom, tako da na vrhu bude ona koju ete prvu koristiti.

Prenosivi hladnjak smjestite u najhladniji dio automobila, u sjenu i nikako na direktnu sunevu svjetlost. Drite hladnjak zatvoren koliko god je to mogue. Odravajte temperaturu tako da promijenite led im se pone topiti. Nakon to se smrznuti umeci ili led otope, bacite svu lako kvarljivu hranu iz prenosivog hladnjaka. Ukoliko ne nosite hladnjak na izlet ponesite voe, povre, tvrde sireve, konzervirano ili sueno meso, grickalice, krekere, kruh i osvjeavajua pia. Ako hranu pripremate kod kue, a ne mislite je pojesti unutar dva sata, dobro je ohladite kod kue prije nego poete na izlet. Ako sumnjate da hrana moda nije ispravna, uvijek je bacite.

UPOTREBLJAVAJTE SIGURNU VODU

Upotrebljavajte zdravstveno ispravnu vodu. Odaberite svjee i zdrave namirnice.
Odaberite namirnice koje su termiki obraene, kao to je npr. pasterizirano mlijeko. Perite voe i povre, osobito ako se jede sirovo. Ne upotrebljavajte hranu kojoj je istekao rok trajanja.



[Edited by Shaban on 24-07-2010 at 09:47 GMT]

24-07-2010 at 09:45 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Kvaliteta

WHO: BEZBJEDNOSTI HRANE U BIH IZNAD PROSJEKA U ODNOSU NA ZEMLJE REGIONA
09:37 / 13.09.2010.

Svjetska zdravstvena organizacija u svom martovskom izvjetaju pod nazivom "Zdravlje i okolina u Evropi - ocjena napretka", navela da je BiH, u svih est segmenata koji su ocjenjivani, kada je rije o bezbjednosti hrane u nivou ili iznad prosjeka u odnosu na zemlje regiona.

Direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH Sejad Maki rekao je da je u toku prvih est mjeseci ove godine u BiH uzeto 74 853 uzoraka hrane, pri emu je uraeno 82 390 analiza uzorka, te da je broj neodgovarajuih analiza bio 3 096 ili 4,14 odsto.

Prema njegovim rijeima, od 2007. godine pa do posljednje analize, evidentiran je pad neodgovarajuih uzoraka, pie sarajevsko "Osloboenje".

Maki je naveo da je procenat uzoraka koji su pokazali higijensku neispravnost u 2007. godini bio 6,9 odsto, 2008. godine 6,6 odsto, a prole godine bilo je pet odsto higijenski neodgovarajuih uzoraka.

On je istakao da su izvjetaji o izvrenim laboratorijskim analizama jedini relevantni pokazatelji na osnovu kojih se moe argumentovano govoriti o stepenu bezbjednosti hrane koja se nalazi na tritu BiH.

Maki je rekao da je Agencija ostvarila kvalitetnu saradnju sa laboratorijama koje vre kontrolu hrane u BiH, te da na osnovu dostavljenih podataka o izvrenim laboratorijskim analizama hrane priprema zbirni izvjetaj.

13-09-2010 at 10:24 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 3
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: anela, chopiri, Death_beat, fijubriju, kifla, mischo, peppeljuga, pita, roza_ljiljani, senchie, solina1, somi2, Visa, xeon
FORUM : Ekonomija : Kvaliteta New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice