Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

24.4.2008. / 19:05


RS obiljeava stradanje pripadnika JNA



BANJA LUKA - Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilakih ratova utvrdio je 18 znaajnih povijesnih datuma koji se obiljeavaju svake godine, meu kojima su i datumi stradanja pripadnika JNA u Sarajevu i Tuzli.

U priopenju Ministarstva rada i borako-invalidske zatite RS-a se navodi da je u svibnju predvieno: obiljeavanje stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu, 3. svibnja, u Istonom Novom Sarajevu u Miljeviima, te obiljeavanje stradanja pripadnika JNA u Tuzli, tuzlanska kolona, 15. svibnja u Bijeljini, na groblju Puile.

Obje manifestacije poinju parastosom poginulim borcima.

etvrtoga svibnja u Kozarskoj Dubici i spomen-podruju u Donjoj Gradini bit e obiljeen dan proboja ustakog logora Jasenovac.

Svim ovim obiljeavanjima kao predsjednik Odbora za njegovanje tradicije oslobodilakih ratova, nazoit e ministar rada i borako-invalidske zatite Boko Tomi.

24.4.2008.
Pincom.info / Fena
 


<br /><br /><br /><br />

24-04-2008 at 23:18 | Ukljui u odgovor
kaharlija
Nivo: Forumski doajen
mi smo ljiljani medju trnjem
Registriran(a): 19-10-2005
Lokacija: PNE
Odgovori: 1121
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

008. | 12:52 | Izvor: B92
Subotica -- Nakon ispisivanja ovinistikih grafita, na kuu Zijada Kujovia u Subotici sino je baen molotovljev koktel.

Posle uviaja, ekipa Policijske uprave u Subotici o dogaaju je izvestila istranog sudija Optinskog suda u Subotici i optinsko tuilatvo, koje je delo kvalifikovalo kao krivino delo izazivanja opte opasnosti.

Na kuu Zijada Kujovia prole noi baen je molotovljev koktel, a pre samo dve nedelje ispisan je ovinistiki grafit. Zijad Kujovi kae da je u trenutku napada bio sam u kui, a kada je uo neobian zvuk, izaao je na terasu i video je damu je dvorite obasjano.

"Pogledao sam s uline strane, jer mi je soba do ulice, ja vidim ogroman plamentu u dvoritu. Joj, rekoh, ta se zapalilo i vrata mi gore. Izaem i vjerovali ili ne , uzeo sam mahinalno, stajale su u dvoritu vile da vidim ko je, ta je, meutim nisam nikoga zatekao. Ja sam pristupio da gasim i kad sam poar sanirao, uzeo sam telefon i pozvao sam miliciju", rekao je Kujovi.

On kae da su napadu prethodili pretei telefonski pozivi i da su pretnje uredno prijavljivane policiji. Njegov sin Samir kae da porodica inae teko ivi i da razmilja o odlasku iz zemlje.

"Nije bomba na svu sreu nego koktel neki, pa baen radi zastraivanja nas. Ja ne vidim tome kraja. Mi se jednostavno bojimo da ivimo vie u ovoj Srbiji. Traiu politiki azil za mene, sestru i za moju familiju", kae Samir Kujovi.

Na dogaaj je reagovao i republiki ombudsman Saa Jankovi koji je pre dve nedelje lino posetio Kujovie. On je u saoptenju ocenio kako je novi incident rukavica baena u lice svim institucijama u zemlji to zahteva najenerginiju reakciju nadlenih organa, ali i konkretan rezultat - hvatanje i najotrije kanjavanje poinilaca ovog podlog dela. 


ne citaj sta ja pisem
25-04-2008 at 18:31 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

Identificiran napada na Medlis IZ Trebinje

Stevo baca kamenu gromadu na tablu Medlisa u Trebinju




Medlis Islamske zajednice Trebinje dostavio je Centru javne bezbjednosti Trebinje snimak s videonadzora na kojem je zabiljeen trenutak kada je 22. aprila izvjesni mukarac veim kamenom razbio plou na ulazu u zgradu Medlisa.

Na snimku se jasno vidi kako nepoznat mukarac dolazi pred zgradu i s udaljenosti od nekoliko metara baca kamenu gromadu na plou.

Prema neslubenim informacijama kojima raspolaemo, policija i graani u Trebinju na osnovu snimka su identificirali napadaa.

Navodno se radi o izvjesnom Stevi Redi, izbjeglici iz mjesta Ivanjica, koji sada ivi u Trebinju. Ova osoba poznata je Trebinjcima jer obilazi sve javne skupove u gradu. Njegov brat navodno je stradao prilikom srpskih napada na Drubrovnik.

Iako je napada identificiran, za sada nema informacija da je policija ita poduzela protiv njega i sankcije zbog novog napada na vakufsku imovinu tek se iekuju.


Autor: F. VELE

02-05-2008 at 18:18 | Ukljui u odgovor
kaharlija
Nivo: Forumski doajen
mi smo ljiljani medju trnjem
Registriran(a): 19-10-2005
Lokacija: PNE
Odgovori: 1121
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi




i samo na jednom mjestu se istice da je sumska drzava. napreduju.





Mali filmski kosmos

Specijalno za blog: Nikola A. Svilar



"Ovo jeste raanje neeg novog, svojevrsni poetak koji je uvek najtei. Ovo je stvaranje jednog malog filmskog kosmosa u ovom delu sveta u kojem e Banja Luka biti zvezda oko koje e se sve okretati i leteti..."
Lazar Ristovski, patron BLIFF-a



"Kroz BLIFF filmadije u Republici Srpskoj i regiji imae priliku da vide nova svjetska ostvarenja, a moi e prikazati i svoje lokalne radove... Film je dobra i efikasna reklama za dravu. Ono to je bitno jeste da treba da udruimo snage kako bi sutra film postao izvozni proizvod Republike Srpske po kome e ona biti poznata u svijetu."
Irena Taskovski, direktorka BLIFF-a

Proitavi ta je o BLIFF-u kazao cenjeni Duo -ovski, direktorka i patron filmskog festivala ija prezimena imaju isti zavretak (simpatino zar ne?) osetio sam potrebu da napiem jedan tekst o kulturnoj manifestaciji koja je sveano otvorena upravo veeras u Djeijem pozoritu u Banjoj Luci i da odmah na njegovom poetku konstatujem bez obzira na izostanak velikih zvezda svetskog filma iji je dolazak na festival prethodno potvren putem vie medija - ovo je zaista jedan izuzetno lep dogaaj, kako za kulturnu scenu glavnog grada Republike Srpske tako i za kulturu Bosne i Hercegovine (kao i regiona) u celini.

Zahvaljujui finansijskoj podrci Vlade Republike Srpske i Ministarstva za prosvjetu i kulturu RS koje je, za sufinansiranje organizacije i realizacije ovog dogaaja meunarodnih razmera, iz budeta RS izdvojilo milion konvertibilnih maraka, te zahvaljujui kreativnim naporima, u prvom redu, radnog tima Filmskog Instituta Banja Luka i londonske producentske firme Taskovski film LTD. na ijem elu stoji jedna uspena mlada dama, kakva je uistinu banjaluanka Irena Taskovski sa londonskom i prakom adresom, grad na Vrbasu od ove godine dobija svoj drugi po redu filmski festival.



Naime, pored KRATKOFIL-a, festivala kratkog filma utemeljenog prole godine, od ove godine poetkom maja u Banjoj Luci odravae se i BLIFF. Ne, naravno da nije u pitanju


Boston
Latino
International
Film
Festival

osnovan jo pre sedam godina u prestonici drave Masausets (SAD), koji se bavi promocijom filmova autora iz Latinske Amerike u fokusu na tematike vezane za latino populaciju na prostoru celog Amerikog kontinenta (direktor festivala Jose Augusto Barriga)

ve je upravo

BANJA
LUKA
International
Film
Festival,

jedan mali filmski kosmos, kako je to ba lepo rekao g. Ristovski, poasni gost i pokrovitelj festivala na nedavno odranoj konferenciji za novinare u Press centru Doma mladih u Banjoj Luci.


Uzgred budi reeno, interesantno je da skraenicu bliff kao re neete nai u zvaninim renicima engleskog jezika ali u slengu engleskog govornog podruja ima mnotvo znaenja od kojih ba niti jedno nije pogodno da se pomene u tekstu koji sledi.)

Dakle, za sve zainteresovane sledi nekoliko vanijih informacija o festivalu koji je upravo otpoeo sveanom ceremonijom u Djeijem pozoritu i to projekcijom filma "Ljubav i drugi zloini" Stefana Arsenijevia.

Organizatori dogaaja predvideli su da prvi BLIFF (200, u okviru kojeg e biti prikazano oko 45 filmskih premijera i biti odrano ukupno 100 projekcija, ine tri programa i to:

[1] FILMSKI PROGRAM podeljen na takmiarski deo (koji se odnosi na nova svetska ostvarenja, celoveernje dokumentarne filmove i program meunarodnog studentskog filma), te na revijalni deo sastavljen od sledeih celina:

Film i smijeh koja podrazumeva projekciju sedam neuobiajenih savremenih komedija, veinom iz Evrope, koje nisu dostupne na domaem tritu i predstavljaju nepoznanicu domaoj publici:

Bolesni od ljubavi Mariem Perez i Carlitos Ruiz Ruiz (Portoriko/SAD),
Dva dana u Parizu Julie Delpy (Francuska/Nemaka),
Kao kod kue Lone Scherfig (Danska)
Ne misli o tome Gianni Zanasi (Italija)
utka knjiga rekorda Aleksandar Mani (Srbija/eka),
Sanjajui Kaliforniju Cristian Nemescu (Rumunija) i
Povratne boce Jan Sverak (eka)

"Djeji program ili BLIFF junior u stvari deiji filmski vikend sa radionicama u kojima e i maliani snimati filmie koji e takoe biti prikazani tokom festivala kao i projekcije popularnih stranih filmova za najmlae, zatim celina

"ene reiseri u okviru koje se predstaviti est filmova ena reisera i to

Posao snova Danijele Majstorovi (Hrvatska/BiH),
Nita lino Larise Sadilove (Rusija),
Ciganski karavan Jasmine Dellal (SAD),
Ja sam iz Titovog Velesa Teone Strugar Mitevske (Makedonija/Slovenija/Belgija/Francuska),
Karamela Nadine Labaki (Francuska/Liban) i
Istraga Iglika Trifonova (Bugarska/Holandija/Nemaka)

uz pratee panel-diskusije o izazovima i mogunostima poveanja enskog udela u kljunim pozicijama filmske industrije u kojima e uestvovati i navedene goe autorke. Ovaj revijalni program bie i humanitarnog karaktera jer e sredstva od prodaje ulaznica biti investirana u borbu protiv raka dojke.

kao i "Mir i tolerancija" sa angaovanim filmovima koji se na umetniki nain bave ljudskim pravima. Izmeu ostalih posebno izdvajam zbirku kratkih filmova Nevidljivi (Invisibles, panija 2007) sa Havijerom Bardemom i priama pet reisera Wim Wenders, M. Barrosso, I. Coixet, Javier Corcuera i Fernando de Aranoa

[2] EDUKATIVNI PROGRAM namenjen je studentima adakemija i fakulteta dramskih umetnosti, filmadijama, televizijskim profesionalcima i medijskim radnicima i obuhvata seminare (o finansiranju filmskih projekata, saradnji glumaca i reisera, koprodukcijskoj problematici, filmskoj kritici itd.) i radionice kroz koje e njihovi uesnici proi sve faze rada na filmu (od pisanja scenarija, montae do reije i produkcije) i koji e kao rezultat svog rada proizvesti etiri filma a oni e biti prikazani publici do kraja festivala.


[3] Naposletku tu su i PRATEI PROGRAMI koji ukljuuju

koncerte ( Big Bend RTS-a, sastav Rot Front iz Berlina, zatim Techtle Mechtle iz Praga kao i mnogi drugi. 6. maja, na urevdan, zakazan je nastup Esme Redepove u sklopu proslave romske kulture tokom koje e na festivalu biti prikazani romski filmovi.)

izlobe koje tematski prate ideju festivala

interaktivne predstave (Hope of Nativity, The Zany Family i urke na ulicama (predstave iz Praga, )

karnevalsku proslavu pod motom "Pleimo zajedno" najavljenu za poslednji dan festivala 9. maj (Dan Evrope i Dan borbe protiv faizma) kao i

reviju filmova s BLIFF-a koja e po okonanju festivala putovati po Republici Srpskoj i prikazivati se publici i u drugim gradovima RS (Bijeljina, Brko, Doboj, Prijedor i Trebinje)

Tokom proteklih meseci, putem raznih medija najavljivani su mnogobrojni ugledni gosti BLIFF-a i to iz samog vrha svetskog i ex-Yu filma poput brae Cohen (projekcija njihovog poslednjeg dela No land for an old man zatvorie festival), potom oskarovac, eki i ameriki reiser Milo Forman, glumci Johnny Dep, Anica Dobra, Mirjana Karanovi (proslavljena glumica i profesorica glume koja e u okviru radionice Master class Gluma odrati predavanje na temu Razlika u glumakim sredstvima na sceni i pred kamerom), zatim specijalni gost Valter legendarni Bata ivojinovi, kao i Lazar Ristovski, Miki Manojlovi, Goran uljik, Neboja Glogovac te mnogi drugi filmski radnici, producenti, televizijske kue, strunjaci za scenario, montau i pisanje filmske kritike.

Lista je zaista bila Impresivna, ali najugledniji gosti e, kako vidimo, ipak izostati.

Listajui veoma kvalitetno dizajniran katalog festivalskog programa koji se besplatno deli na info punktovima u gradu, uz slogan festivala Dobr den pro dobr film (sleno Taskovski;) upuujem iskrene estitke celom radnom timu BLIFF-a, koji pokazuju preko potreban entuzijazam i naravno, drim plaeve da sve proe kako je i planirano!

p.s.

Mnogo hvala naem filmmaker-u Sranu Mitroviu
za ustupanje bloga i komplikovan prelom teksta.



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Izvori fotografija i teksta:

www.bliff.net, www.taskovskifilms.com,
Glas Srpske, Veernje novosti, Nezavisne novine, B92,
Press RS, Vektor, Intermezzo (Banja Luka), Blic On line,

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------









[Edited by kaharlija on 03-05-2008 at 14:03 GMT] 


ne citaj sta ja pisem
03-05-2008 at 05:48 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

Razbijena stakla na Gradskoj damiji

Samo nekoliko dana nakon posljednjeg incidenta, na meti vandala ponovo se nala Gradska damija u Bosanskoj Dubici, na kojoj je u noi sa etvrtka na petak razbijeno jedno prozorsko staklo.



- Razbijeno staklo primijetio sam juer oko deset sati. Tada sam pozvao i policiju, koja za vrijeme uviaja nije nala predmet kojim je staklo razbijeno - kazao je Safet ef. Beganovi, glavni imam Medlisa IZ Bosanska Dubica.

Istakao je kako ne vjeruje da e policija razotkriti poinioce.

- Samo na ovoj damiji razbijena su tri prozorska stakla. Nismo ih zamjenjivali, jer kada to uradimo, vandali ih ponovo polupaju. Od 2000. godine, kada sam doao u Dubicu, bilo je bezbroj napada na mezarja i objekte IZ. U dva navrata poionici su razotkriveni i rije je o maloljetnim osobama - rekao je Beganovi.

On je policiji u Bosanskoj Dubici skrenuo panju i na tri nona kluba, udaljena svega tridesetak metara od Gradske damije.

- Rade mnogo due od dozvoljenog vremena. Vjerujem da bi policija upravo na tim i slinim mjestima mogla pronai poinioce. To sam im rekao i tokom prolosedmine istrage, kada je pred Gradskom damijom pogaeno cvijee, a na vratima ostavljene stope nasilnika i kada je odnesen ukras sa esme u dvoritu damije u naselju Puhale i izvaljen nian s oblinjeg mezarja - istie Beganovi.

Autor: M. ZGONJANIN

03-05-2008 at 16:11 | Ukljui u odgovor
kaharlija
Nivo: Forumski doajen
mi smo ljiljani medju trnjem
Registriran(a): 19-10-2005
Lokacija: PNE
Odgovori: 1121
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

ovo nije iz sumske , ali jeste iz crne gore:


FALSIFIKAT U BJELOPOLJSKOM KATASTRU
Damija postala crkva





Braa Safet i Sahret Hajdarpaai sahranili su oca prije mjesec dana pokraj damije u selu Radulii, gdje se Hajdarpaii sahranjuju jo od sedamnaestog vijeka. Mislili su da su ga sahranili u muslimanskom groblju. Uvidom u zvanine spise, meutim, saznali su da su oca, prema dokumentima crnogorskih dravnih organa, sahranili nedaleko od ulaznih vrata tamonje crkve, za koju do sada niko nije znao da postoji tu osim bjelopoljskog katastra. Za taj je paradoks Sahret Hajdarpai saznao nakon to je, kae, bio zaprepaen kada je proitao u novinama kako je, navodno, raiavajui groblje, devastirao i u ut bacio ostatke hrianskih grobova. Zajedno sa Odborom Islamske zajednice demantovao je tu dezinformaciju i poao u katastar kako bi ogradio i definisao granice groblja u kome se pored njegovih roaka sahranjuju samo komije iz istog sela, Veskovii, jedina preostala muslimanska porodica koja ivi u bjelopoljskom selu Raduliima. Nisam mogao da vjerujem da je u dokumentu koji su mi pokazali u Direkciji za nekretnine nae groblje, inae vakufsko imanje, upisano kao kamenjar kr, a jedna od najstarijih damija u Crnoj Gori, odnosno njeni ostaci, upisani su kao crkva, kae Hajdarpai.

Direktor bjelopoljskog katastra Duko Vojinovi potvrdio je Monitoru tu informaciju, ustupivi nam na uvid sve raspoloive spise koje posjeduje taj dravni organ. Stara damija, jedna od tri kupolne i monumentalne graevine te vrste koje su sagraene uCrnoj Gori, bila je damija od nastanka 1689. godine (kada je Hajdar-paa Selim doao u Bihor) sve do 1977. kada su joj bez pisanog traga i obrazloenja uz naziv damija dopisali - crkva. Posljednjim katastarskim upisom iz 1996. kada su podaci iz knjiga prenoeni u kompjutere, izgubio se naziv damija i ostalo crkva. Nije mi jasno kako je to moglo da se dogodi bez upisa razloga izmjene, kazao nam je Vojinovi, potvrdivi da se na istovjetan nain izgubila i odrednica groblje koja je od strane za sada nepoznatog lica prepravljena u kr kamenjar u katastarskoj parceli od trideset ari upisanoj pod imenom Vakupaa. U katastru ne postoji nikakav pisani trag na osnovu kojeg bi se utvrdilo ko je pravio te izmjene. Radi se o neuvenom falsifikatu o emu smo upoznali tuilatvo, zahtijevajui da preduzme mjere iz svoje nadlenosti, kae reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat efendija Fejzi. On smatra da se radi o smiljenoj i organizovanoj akciji, kojom se Islamska zajednica pokuava liiti svoje izuzetno vrijedne imovine u kulturnom i istorijskom smislu. Konano, ne radi se ni o kakvoj Vakupai ve o vakufu, odnosno imovini davno poklonjenoj Islamskoj zajednici. Ta otimaina je dio nacionalistikog projekta koji je, sreom, zaustavljen u Crnoj Gori krajem devedesetih, kae Fejzi. Paroh bjelopoljski, protojerej Mira Bogavac, kae da crkva nikada ne bi pokuala da uzme neto to joj ne pripada. Bogavac, takoe, nije u detalje upoznat sa injenicom da se radulika damija u zvaninim spisima vodi kao crkva, niti je smatra svojom imovinom. On ne eli da komentarie pretpostavke da je tu prije 17. vijeka postojao hrianski objekat i groblje. Konanu rije treba da da nauka i to ne smije biti razlog bilo kakvog meureligijskog razdora, kae Bogavac. U selu Radulii ive pravoslavci i jedna muslimanska porodica, a u okolnim selima veinsko stanovnitvo je muslimanske vjeroispovijesti. Raduliani, meutim, ne ele damiju u svom selu i takvu odluku donijeli su na svom zboru.

Zakljuak zbora potpisao je predsjednik nevladine organizacije Skuptina graana Radulia Simo Baajovi. Njegovo se ime u nekim medijiima pojavljivalo u kontekstu negodovanja zbog devastacije hrianskih grobova, koji se, navodno, nalaze u dijelu muslimanskog groblja. Nijesam davao takve izjave i smatram da groblje treba urediti onako kako i prilii. Ne znam da na tom mjestu postoje bilo kakvi hrianski spomenici, kae Bajovi za Monitor. Njegov komija Dragoljub Braunovi tvrdi da je, prema predanjima, radulika damija sazidana od materijala sa davno poruene crkve Svetog Jovana. Prialo se da su tu i neki stari grobovi hriana. I danas poneko ode na ruevine damije i zapali svijeu, kae Braunovi. On takoe nije za rekonstrukciju stare damije. Uvijek je bilo i bie ekstrema ije se rijei glasnije uju od miljenja veine ljudi, kae Rifat Veskovi, inae Radulianin, nekada- nji pomonik ministra kulture u Vladi Crne Gore. On je o tom sluaju upoznao Ministarstvo kulture i zatraio formiranje komisije koja bi ispitala sve injenice i aurirala vraanje katastarskog falsifikata na preanje stanje. Ne postoji ni jedan nauno utemeljen dokaz o nekom hrianskom spomeniku na tom mjestu, a sve i da postoji bilo bi besmisleno damiju pretvarati u crkvu, kae Veskovi. Rekonstrukciju damije, koja je poruena 1943. u pohodu na Bihor etnikog vojvode Pavla uriia, Veskovi smatra obavezom dravnih organa Crne Gore. Nepojmljivo je da to nekom smeta samo zbog toga to u najblioj okolini ive veinom hriani. U susjednom selu Crna sagraena je crkva iako je tu u veini muslimansko stanovnitvo pa to nikom ne smeta, kae Veskovi. Sahret Hajdarpai, inae arhitekta, dijeli Veskovievo miljenje. Konzervacija i restauracija radulike damije bi, smatra, bio veliki civilizacijski i kulturni iskorak Crne Gore. Znam mnoge ljude, ukljuujui tamonje hriane, koji su spremni i finansijski da podre taj projekat, kao to su mnogi muslimani, ukljuujui i moju kuu, spremni da pomognu zavretak radova na oblinjoj crkvi Svetog Jovana, kae Hajdarpai. Da bi se ta ideja realizovala, meutim, potrebno je odobrovoljiti NVO Skuptina graana Radulia i ispraviti katastarske falsifikate.

Sead SADIKOVI

 


ne citaj sta ja pisem
05-05-2008 at 09:47 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

Bjegunac Stankovi s Romanije prijeti sudiji Jukiu

U pismu medijima zloinac napisao da se nalazi na Romaniji...
06.05.2008. 07:40
Ratni zloinac Radovan Stankovi, koji je prije skoro godinu pobjegao iz foanskog zatvora, gdje je izdravao 20-godinju kaznu zbog svirepih ratnih zloina poinjenih na podruju Foe, poznat i kao monstrum iz Miljevine, prema pisanju nekih medija, banjalukim i beogradskim listovima poslao je pismo. U njemu je, navodno, Stankovi napisao da se javlja s Romanije, a na koverti je peat pote u Han-Pijesku.

Poruka Dodiku

Takoer, u ovom pismu upuene su prijetnje sudiji Suda BiH Davorinu Jukiu, koji je osudio Stankovia. Premijeru RS Miloradu Dodiku porueno je da je bio u pravu kada je poslije Stankovievog bjekstva kazao da takav sluaj nije bio potreban RS, ali i da je "zaboravio da kae da vehabijski tzv. dravni Sud BiH nije bio potreban RS".

U pismu nije zaobiena ni SIPA, jer je Stankovi navodno zatraio da mu se "ne udara na porodicu i s fantomkama maloljetne sinove ne prepada te nevine osobe ne pritvara", prijetei da njemu "nije problem doi i usred sjedita SIPA-e bez fantomke".

Pomonik direktora SIPA-e Dragan Luka za "Avaz" je kazao da SIPA nije obavijetena o navodnom Stankovievom pismu, ali da e provjere biti izvrene kako bi se ustanovilo da li pismo zaista postoji i da li je autentino.

Suenje pomagaima

- Ako je to zaista njegovo pismo, onda ja njemu poruujem da ne treba on dolaziti ovamo. Neka kae gdje se nalazi i lino u doi po njega, i to bez ikakve fantomke kape. Isto tako mu poruujem da emo, kad god procijenimo da je to potrebno i da e nam koristiti da bismo doli do njega, nastaviti s pretresima njegovih objekata i porodice. Uskoro e na Sudu BiH poeti i suenje onima koji su pomogli da Stankovi pobjegne - izjavio je Luka.

Ni Gojko Vasi, naelnik Uprave kriminalistike policije MUP-a RS, nije mogao rei nita vie, osim da e provjere postojanja i autentinosti pisma biti izvrene.

- Danas (juer, op.a.) sam na sastanku u Sarajevu i samo sam od kolega uo da je u listu "Press" objavljen tekst s tim navodima. Do policije, niti ijedne druge zvanine institucije u RS takvo pismo nije stiglo, ali sve emo provjeriti - kazao nam je Vasi.

Sudija Juki nije iznenaen

Sudija Juki za "Dnevni avaz" je rekao da nije zvanino obavijeten o postojanju pisma, ali i da to za njega nije nita novo, jer je takvih pisama bilo i ranije, to on prihvata kao sastavni dio svog posla. O provjerama stvarnih autora takvih pisama sudija Juki je naveo da ne zna detalje, jer to, kako je kazao, istrauju nadlene slube i tuilac.

No, ni Tuilatvo BiH nema saznanja o postojanju pisma. Kako nam je saopio portparol Boris Grubei, i dalje se vodi istraga protiv osoba koje su pomagale Stankoviu u bjekstvu. Grubei je podsjetio da je Stankovi jo dok mu je sueno, slao dopise sa slinim prijetnjama.




Autor: M. KUKAN

 


<br /><br /><br /><br />

06-05-2008 at 14:40 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

07.05.2008.
Izloba Preivjeli logorai - Bratunac 1992
Ministar kulture u RS zabranio postavljanje Izlobe



Izloba fotografija Preivjeli logorai Bratunac 1992, ije je otvaranje bilo planirano za subotu 10. maja 2008. godine u fiskulturnoj sali O Vuk S. Karadi, u Bratuncu, odlukom Antona Kasipovia, ministra prosvjete i kulture Republike Srpske, nee biti odrana u prostorijama ovoga nekadanjega logora u kojem je ubijeno najmanje 250-300 civila. Ova odluka uslijedila je dan nakon odravanja sjednice Bezbjednosnog foruma opine Bratunac 5. maja 2008. godine, na kojoj je zauzet stav da se u fiskulturnoj sali kole koja danas nosi ime Branko Radievi, ne dozvoli postavljanje Izlobe sa osamdeset fotografija na kojima su prikazani bonjaki civili sa tekim povredama, urezanim krstovima na elu, leima i miicama.






Takoer, na vanjskom zidu ovoga objekta planirano je postavljanje mermerne ploe spomen-obiljeja, koje bi podsjealo da su se u kolskoj zgradi desili najtei zloini: oko 800 civila je od 17. aprila do 17. maja 1992. godine mueno, izglaivano i maltretirano, a 250-300 ih je ubijeno ili nestalo. Naelnik opine Bratunac Nedjeljko Mlaenovi ovu inicijativu je odluno odbacio kazavi na sjednici Bezbjednosnog foruma kako se spomen-obiljeje moe postaviti samo na mezarju Veljaci, gdje se i vri ukop zvjerski ubijenih civila. Meutim, indikativna je injenica da se upravo u centru Bratunca priprema skoro postavljanje masivnog spomen-obiljeja srpskim borcima.

Znajui sve ove informacije ministar Kasipovi je u svom odgovoru na upit predstavnika opine Bratunac, naglasio da ne treba postavljati ak ni spomen-plou, predloivi porodicama rtava i predstavnicima bratunakih udruenja graana da se dvije sedmice nakon obiljeavanja esnaeste godinjice zloina nad Bonjacima Bratunca, on kao resorni ministar, sastane sa nekoliko njihovih predstavnika, kako bi se pronalo rjeenje.
Reagirajui na ovu odluku ministra Kasipovia, Organizacioni odbor za obiljeavanje godinjice zloina oglasio se 6. maja saopenjem u kojem se kae:

Otro protestujemo protiv stava Antona Kasipovia, ministra prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske, koji je u svom odgovoru kazao da nije mogue organizovati izlobu u fiskulturnoj sali, na mjestu gdje je 1992. godine bio logor i gdje su stradali nai najmiliji. Reeno nam je da nije mogue postavljanje spomen ploe na zgradi Fiskulturne sale.

Smatramo da je njegov odgovor licemjeran i da vrijea rtve i porodice onih koji su ubijeni u ovom logoru. Iako nas ubjeuju da ivimo u slobodnoj i demokratskoj Republici Srpskoj, ministar kulture i prosvjete ovoga entiteta dao nam je samo odobrenje da moemo ui u fiskulturnu salu, ali da ne moemo postaviti Izlobu fotografija koja na dokumentaran nain govori o sutim injenicama i ne vrijea nikoga, osim zloince koji su i danas slobodni graani Republike Srpske. Licemjerna je ponuda ministra Kasipovia da se sastane sa predstavnicima porodica i udruenja petnaest dana nakon to obiljeavanje Godinjice proe.

Mi u Organizacionom odboru za obiljeavanje zloina nad 603 ubijena civila Bratunca, i hiljade onih koji su zatvarani, mueni ili nasilno deportovani, podsjeamo da su oni koji negiraju ili pak zatakavaju zloin, po nama isti kao i oni koji su zloine inili. Odgovorno stojimo iza ranije utvrenog programa obiljeavanja 16. godinjice i potvrujemo da e se Izloba organizaovati na ulici koja granii sa kolom. Ujedno pozivamo ministra Kasipovia, kao ministra kulture i prosvjete, da pokae svoju dosljednost i moralnost i da 10. maja prisustvuje toj izlobi, kae se u saopenju Organizacionog odbora za obiljeavanje esnaeste godinjice zloina nad Bonjacima Bratunca.

Podsjeamo, obiljeavanje esnaeste godinjice zloina nad civilima Bratunca poinje u petak 9. maja i traje do ponedjeljka 12. maja, kada je planiran ukop i denaza 41 identificirane rtve zloina.

Bratunac 6. maj 2008. godine
Bosanska medijska grupa Tuzla  


<br /><br /><br /><br />

07-05-2008 at 15:51 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

Bez irilice, mantije i osnovnih uslova za ivot

Udruenje za odriv povratak u Tuzlanski kanton ponovo je upozorilo da se sa svih nivoa vlasti u tom bonjakom kantonu nastavlja diskriminacija nad sedam hiljada Srba povratnika, kada je rije o ostvarivanju njihovih ljudskih prava.

- Najvea obespravljenost jeste u oblasti zapoljavanja u javnom sektoru, jer u sedam od 13 optina Tuzlanskog kantona nema nijednog zaposlenog Srbina, a u ostalih est radi samo 39 takozvanih podobnih Srba, od kojih nijedan nije povratnik - rekao je Mitar Mihajlovi, sekretar ovog udruenja.

On kae da bonjake vlasti opstruiu probleme Srba i izbjegavaju da rijee njihove probleme iz radno-pravnog statusa, zdravstvene zatite, isplate penzija, kao i obnovu devet hiljada srpskih kua, od ukupno 10.816, sruenih mahom nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

- I u drugim oblastima Srbi su obespravljeni, naroito kada je rije o upotrebi srpskog jezika i irilice, iako su Srbi, prema Ustavu Federacije BiH, konstitutivan narod - kae Mihajlovi.

I Srpska pravoslavna crkva i groblja, prema rijeima svetenika, jesu stalna meta napada i skrnavljenja, a zbog osjeaja ugroene bezbjednosti, pravoslavni svetenici pri kretanju i obavljanju slube, umjesto mantija, nose civilnu odjeu.

Prava Srba i njihove vitalne nacionalne interese nema ko da titi, jer u sazivu Skuptine Tuzlanskog kantona nema nijednog poslanika srpske nacionalnosti, to je dokaz da su Bonjaci izvrili etniko ienje Srba, kojih je prije rata na ovom prostoru bilo 21 odsto.

Od 100.000 Srba, koliko je prije rata ivjelo u Tuzlanskom kantonu, iz izbjeglitva se vratilo oko sedam hiljada, ali oni, zbog veoma tekih uslova ivota, osjeaja obespravljenosti i ugroene bezbjednosti, razmiljaju o prodaji cjelokupne imovine i ponovnom iseljavanju, ovog puta trajnom.

http://www.fokus.ba/vidi.php?vijest=11217

07-05-2008 at 19:32 | Ukljui u odgovor
kaharlija
Nivo: Forumski doajen
mi smo ljiljani medju trnjem
Registriran(a): 19-10-2005
Lokacija: PNE
Odgovori: 1121
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS sabrani primitivzmi

Svetozar Pudari, lan Predsjednitva SDP BiH, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH uputio Miloradu Dodiku Premijeru Vlade Republike Srpske
NIT SI SRBIN, NIT SI OVJEK
Autor: Svetozar Pudari
Objavljeno: 09. May 2008. 09:05:56

Svetozar Pudari

Dakle sve si uradio da ponizi srpsku ast, a znam da nisi prvi, jer ponizie je stotine zloinaca u vremenu kad je durmitorska vucibatina vodila bosanke Srbe, pa si nastavio da izjednaava etnike i partizane. Pa imenjae brata moga roenoga ne mogu biti jedno Mladen Stojanovi i njegove ubice, to zna svaka potena kua u Krajini: i na Kozari i oko nje; i na Grmeu i oko njega. Nisu etnici ljudi poput Branka i Skendera, Mire i Simele.
Sarajevu, srpskom, hrvatskom i bonjakom, dva dana po urevdanu


tovani predsjednie Vlade tisuugodinjeg entiteta,

Prekjuer, na urevdan, povie Dubrava, u Pjeivcu, ispred kua Pudaria nije bilo slavskog veselja, ni kolaa, ni mesa, ni pia, ni gostiju. Nije bilo ni domaina u pustim kuama Pudaria povrh Stoca. Otili su jednog ljetnog dana prije 16 godina kad im je reeno da je Srbima napustiti Stolac i ii na egulju - vijekovnu granicu srpstva.

Pudarii, to te vijekove provedoe na Dubravama, van srpskih granica, mogli su se samo zgledati, pokupiti svoje stvari, pa na kamione, pa put Ljubinja i dalje... Ba kao to su mi sugraani-sunarodnici prije 12 godina tovarili kamione na Grbavici, Ilidi, Vogoi, Ilijau, Hadiima. Sve pod megafonom Momila Krajinika, koji je rikao da niti jedan srpski grob u Sarajevu ne smije ostati. I isprazni Krajinik desetine hiljada Srba iz Sarajeva, na buljuke.

Neke tek malo pomaknu u sela uokolo, dok drugi odoe daleko na sve strane. Ti to, Premijeru, ne zna. Bio si, tada, zauzet sticanjem nadimka Marlboro.

Megafon, onaj, od prije etiri reenice, preuzeo si sad ti pa trubi okolo vrijeajui Srbe. Kae da je Republika Srpska odgovor na NDH. Malo si se posvaao sa vremenima, prostorom i istinom. Pa upravo je dogovor Tumanovih ustaa i Miloevievih etnika razgraniio Pudarie od njihove djedovine.


Priati o Republici Srpskoj kao trajnoj kategoriji, jednako je kao priati o vjenoj NDH ili neunitivom sandaku u Bosni i Hercegovini. Republika Srpska je novostvorena kategorija, novokomponovani orijentalni melos sa izrazitim osmansko-balkanskim korijenima. Ona mu doe kao dosanjani san pijanih kamiondija negdje u nekoj krmi uz Ibarsku magistralu. Samo to te pijane kamiondije polupae, pobie, rastjerae dva miliona ljudi koekude (to bi rekao Karaore) kako bi uzdigli tu bajnu trajnu kategoriju. Raselie i one moje Pudarie sa Dubrava i moje komije sa Koeva. Koevo ti je komiluk gdje se uvijek igrao najbolji basket u Sarajevu.
I kad oni napustie Stolac kao dio odlunog srpskog odgovora na ustake pokolje u istonoj Hercegovini iz 1941. tri su dana preostali Stoani lutali po polupustom gradu, dok nije vojnika sila te NDH koju sanja umarirala u stoljetni hrvatski grad. Da nije tragino, da iza toga nisu slijedili i logori i pokolji onih koji se nisu htjeli uklopiti u dogovor oko odgovora, svi bi se sad grohotom smijali na velike borbe, odbrane i protunapade, a sve za ast i slavu Nacije.

Ti progoni i pokolji su ono to stvarno vezuju onaj rat naih roditelja sa ovim, naim, ratom. S jedne su strane ujedinjene rtve, a sa druge svi zloinci i meu njima nema razlike. Nema razlike izmeu kame zbog imena koje nosi onaj to je u ruci dri, a ni rtve nisu manje ili vee, svetije ili manje svete niti po prezimenu, niti po broju.

Priati o Republici Srpskoj kao trajnoj kategoriji, jednako je kao priati o vjenoj NDH ili neunitivom sandaku u Bosni i Hercegovini. Republika Srpska je novostvorena kategorija, novokomponovani orijentalni melos sa izrazitim osmansko-balkanskim korijenima. Ona mu doe kao dosanjani san pijanih kamiondija negdje u nekoj krmi uz Ibarsku magistralu.

Samo to te pijane kamiondije polupae, pobie, rastjerae dva miliona ljudi koekude (to bi rekao Karaore) kako bi uzdigli tu bajnu trajnu kategoriju. Raselie i one moje Pudarie sa Dubrava i moje komije sa Koeva. Koevo ti je komiluk gdje se uvijek igrao najbolji basket u Sarajevu.

Evo me neki dan napokon razuvjerie da su i Sedlari (na junoj strani Popova polja) uz Zavalu, preselili iz Trebinjske optine. I to je dobro, jer sad opet mogu biti siguran da kue Kovaina i Bakmaza nisu zavaljene. Ostadoe tamo gdje su bile i odakle je brat moje ukun-ukun-babe otiao u svijet da postane partijarh srpski to je i postao.

Dakle sve si uradio da ponizi srpsku ast, a znam da nisi prvi, jer ponizie je stotine zloinaca u vremenu kad je durmitorska vucibatina vodila bosanke Srbe, pa si nastavio da izjednaava etnike i partizane. Pa imenjae brata moga roenoga ne mogu biti jedno Mladen Stojanovi i njegove ubice, to zna svaka potena kua u Krajini: i na Kozari i oko nje; i na Grmeu i oko njega. Nisu etnici ljudi poput Branka i Skendera, Mire i Simele.

To su neljudi - zakon im u topuzu lei, a tragovi neovjetvom smrde. I mijea se smrde njihov sa smradom brae im po zvjerstvu to izgradili su i pogonili tvornicu smrti u Jasenovcu i Gradini Donjoj.

I da niti jedne nisi rekao za Jasenovac vie! Moda te ula neumrla dua moja ubijene tetke Nevenke Pudari. Ona je, sa hiljadama drugih muenika zatuena i baena u neku jamu jasenovaku. Ako je ula tvoje baljezganje zgrijeio si prema njoj. Sestra oeva mi nevina je jednako sve i jednoj srebrenikoj rtvi.

Zloupotrijebio si njenu smrt kao da je stara krpetina kojom se ubrie ujutro u dvoritu. Ne dam ti da mi prlja uspomenu na nju. Ima makar jedan metar kvadratni zemlje pod kojim je ona koji ne smije vie prljati svojim prisustvom i svojim praznoslovljem.

Zato idi nazad pod svoju atru i zabavljaj one to ih plaa da se smiju i povlauju tvojim rijeima. Onima to su ojstvo i junatvo zamijenili rakijom i peenjem.

Nit si Srbin, nit si ovjek.

Centar za informisanje SDP BiH 


ne citaj sta ja pisem
09-05-2008 at 19:00 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 2
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: amigos, bishof, DamirSuljic, Deny, esadplavi, GagiNS, gogo, Koksara, MegaMan, Panasonic, PROLOM, ramche_tz, raptor, tabani mehki
FORUM : Politika : RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi) New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice