Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

Danas u Sarajevu obavljena denaza rtvama ubijenim u Bijeljini 2.aprila 1992. godine od zloinake etnike ruke

IN MEMORIAM:

Mustafa (Avdo) Komi 59. godina (Bijeljina)

Adnan (Mustafa) Komi 29. godina (Bijeljina)

Rijad (Mustafa) Komi 19. godina (Bijeljina)

15-08-2008 at 17:57 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

Mustafa izreetan dok je tijelom spaavao sinove

Na sarajevskom gradskom groblju Vlakovo juer su ukopani jedan do drugoga Mustafa Komi i njegovi sinovi Adnan i Rijad, ubijeni 2. aprila 1992. godine u Bijeljini.



Tada 29-godinji Adnan bio je stomatolog i upravo je trebao primiti prvu plau, a njegov deset godina mlai brat pohaao je srednju kolu. Kako su nam ispriali njihovi roaci, zloinci su im u noi provalili u kuu i izveli ih. U kui su ostale Mustafina supruga Sekima, trudna kerka Nasiha i njen estogodinji sin Mirza.

- Izveli su ih na ulicu i postrojili. Moj amida Mustafa je kazao: "Nemojte njih mlade, ubijte mene", a zloinci su uzvratili: "Nita se ne sekiraj, sve e biti po redu." Adnana i Rijada odmah su pokosili rafalom, a otac je poletio i rairio ruke da ih zatiti. Tu je pao, uhvatio ih je obojicu za noge. Mustafi su izreetali noge i ostavili ga da iskrvari do jutra, kada su ih sklonili s ulice - prisjea se Eref Komi.



Rodbina i prijatelji, okupljeni oko mezarja neduno ubijenih Komia, kazali su nam da je to bila izuzetno estita porodica, koje se politika nije ni najmanje ticala.

- Ubijeni su samo zato to su bili Bonjaci. Bila su to djeca za primjer, koja nikome nita nisu skrivila. Dok oni lee u ovim mezarima, njihove ubice mirno etaju ulicama Bijeljine. Kada su pronali Mustafin le, imao je polomljene noge i evap u ustima, a mladiima je metak proao kroz ela - govorili su okupljeni.

Unuk i sestri Mirza nije elio priati o prolosti. Kazao nam je da se nada kako e poinioci platiti za svoja nedjela, koja nikada ne smiju i ne trebaju biti zaboravljena.

16-08-2008 at 13:44 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

Politika: Povodom posjete Milorada Dodika Biljani Plavi



Znala sam za zloine

Predsjednik Vlade Republike Srpske posjetio je svog politikog mentora: Biljana Plavi, nekadanja predsjednica RS-a s kojom je Dodik i izaao na ovdanju politiku scenu, zatoenica je vedskog zatvora Hinseberg po kazni Meunarodnog suda za ratne zloine. Dani podsjeaju na priznanje koje je ratna zloinka Biljana Plavi izrekla pred Tribunalom u Haagu 17. decembra 2002. godine



Biljani Plavi: "U ovoj opsesiji da vie nikada ne postanemo rtve - dopustili smo sebi da postanemo poinioci"
Zahvaljujem se to ste mi pruili priliku da danas govorim. Pre skoro dve godine dola sam ovde kao optuena za uee u zloinima protiv drugih ljudskih bia, pa ak i protiv ovenosti. Dola sam iz dva razloga: da se suoim s ovim optubama i da potedim moj narod - jer je bilo jasno da bi oni platili cenu bilo ijeg nedolaska. Do sada sam imala priliku da preispitam ove optube i da ih, zajedno s mojim braniocima, proverim i procenim. Sada sam se uverila i prihvatam da je vie hiljada nevinih ljudi bilo rtva organizovanog i sistematinog delovanja da se uklone Muslimani i Hrvati s podruja koje su Srbi smatrali svojim.

U to vreme, ja sam olako ubedila samu sebe da je ovo pitanje opstanka i samoodbrane. Ustvari, i vie od toga - nae rukovodstvo, iji sam bila neophodan deo, vodilo je poduhvat koji je za rtve imao nebrojene nevine ljude. Objanjenja samoodbrane i opstanka ne pruaju opravdanje. Na kraju, ak i nai sunarodnici su rekli da smo u ovom ratu izgubili svoju plemenitost. Postavljaju se oigledna pitanja: ako je ova istina sada tako jasna, zato je ja nisam videla ranije; i - kako su nae rukovodstvo i oni koji su ga sledili mogli poiniti takva dela? Odgovor na oba pitanja je, verujem - strepnja - zaslepljujua strepnja koja je dovela do opsesije, naroito za one od nas za koje je Drugi svetski rat iva uspomena, da Srbi vie ne dopuste sebi da budu rtve. inei ovo, mi u rukovodstvu smo prekrili najosnovniju dunost svakog ljudskog bia - dunost da se uzdri i potuje dostojanstvo drugih. Bili smo opredeljeni da uinimo sve to je neophodno da prevladamo.

Iako sam vie puta bila upoznata s navodima o surovim i neljudskim postupcima protiv nesrba - odbila sam da se s time suoim, ili ak da ih proverim. Ustvari, ja sam se potpuno predala govorenju o nevinim srpskim rtvama ovoga rata. Ovaj svakodnevni rad potvrdio je moje uverenje da se borimo za svoj opstanak, i da je u ovoj borbi meunarodna zajednica na neprijatelj. I tako sam ja jednostavno poricala te navode, ak ih i ne proveravajui. Ostala sam sigurna u svom uverenju da Srbi nisu sposobni da uine neto tako. U ovoj opsesiji da vie nikada ne postanemo rtve - dopustili smo sebi da postanemo poinioci.

uli ste jue, a delimino i danas, opirno o patnjama koje su ovim prouzrokovane. Ja prihvatam odgovornost za moj udeo u tome. Ova odgovornost je moja - i samo moja. Ona se ne protee na druge lidere i njihovo pravo da se brane. Ona se zasigurno ne protee na na, srpski, narod, koji je ve platio visoku cenu za postupke naeg rukovodstva. Saznanje da sam odgovorna za takve ljudske patnje i za kaljanje ugleda mog naroda uvek e ostati deo mene.

Postoji pravda koja zahteva ivot za svaki nevini ivot, smrt za svaku grenu smrt. Za mene, naravno, nije mogue da odgovorim zahtevima takve pravde. Ja jedino mogu da uradim ono to je u mojoj moi i da se nadam da e to biti od neke koristi - da spoznam istinu, da je kaem i da prihvatim odgovornost. Ovo e, ja se nadam, pomoi muslimanskim, hrvatskim i srpskim nevinim rtvama da ne postanu obuzeti gorinom koja esto postaje mrnja i koja je - na kraju - samounitavajua.

to se tie mog naroda - rekla sam danas neto ovde o njegovom ugledu. Mislim da je stoga bitno da pojasnim o emu govorim. Danas u Beogradu, u centru Beograda, stoji pod kupolom jedna crkva, jo uvek u izgradnji, a izgradnja je poela davne 1935. godine. Na narod je istrajao u izgradnji ove crkve, posveene oveku, koji je - vie nego iko drugi - ugraen u bie srpskog naroda, a to je sveti Sava. Put koji je on sledio bio je obeleen samouzdranjem i potovanjem prema svima. Veliki diplomata, koji je stekao ugled u svom narodu i u svetu koji ga okruuje, ovek iji je karakter duboko usaen u srpski narod.

ut i primer svetog Save su sledile velike srpske voe, ak i u dananjem vremenu, istrajno pokazujui plemenitost i dostojanstvo ak i u najteim okolnostima. Dovoljno je samo pomenuti vladiku Artemija Radosavljevia, koji je i dan-danas glas vapijueg za pravdu, u onome to je za Srbe postalo - pustinja Kosovo. Na nesreu, nae rukovodstvo, ukljuujui mene, napustilo je ovaj put tokom poslednjeg rata. Verujem da vam je jasno da sam se ja razila s tim liderima - premda prekasno. Ipak, to rukovodstvo bestidno nastavlja da trai odanost i podrku naeg naroda. To se ini izazivanjem straha, govorenjem poluistina kako bi se ubedio na narod da je svet protiv nas. Ali, plodovi njihovog rada - tog rukovodstva - su jasni: grobovi, izbeglice, izolacija i ogorenje prema celom svetu koji nas je odbacio upravo zbog tih lidera.

Neki su me upozoravali da ovo nije ni vreme ni mesto da se kae ova istina - da bi trebalo saekati dok ostali takoe prihvate odgovornost za njihova dela. Ali, ja verujem da ne postoji mesto ni vreme na kome je neprikladno rei istinu. Ja verujem da mi moramo da uredimo nau kuu - ostali e morati da preispitaju sebe i svoje postupke. Mi moramo da ivimo u ovom svetu, a ne u peini. Ali, dokle god zadrimo na identitet i na karakter - nemamo se ega bojati.

to se tie mene - lanovi ovog sudskog vea su oni kojima je data odgovornost da sude. Vi se morate truditi da u svojoj presudi naete bilo kakvu pravdu koju ovaj svet moe da ponudi - ne samo za mene nego i za nevine rtve ovog rata. Ja u, meutim, uputiti jedan apel ovom Tribunalu - sudijama, tuiocima, istraiteljima - uradite sve to je u vaoj moi da pruite pravdu za sve strane. inei to, moda ete biti u mogunosti da ostvarite misiju radi koje ovaj sud postoji.




22-08-2008 at 12:04 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

Ratni zloini: Sud BiH oslobodio Radmila Vukovia, optuenog za silovanje Bonjakinje u Foi



Porodinim ljudima silovanje je dozvoljeno

Radmilo Vukovi je osloboen optubi da je tokom 1992. poinio silovanje u Miljevini kod Foe. Iako je rtva ostala kod svoga iskaza, koji je potvrdila i njena sestra, Sud je ustanovio da nema dovoljno dokaza te da se radi "o netipinom silovanju za to podruje i taj vremenski period"?! Vrhunac pravosudne blamae predstavlja obrazloenje da su "optueni i rtva prije rata bili u vezi"?!



Radmilo Vukovi
Amer S. je zavravao osnovnu kolu u malom bosanskom gradiu gdje je ivio. No, za razliku od svojih vrnjaka koji su planirali kako e provesti ljeto i gdje e nastaviti kolovanje, Amer je razmiljao o odlasku u bolnicu. Njegovi staratelji su mu objasnili da e morati raditi neke nalaze.

Znao je da je usvojeno dijete i nauo je da ga je majka ostavila nakon to je u ratnim godinama izala iz Foe. Cijeli grad je to znao, kao to je znao i da je Amer roen nakon to je njegova majka silovana u Foi. Kada je rodila dijete, nije ga eljela ni vidjeti. Niko nije mogao znati ta se deavalo u glavi malog Amera dok se u Sudu BiH odvijalo suenje Radmilu Vukoviu, kojeg je Amerova majka teretila da ju je vie puta silovao. Tokom postupka je utvreno da je Vukovi Amerov otac.

Oslobaanje zloinca Optunica protiv Radmila Vukovia potvrena je pred Sudom BiH 13. 10. 2006. Tuilatvo je Vukovia teretilo da je kao pripadnik tadanjih vojnih snaga Srpske Republike BiH 1992. u vie navrata silovao zatienu svjedokinju A u Foi. Proces je poeo 19. 1. 2007. Nakon izloenih dokaza, Vukovi je proglaen krivim zbog ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva i osuen na zatvorsku kaznu od pet i po godina. Osim toga, u presudi je stajalo da se Vukoviu zabranjuje kontakt s djetetom (tokom postupka je tvrdio da eli da ga vidi), ali i da dijete mora znati identitet svog oca te ukoliko bude eljelo, da samo odlui o eventualnom kontaktu. Olakavajue okolnosti prilikom izricanja presude Vukoviu bile su to to je "porodini ovjek" i to ranije nije kanjavan, a "posebna olakavajua okolnost" bilo je to da su svjedokinja i optueni prije rata bili u vezi.

I Tuilatvo i odbrana su se alili na ovu presudu. Odbrana je od poetka tvrdila da nije u pitanju ratni zloin zato to je Vukovi prije rata bio u vezi sa svjedokinjom?! Proveden je novi postupak i 13. 8. 2008. Apelaciono vijee, kojim je predsjedavala sutkinja Azra Mileti, a u kome su bili Dragomir Vukoje i Robert Carolan iz SAD-a, izreklo je oslobaajuu presudu Radmilu Vukoviu?! Sutkinja Mileti je prilikom izricanja presude rekla: "Moram istai da je pred ovim sudom izreeno ve nekoliko presuda u drugim sluajevima koji su tretirali silovanje, ali je ovaj viestruko specifiniji i delikatniji. Ovdje je rije o netipinom silovanju za to podruje i taj vremenski period, kada su ene masovno zatvarane i prisiljavane na seksualne odnose."

Bonjakinje su tokom rata u Foi - osim to su masovno zatvarane - drane i pojedinano u privatnim stanovima, gdje su vie puta silovane. Deavalo se i da budu preprodavane kao bijelo roblje, kao to je sluaj s 12-godinjom djevojicom koja nikad nije pronaena, a o kojoj se - kao uostalom i o bezbroj slinih - govorilo u drugim procesima voenim pred Sudom BiH i Tribunalom u Haagu. No, pitanje je koliko e silovanih ena nakon ovakve presude Vukoviu biti spremno da svjedoi o onome to su preivjele. Zatiena svjedokinja A je razmijenjena tek u estom mjesecu trudnoe, kada nije bio mogu abortus, a koliko je A eljela to dijete, govori to to ga nakon roenja nije eljela ni vidjeti.

Svjedoenje rtve Sutkinja Mileti je, izriui oslobaajuu presudu Vukoviu, pitala: "Zbog ega svjedokinja nije odmah prijavila Radmila Vukovia i zato je on uivao njenu zatitu ako je izvrio ovo gnusno djelo?" Pitala je i zato je o zlostavljanju utjela. No, sutkinja oito nije znala, ili nije htjela da zna, da je svjedokinja A detaljnu izjavu o svemu to joj se desilo poetkom rata u Foi dala Institutu za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava.

U toj izjavi svjedokinja je ispriala: "Miljevina je okupirana od strane etnika 7. 4. 1992. i odmah su poeli hapsiti Muslimane i odvoditi ih u KP dom u Foi. (...) Kad smo vidjeli ta se deava, napustili smo Miljevinu i pobjegli u susjedno selo Jele." Meutim, kad je i ovo selo napadnuto, mnogi pobijeni, a kue spaljene, A je s porodicom pobjegla u planinu, gdje su ih stalno proganjali. Krili su se, ali hrane je bilo sve manje i morali su se vratiti u Miljevinu. U svojoj izjavi A je detaljno opisala zloine koje je vidjela te maltretiranja kojima su bili izloeni. Govorila je i o silovanjima u Karamanovoj kui i odvoenju djevojaka iz Miljevine. Krsto Skakavac s dvojicom vojnika je 9. 6. 1992. odveo njenog oca. Od tada ga nije vidjela.

"Dan poslije odvoenja moga oca u stan mi je dola kominica Rada Vukovi i rekla da me neko trai kod nje na telefon. Javila sam se. ovjek se nije predstavio, ali je rekao da se spremim jer e za 10 minuta doi po mene. Doao je Radmilo Vukovi, kojeg sam dobro poznavala jer smo radili skupa u Miljevini. Bio je u uniformi, naoruan. Rekao je da poem s njim. Znala sam da je oenjen, supruga mu se zvala Vikica, a kerka Maja, ali su njih dvije poetkom rata otile u Crnu Goru. Vukovi me je odveo pred jedan stan. im je poeo otkljuavati, shvatila sam njegove namjere i nisam eljela ui. Uhvatio me za ruke i ugurao u stan. Na jednom stolu je bio pitolj i veliki no bez korica. (...) Sjela sam na kau na kome su bile bijele jambolije. Sjeo je pored mene. Krenuo je da me zagrli. Otrgla sam se. Nakon toga me je poeo tui, a onda mi je pokidao haljinu i ve, prijetei da e me ubiti. Zgrabio me je prislanjajui mi pitolj na sljepoonicu. Poela sam vritati nakon ega me je jo jae udarao. Sva sam bila krvava. Zaepio mi je usta i udario me u glavu nakon ega sam se onesvijestila. Kad sam se osvijestila, leala sam na kauu, a on pored mene potpuno go. Silovao me je dok sam bila bez svijesti. Jambolija je bila krvava. Rekao je da e me ubiti ako ikome kaem ta mi se desilo i da odsad, kad god ga vidim pred mojom zgradom, moram odmah sii", ispriala je A.

Kad se vratila, majka i sestra su odmah shvatile ta se desilo: "Sve tri smo sjedile i plakale." Nakon toga je nekoliko puta doao pred njenu zgradu i odvodio je u isti stan, gdje ju je silovao, a onda joj je rekao da e sama dolaziti u taj stan kad god joj on to naredi. Svjedokinja A je 3. 9. 1992. s grupom ena i djece razmijenjena. Dola je u Gorade, gdje je rodila dijete. Nakon rata je napustila BiH.

Tokom postupka pred Apelacionim vijeem Bajro ili, advokat Radmila Vukovia, izjavio je da "oteene strane uvijek imaju interes", a da je u ovom sluaju "oteena dobila privilegije u SAD-u, gdje je traila izbjegliki status, uz tvrdnju da je silovana". ili je u jednom drugom postupku, gdje je takoer branio ratnog zloinca, prijetio svjedocima, a jednoj svjedokinji je nudio da e joj rei gdje su joj kosti mua i 12-godinje kerke ako ne bude svjedoila. Prijava protiv ilia jo eka stavove tuilatva, to njemu ne smeta da i dalje "odreuje status silovanih ena".

Kakav je status A dobila u SAD-u - govori injenica da je ukljuena u Program za osobe koje su preivjele torturu. Prema rijeima Ashera Aladjema, efa psihijatrije, inae vanrednog profesora na Medicinskom fakultetu u New Yorku, "gospoa je preko osam godina pacijentica ukljuena u ovaj na program. Pati od simptoma posttraumatskog stresa, uznemirenosti i depresije. Godinama je bila ukljuena u tretman koji je obuhvatao uzimanje lijekova kao to su antidepresivi i lijekovi za smirenje. (...) Moje miljenje je da su simptomi gospoe postali hronini i to e zahtijevati dui period praenja njenog zdravstvenog stanja".



22-08-2008 at 12:12 | Ukljui u odgovor
kaharlija
Nivo: Forumski doajen
mi smo ljiljani medju trnjem
Registriran(a): 19-10-2005
Lokacija: PNE
Odgovori: 1121
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela



to se tie mog naroda - rekla sam danas neto ovde o njegovom ugledu. Mislim da je stoga bitno da pojasnim o emu govorim. Danas u Beogradu, u centru Beograda, stoji pod kupolom jedna crkva, jo uvek u izgradnji, a izgradnja je poela davne 1935. godine. Na narod je istrajao u izgradnji ove crkve, posveene oveku, koji je - vie nego iko drugi - ugraen u bie srpskog naroda, a to je sveti Sava. Put koji je on sledio bio je obeleen samouzdranjem i potovanjem prema svima. Veliki diplomata, koji je stekao ugled u svom narodu i u svetu koji ga okruuje, ovek iji je karakter duboko usaen u srpski narod.

ut i primer svetog Save su sledile velike srpske voe, ak i u dananjem vremenu, istrajno pokazujui plemenitost i dostojanstvo


sveti sava, hmmm
dosao on u srpsko selo da drzi propovijed i sam sto se okrenuo na drugu stranu srbin mu ukrade torbicu sarenicu, a u njoj komad pogace i slanina. zavrsio sava vatreni govor kako oni nisu katolici no pravoslavci i ogladnio te ce za sarenicu. kad je shvatio da su isti kao on naredi da se zapali selo. i danasdan u srbiji ima selo koje se zove Zapaljenice.









[Edited by kaharlija on 23-08-2008 at 17:27 GMT] 


ne citaj sta ja pisem
23-08-2008 at 09:26 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

Novo zapisavanje teritorija i postavljanje inat krstova u Zvorniku pored magistralnog puta

25-08-2008 at 01:18 | Ukljui u odgovor
Ba**
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 15-06-2008
Lokacija: vaseljena
Odgovori: 528
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

citat:
Abulafija wrote:
Politika: Povodom posjete Milorada Dodika Biljani Plavi



Znala sam za zloine

Predsjednik Vlade Republike Srpske posjetio je svog politikog mentora: Biljana Plavi, nekadanja predsjednica RS-a s kojom je Dodik i izaao na ovdanju politiku scenu, zatoenica je vedskog zatvora Hinseberg po kazni Meunarodnog suda za ratne zloine. Dani podsjeaju na priznanje koje je ratna zloinka Biljana Plavi izrekla pred Tribunalom u Haagu 17. decembra 2002. godine



Biljani Plavi: "U ovoj opsesiji da vie nikada ne postanemo rtve - dopustili smo sebi da postanemo poinioci"
Zahvaljujem se to ste mi pruili priliku da danas govorim. Pre skoro dve godine dola sam ovde kao optuena za uee u zloinima protiv drugih ljudskih bia, pa ak i protiv ovenosti. Dola sam iz dva razloga: da se suoim s ovim optubama i da potedim moj narod - jer je bilo jasno da bi oni platili cenu bilo ijeg nedolaska. Do sada sam imala priliku da preispitam ove optube i da ih, zajedno s mojim braniocima, proverim i procenim. Sada sam se uverila i prihvatam da je vie hiljada nevinih ljudi bilo rtva organizovanog i sistematinog delovanja da se uklone Muslimani i Hrvati s podruja koje su Srbi smatrali svojim.

U to vreme, ja sam olako ubedila samu sebe da je ovo pitanje opstanka i samoodbrane. Ustvari, i vie od toga - nae rukovodstvo, iji sam bila neophodan deo, vodilo je poduhvat koji je za rtve imao nebrojene nevine ljude. Objanjenja samoodbrane i opstanka ne pruaju opravdanje. Na kraju, ak i nai sunarodnici su rekli da smo u ovom ratu izgubili svoju plemenitost. Postavljaju se oigledna pitanja: ako je ova istina sada tako jasna, zato je ja nisam videla ranije; i - kako su nae rukovodstvo i oni koji su ga sledili mogli poiniti takva dela? Odgovor na oba pitanja je, verujem - strepnja - zaslepljujua strepnja koja je dovela do opsesije, naroito za one od nas za koje je Drugi svetski rat iva uspomena, da Srbi vie ne dopuste sebi da budu rtve. inei ovo, mi u rukovodstvu smo prekrili najosnovniju dunost svakog ljudskog bia - dunost da se uzdri i potuje dostojanstvo drugih. Bili smo opredeljeni da uinimo sve to je neophodno da prevladamo.

Iako sam vie puta bila upoznata s navodima o surovim i neljudskim postupcima protiv nesrba - odbila sam da se s time suoim, ili ak da ih proverim. Ustvari, ja sam se potpuno predala govorenju o nevinim srpskim rtvama ovoga rata. Ovaj svakodnevni rad potvrdio je moje uverenje da se borimo za svoj opstanak, i da je u ovoj borbi meunarodna zajednica na neprijatelj. I tako sam ja jednostavno poricala te navode, ak ih i ne proveravajui. Ostala sam sigurna u svom uverenju da Srbi nisu sposobni da uine neto tako. U ovoj opsesiji da vie nikada ne postanemo rtve - dopustili smo sebi da postanemo poinioci.

uli ste jue, a delimino i danas, opirno o patnjama koje su ovim prouzrokovane. Ja prihvatam odgovornost za moj udeo u tome. Ova odgovornost je moja - i samo moja. Ona se ne protee na druge lidere i njihovo pravo da se brane. Ona se zasigurno ne protee na na, srpski, narod, koji je ve platio visoku cenu za postupke naeg rukovodstva. Saznanje da sam odgovorna za takve ljudske patnje i za kaljanje ugleda mog naroda uvek e ostati deo mene.

Postoji pravda koja zahteva ivot za svaki nevini ivot, smrt za svaku grenu smrt. Za mene, naravno, nije mogue da odgovorim zahtevima takve pravde. Ja jedino mogu da uradim ono to je u mojoj moi i da se nadam da e to biti od neke koristi - da spoznam istinu, da je kaem i da prihvatim odgovornost. Ovo e, ja se nadam, pomoi muslimanskim, hrvatskim i srpskim nevinim rtvama da ne postanu obuzeti gorinom koja esto postaje mrnja i koja je - na kraju - samounitavajua.

to se tie mog naroda - rekla sam danas neto ovde o njegovom ugledu. Mislim da je stoga bitno da pojasnim o emu govorim. Danas u Beogradu, u centru Beograda, stoji pod kupolom jedna crkva, jo uvek u izgradnji, a izgradnja je poela davne 1935. godine. Na narod je istrajao u izgradnji ove crkve, posveene oveku, koji je - vie nego iko drugi - ugraen u bie srpskog naroda, a to je sveti Sava. Put koji je on sledio bio je obeleen samouzdranjem i potovanjem prema svima. Veliki diplomata, koji je stekao ugled u svom narodu i u svetu koji ga okruuje, ovek iji je karakter duboko usaen u srpski narod.

ut i primer svetog Save su sledile velike srpske voe, ak i u dananjem vremenu, istrajno pokazujui plemenitost i dostojanstvo ak i u najteim okolnostima. Dovoljno je samo pomenuti vladiku Artemija Radosavljevia, koji je i dan-danas glas vapijueg za pravdu, u onome to je za Srbe postalo - pustinja Kosovo. Na nesreu, nae rukovodstvo, ukljuujui mene, napustilo je ovaj put tokom poslednjeg rata. Verujem da vam je jasno da sam se ja razila s tim liderima - premda prekasno. Ipak, to rukovodstvo bestidno nastavlja da trai odanost i podrku naeg naroda. To se ini izazivanjem straha, govorenjem poluistina kako bi se ubedio na narod da je svet protiv nas. Ali, plodovi njihovog rada - tog rukovodstva - su jasni: grobovi, izbeglice, izolacija i ogorenje prema celom svetu koji nas je odbacio upravo zbog tih lidera.

Neki su me upozoravali da ovo nije ni vreme ni mesto da se kae ova istina - da bi trebalo saekati dok ostali takoe prihvate odgovornost za njihova dela. Ali, ja verujem da ne postoji mesto ni vreme na kome je neprikladno rei istinu. Ja verujem da mi moramo da uredimo nau kuu - ostali e morati da preispitaju sebe i svoje postupke. Mi moramo da ivimo u ovom svetu, a ne u peini. Ali, dokle god zadrimo na identitet i na karakter - nemamo se ega bojati.

to se tie mene - lanovi ovog sudskog vea su oni kojima je data odgovornost da sude. Vi se morate truditi da u svojoj presudi naete bilo kakvu pravdu koju ovaj svet moe da ponudi - ne samo za mene nego i za nevine rtve ovog rata. Ja u, meutim, uputiti jedan apel ovom Tribunalu - sudijama, tuiocima, istraiteljima - uradite sve to je u vaoj moi da pruite pravdu za sve strane. inei to, moda ete biti u mogunosti da ostvarite misiju radi koje ovaj sud postoji.



Ne verujem u njeno pokajanje jer je planirala zlocine. Sigurno je videla nebrojano puta spaljena i unistena sela i gradove, sigurno je bila obavestena o ubistvima, zverstvima, proterivanjima, gladi, silovanjima i to odmah na pocetku rata. Savest i samilost su trebali odmah da joj prorade da je i zrnce imala u sebi. Nije ona usla u politiku sa 12 godina vec kao zrela i oformljena licnost (ali potpuno luda). Jako je dobro znala sta radi i kako ce svoju cetnicku politiku sprovesti u delo. Ona je tezak sovinista bila i ostala. I nevidjen lazov.
26-08-2008 at 00:17 | Ukljui u odgovor
Ego
Nivo: Forumski vuk
Celav, neodoljiv, (ne)osvojiv.

Registriran(a): 23-05-2008
Lokacija: Tuzla downtown
Odgovori: 756
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

Nadam se da ce dolazak Obame i pogotovo Bajdena, na celo SAD, napraviti neke promjene u BiH politickom miljeu.
Krajnje je vrijeme da se SAD opet vrati u regiju, jer je Eu pokazala potpunu nemoc.
A sto se krstova pored puta tice, neka ih, neka svjedoce cetnicki zlocin.  


Ego: "Ni bunar zelja ne funkcionise bez love."
26-08-2008 at 06:52 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

28.08.2008

Sarajevo

Obiljeena godinjica masakra kod Trnice

lan Predsjednitva BiH eljko Komi, delegacije Kantona i Grada Sarajevo, opina Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo i Novi Grad poloile su danas cvijee na mjesto masakra u ulici Mula Mustafe Baeskije 4 (sjeverni ulaz u Gradsku trnicu), u znak sjeanja na 43 poginula sugraanina.



Masakr se dogodio prije 13 godina, kada je tee i lake ranjeno jo 84-oro Sarajlija. Tog traginog dana agresorska granata kalibra 120 mm ispaljena s agresorskih poloaja na Trebeviu pala je i eksplodirala meu skupinom graana koji su ispred Gradske trnice kupovali namirnice za preivljavanje.

"Ovo je, naalost, jedno od mnogih mjesta gdje su nevine Sarajlije izgubile ivot, ostali ranjeni, invalidi, gdje su brojne sarajevske porodice unesreene, i mi kao ljudi kratkog pamenja trebamo da obiljeimo ovaj dan da bismo pokazali da neemo zaboraviti", kazao je lan Predsjednitva BiH eljko Komi.

Trebamo pokazati da neemo zaboraviti ne samo nae borce koji su poginuli u ratu ili postali invalidi nego i civilne rtve rata, a to su obine Sarajlije, obini ljudi koji su ili trbuhom za kruhom, pokuali da preive jo jedan dan, i koji su nastradali od zloinaca, kazao je Komi dodavi da je obaveza svih nas da se sjetimo svega onoga to se tada deavalo.

Komi je novinarima kazao da je kao "ovjek koji je izgubio najblie lanove porodice" kada je vidio Radovana Karadia u Haagu bio zadovoljan, ali da oekuje da i Ratko Mladi takoer stigne u Haag te da njih dvojica budu osueni.

Zamjenik predsjedavajueg Skuptine KS-a Ivica ari je kazao da se na mjestu stranog zloina treba sjetiti nevinih rtava i opomenuti ive.

"Svjedoci smo vremena kada se izjednaava agresor i rtva, kada se negira gotovo sve ono najgore to se deavalo u agresiji na BiH. Naa dunost je sprijeiti da se to zaboravi, jer zaborav je veliki grijeh, a zaborav je i sauesnik u zloinu. Ali zato ne dozvolimo da nama prevlada mrnja jer bi nas izjednaila s onima od kojih se elimo razlikovati. Ne uimo mrnji nau djecu, uimo ih istini, vrijednosti slobode, jednakosti, uvanju svoga i potivanju tueg, i da i oni ne zaborave ta se desilo na dananji dan, kako se ne bi ponovilo", kazao je ari.

Gradonaelnica Sarajeva Semiha Borovac je naglasila da je "vano da Sarajevo ne zaboravlja svoju gorku prolost, da se prisjea dana kada su stradali nai sugraani i da im na ovakav nain odaje poast".

Prije 13 godina od agresorske granate na tom mjestu ivote su izgubili: Omer Ajanovi, Hidajet Ali, Salko Ali, Zeno Baevi, Husein Baktaevi, Sevda Brkan-Kruica, Vera Brutus- uki, Halida Cepi, Paa Crnalo, Mejra Cocali, Razija oli, Esad oranbegi, Dario Dlouhi, Salko Durakovi, Alija Devlan, Najla Fazli, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Hercegli, Jasmina Hodi, Hajrudin Hozo, Jusuf Haimbegovi, Adnan Ibrahimagi, Ilija Karanovi, Mesudija Kerovi, Vehid Komar, Muhamed Kuki, Mirsad Kovaevi, Haim Kurtovi, Ismet Klari, Masija Lonar, Osman Mahmutovi, Senad Muratovi, Goran Poturkovi, Blaenka Smoljan, Hamid Smajlhodi, Hajro atrovi, Samir Topuzovi, Hamza Tunovi, Ajdin Vukoti, Sabaheta Vukoti, Meho Zeo i Narima iga.

Polaganju cvijea prisustvovale su i porodice poginulih sugraana te graani Sarajeva.

http://www.sarajevo-x.com/clanak/080828049

28-08-2008 at 15:04 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela

Polupana stakla i vrata Sefer-begove damije

Za sada nepoznate osobe su u noi sa 6. na 7.septembar polupale stakla, otetile zid i oskrnavile Sefer-begovu damiju u Banjoj Luci.
Na objektu je primjetna vea materijalna teta, a pretpostavlja se da su u ovom vandalizmu koritene kamenice.

Na tom se vandali nisu zaustavili, ve su nedaleko od tog mjesta poruili i ogradu koja je postavljena oko mjesta na kojem je nekada bila banjaluka Arnaudija damija.

Sve ovo se dogodilo u vrijeme ramazanskog posta, to je dodatno potreslo Bonjake, te predstavnike Islamske zajednice Banja Luka.

I pored svega upuen je poziv bonjakim vjernicima da ostanu dosljedni u svom duhovnom miru u ramazanskom postu.

O ovom posljednjem, kao i nekoliko ranijih manjih napada na imovinu Islamske zajednice u Banjoj Luci obavijetena je policija, koja vodi istragu.

Sefer-begova damija, poznatija kao Seferija damija pod Peinama, obnovljena je 2004. godine, a nakon to je u posljednjem ratu, kao i druge banjaluke damije poruena.
(FENA)

07-09-2008 at 16:02 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 5
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: amigos, bishof, DamirSuljic, Deny, esadplavi, GagiNS, gogo, Koksara, MegaMan, Panasonic, PROLOM, ramche_tz, raptor, tabani mehki
FORUM : Politika : RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi) New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice