Reisu-l-ulema Islamske zajednice Bosne i Hercegovine Mustafa ef.Ceriæ prisustvovao je sveèanom otvaranju obnovljene Èaršijske džamije.
"Vjerovatno je èuo Božiju poruku, koja glasi da onaj ko može da oprosti, Alah æe mu oprostiti grijehe na Sudnjem danu, i zato svako onaj ko može, neka oprosti,ali neka nikad ne zaboravi", kazao je ef.Ceriæ.
Bošnjaèke politièare je upozorio da u svom radu maksimalno koriste pamet, budu složni, odgovorni, skromni, solidarni kako se "po cijenu opstanka vlastitog naroda na ovim prostorima i njegove slobode ponovo ne bi prolijevala ljudska krv".
Za obnovljenu Èaršijsku džamiju kazao je da je najljepša na Balkanu.
Otvaranju je prisustvovao i ministar sigurnosti u Vijeæu ministara BiH Tarik Sadoviæ, koji je pozvao prijedorske Bošnjake da pruže ruku pomirenja svakome ko zaslužuje da mu se ona pruži, odnosno da se, i pored svega kroz šta su prošli, okrenu buduænosti i vlastitim snagama stvraju bolje uslove za život u vlastitoj sredini.
"Ova naša lijepa Bosna i Hercegovina ne smije biti tijesna ni za koga i svi treba da budemo svoji na svome, ali moramo poštovati razlièitosti, tuðe vrijednosti, tuðu vjeru i moramo poštovati istinu i zalagati se za pravdu, jer samo tako život ima smisla", kazao je on.
Sadoviæ je rekao da je Vijeæe ministara BiH dosadašnjim izdvojanjem znatnih sredstva za obnovu u ratu srušenih džamija i crkava na konkretan naèin pokazalo koliku važnost pridaje djelovanju vjerskih zajednica i dodao da æe se u buduænosti nastaviti ista praksa.
Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Prijedor Sudbin Musiæ kazao je da je uvjeren da su mnogi Prijedorèani mišljena da obnovljena Èaršijska džamija svojim izgledom upotpunjuje ljepotu glavne gradske ulice.
Sveèanom otvaranju prisustvovalo je više hiljada prijedorskih Bošnjaka, meðu kojima je bio veliki broj i onih koji su u svoj rodni grad na godišnji odmor došli iz zapadoevropskih zemalja, Amerike i Australije.
Obnova Èaršijska džamije i njenog pomoænog objekta, srušenih 31.maja 1992. godine, trajala je 4 godine, a sredstva od 800 hiljada KM obezbijeðena su iz raznih izvora, od èega su najveæi dio donirali vjernici.
Povodom završetka radova na obnovi ovog vjerskog objekta, veèeras æe u glavnoj gradskoj ulici biti prireðen kulturno-zabavni program, u kojem æe, prema najavama, uèestvovati estradni umjestnici iz Sarajeva, meðu kojima i Kemal Monteno.
Uz prisustvo poglavara Islamske zajednice BiH reisu-l-uleme Mustafe Ceriæa, ministra sigurnosti BiH Tarika Sadoviæa i brojnih vjernika u subotu je u centru Prijedora otvorena èaršijska džamija i zgrada Islamskog centra u kojem æe biti smještena biblioteka i èitaonica.
Ceriæ je u obraæanju vjernicima naglasio da Prijedor od danas ima jednu od najljepših džamija na Balkanu i Evropi.
Podsjetio je i da je na prostoru bivše Jugoslavije prije rata bilo oko 3.000 džamija, a u BiH tokom rata porušeno je njih oko 700.
"Samo u posljednja tri mjeseca u našoj zemlji je otvoreno 76 obnovljenih džamija što je znak bošnjaèke upornosti i njihove želje da se vrate i žive na ovim prostorima", rekao je Ceriæ.
Poglavar islamske zajednice BiH je još kazao i da je ponosan na èinjenicu da bošnjaèki narod, koji, nakon svega što mu se dogodilo u ratu, nije posegnuo za osvetom.
Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadoviæ ocijenio je da je izgradnja novog vjerskog objekta u tom gradu - pobjeda Prijedora i Prijedorèana.
Sadoviæ je ukazao da svi dobronamjerni ljudi u BiH treba da pruže ruke pomirenja jedni drugima.
"BiH ne smije biti tijesna ni za koga, jer u njoj svi treba da budemo svoji i na svome u miru i toleranciji uz poštivanje razlièitosti meðu nama", rekao je Sadoviæ.
Izgradnja džamije u centru Prijedora trajala je èetiri godine, a u njenu obnovu uloženo oko 800.000 KM uglavnom priloga vjernika iz dijaspore.
Iz Stanice javne bezbjednosti saopæeno da je skup protekao mirno i bez incidenata, iako je bio proglašen dogaðajem visokog sigurnosnog rizika, javili su mediji u RS-u.
U organizaciji Opæinskog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) Doboj danas je organiziran skup podrške haškom optuženiku Radovanu Karadžiæu.
Skupu pod nazivom “Hod za Srpsku“ prisustvovalo je više od hiljadu èlanova i simpatizera SDS-a iz Doboja, koji su izrazili protivljenje hapšenju i izruèenju Radovana Karadžiæa Haškom tribunalu.
Oni su održali mirnu šetnju od glavnog gradskog parka do obližnje crkve u izgradnji gdje su zapalili svijeæe za, kako su rekli, zdravlje Karadžiæa.
U organizaciji Opæinskog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) Doboj danas je organiziran skup podrške haškom optuženiku Radovanu Karadžiæu.
Skupu pod nazivom “Hod za Srpsku“ prisustvovalo je više od hiljadu èlanova i simpatizera SDS-a iz Doboja, koji su izrazili protivljenje hapšenju i izruèenju Radovana Karadžiæa Haškom tribunalu.
Oni su održali mirnu šetnju od glavnog gradskog parka do obližnje crkve u izgradnji gdje su zapalili svijeæe za, kako su rekli, zdravlje Karadžiæa.
Da moja Noro i zamisli jos gradonacelnik Doboja Obren Petrovic je predvodio kolonu a prodavale su se i majice sa likom Karadzica. Btw nije mi jasno zasto se tuzilastvo ne pozabavi ulogom Obrena Petrovica u protjerivanju dobojskih Bosnjaka i Hrvata a cak ga povezuju i sa rusenjem katolicke crkve i miniranja dzamija u Doboju.
I jos plus ovo
SNSD zamjera Petroviæu prisustvo na otvaranju džamije
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) optužio je danas SDS i predsjedavajuæeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžiæa da „obnavljaju predratnu koaliciju“.
U saopæenju SNSD-a koje je potpisao izvršni sekretar Rajko Vasiæ navodi se da su Silajdžiæ i SDS-ov kandidat za naèelnika Doboja Obren Petroviæ „obnovili predratnu koaliciju SDS-a i SDA i na taj naèin dogovorili da Bošnjaci u Doboju glasaju za SDS-ovog kandidata Petroviæa, koji je bio u ratnoj vlasti Doboja“.
Vasiæ u saopæenju zamjera Petroviæu što je, zajedno sa Silajdžiæem, prisustvovao nedavnom otvaranju jedne džamije u okolini Doboja, kao i da ima odreðene dogovore sa Silajdžiæem, a „da cijenu svega plaæaju graðani i izbjeglice Doboja“.
Višegraðanin Ragib Kasapoviæ je posljednji put svog 27-godišnjeg sina Midhata vidio 26. maja 1992. godine, kada je ovaj izdvojen iz autobusa u koji je ušao Milan Lukiæ, odjeven u maskirnu uniformu i sa crnim šeširom na glavi. Haški optuženik, kaže Kasapoviæ, tog dana je odvojio još 16 njegovih sugraðana.
- Preko Crvenog križa pisali su spiskove za Bošnjake koji æe konvojima biti izmješteni u Skoplje. Na Midhatov nagovor, krenuo sam na put s njim i njegovom porodicom. Dok smo èekali da uðemo u jedan od autobusa, Lukiæ je žene s djecom odvojio od muškaraca. U mjestu Dragomilje u blizini Bosanske Jagodine veæ su bili izveli deset momaka, a iz mog autobusa, koji je bio posljednji, izveli su sedam muškaraca - prisjeæa se Kasapoviæ.
Kada je konvoj dospio do Vardišta, graniènog prijelaza izmeðu BiH i Srbije, muškarcima je nareðeno da izaðu iz autobusa. Nakon pretresanja, kaže Kasapoviæ, autobusi su vraæeni u Višegrad, uz objašnjenje da "Makedonija ne može primiti nove izbjeglice iz BiH".
Neke od strijeljanih Lukiæevih žrtava pronaðene su prije nekoliko godina, ali ne i Kasapoviæev sin. Sestriæ Dževad Meðuseljac, koji se istog dana vraæao iz mjesta Dobruna s posla, kazao je da je u blizini tunela vidio tijela 17 Višegraðana, meðu kojima je prepoznao i Midhata.
Ožalošæeni otac, èiji je drugi sin poginuo u sarajevskom naselju Dobrinja kao pripadnik Armije RBiH, danas živi u Švedskoj, nadajuæi se da æe pravda uskoro biti zadovoljena.
Milan Lukiæ (6. septembar 1967, Foèa) je ratni zloèinac porijeklom iz sela Rujište udaljenog 15 kilometara od Višegrada, Bosna i Hercegovina. Osuðen od opæinskog suda u Beogradu na 20 godina zatvora zbog kidnapovanja i ubistva 16 bošnjaka u selu Mioèe, opæina Rudo. Protiv Lukiæa se takoðer vodi postupak pred meðunarodnim sudom u Haagu.
Milan Lukiæ
Prije agresije na Bosnu i Hercegovini, Lukiæ je živio u Obrenovcu, Srbija, Njemaèkoj i Švicarskoj. U proljeæe 1992 se vraæa u Višegrad gdje organizira paravojne jedinice Osvetnici (ponekad poznati i pod imenom Bijeli Orlovi) sa ciljem progona i istrebljenja domicilnog stanovništva. Poslije pada Višegrada 12. aprila 1992. godine usko suraðuje sa srpskim okupacionim vlastima i Užièkim korpusom JNA. Direktno odgovoran za ubistvo 84 višegraðana koji su se nalazili u autobusima na putu prema slobodnoj teritoriji (opæina Olovo). Takoðer odgovoran sa koncentracioni logor Uzamnica (bivša kasarna JNA na podruèju Višegrada). Optužnica od strane meðunarodnog suda za ratne zloèine iz 1998. godine ga tereti za zloèine protiv èovjeènosti. Do 2004. godine se relativno slobodno kretao po Srbiji gdje je bio zaštièen od tamošnjih vlasti. U avgustu 2005 godine uhapšen u Buones Airesu, Argentina gdje je živio pod lažnim imenom Goran Dukanoviæ. 20. februara 2006. godine izruèen meðunarodnom tribunalu u Haagu.
Da moja Noro i zamisli jos gradonacelnik Doboja Obren Petrovic je predvodio kolonu a prodavale su se i majice sa likom Karadzica. Btw nije mi jasno zasto se tuzilastvo ne pozabavi ulogom Obrena Petrovica u protjerivanju dobojskih Bosnjaka i Hrvata a cak ga povezuju i sa rusenjem katolicke crkve i miniranja dzamija u Doboju.
----------------------------------------
To ne znam ali nije iskljuceno,ali on igra tako prljavu igru sad da je to za romane...on se uvlaci Kotoranima, i ostalim povratnicima Bosnjacima na teritoriji opstine Doboj koja je sada pod RS (znaci bez Doboj-Istoka i Doboj-Juga koji su u Federaciji) u pedu tako da malo naivniji misle da nije njega ne bi se stvari oko Kotorskog pomicale ni za mm...ma svako ko je dole, i imalo gleda TV mogo ga je vidjeti na TV kako se sepuri ko paun i lafo je na strani Kotorana...Ma da ne govori onako tipicno ozrenski ja bi mislila nas, ha,ha,ha...ma svasta se prica, ciji su glasovi njega doveli na vlast i tako to...Cetnik i papak velikog formata...Kako stvari sad stoje po izvorima iz prve ruke jedan mladji usljo iz SNSD-a mu je glavna konkurencija iso s nama u Gimnaziju, nije iz grada, jedina i slaba utjeha...svi misle da je Obrenovo odbrojano, ali sta je jedan Dodikovac bolji...nista, isto sranje, drugo pakovanje...
Beograd -- Tužilaštvo za ratne zloèine saopštilo da je podiglo optužnicu protiv Branka Grujiæa i Branka Popoviæa za zloèin u Zvorniku 1992.
U pitanju je najveæi zloèin poèinjen u Bosni i Hercegovini posle Srebrenice,a tužilaštvo Grujiæa i Popoviæa smatra odgovornim za zloèine i za smrt oko sedam stotina žrtava. U Zvorniku su se tokom 1992. godine dogodili neki od najtežih zloèina nad civilima u Bosni i Hercegovini.
Predsednik bivše privremene vlade srpske opštine Zvornik i komandant štaba teritorijelne odbrane - Branko Grujiæ i Branko Popoviæ terete se i da su smišljeno preduzimali akcije koristeæi svoja ovlašæenja kako bi prinudno razdvajali i uzimali kao taoce muslimanske civile koji su potom masovno ubijani.
"Kao što znate Zvornik je jedna od lokacija gde su poèinjeni najteži ratni zloèini posle Srebrenice na prostoru BIH. U ovom konkretnom sluèaju, dakle Zvornik 2, terete se Branko Grujiæ i Branko Popoviæ za zloèin nad blizu 700 lica na teritoriji Zvornika“, kaže portparol Tužilaštva za ratne zloèine Bruno Vekariæ.
Tela ubijenih pronaðena su u masovnim grobnicama na Crnom Vrhu i Grbavcima i do sada je identifikovano 270 žrtava.
Prvo suðenje optuženima za Zvornik završeno je u junu ove godine kada su trojica pripadnika paravojnih formacija Žute ose i Pivarski osuðeni na 15, 13 i tri godine zatvora.
Presudom je utvrðeno da su civili bili zarobljeni i držani na tri lokacije u Domu kulture u Èelopeku i na zvornièkoj Ekonomiji i Ciglani.
Tamo su prebijani do smrti i izlagani najmonstruoznijim muèenjima.
Na insistiranje tužilaštva, zbog efikasnosti, postupak je razdvojen i ova nova optužnica nosi kolokvijalni naziv Zvornik 2. U tužilaštvu napominju da zahtevaju sprovoðenje istrage protiv još èetiri lica.
“Ono što je novo u ovom renutku je da intenzivno tragamo za neposrednim izvršiocima i verujem da æe naša javnost vrlo brzo biti upoznata sa rezultatima“, najavljuje Vekariæ.
Sluèaj Zvornik prvi je predmet koji je delimièno preuzet iz Haškog tribunala. Podsetimo, posle hapšenja Radovana Karadžiæa poznavaoci suðenja za zloèine ukazivali su da bi Tužilaštvo u Hagu moglo njegovu optužnicu da proširi i na zloèin u Zvorniku, odnosno na masovne grobnice koje su otkrivene tek posle 2003. godine.
Prema do sada prikupljenim podacima na podrucju opštine Zvornik na poèetku agresije ubijeno je oko 1.500 civila bosnjacke nacionalnosti a padom Srebrenice jos 400 civila sa ovog podruèja.
Na lokalitetu Crnog Vrha kod Zvornika pronadjena je najveæa masovna grobnica u BiH iz koje je ukupno ekshumirano 922 skeleta.
Civilne zrtve sa podruèja opštine Zvornik sahranjuju se u Memorijalnom centru Memiæi / Kalesija.
01.06.2008 obavljena je dženaza za 28 žrtava . Najmlaða žrtva ovog zloèina je Emir Selimoviæ koji je imao 18 godina, a najstarija 86-godišnji Ramo Tuskunoviæ..
Ukupan broj do sada sahranjenih žrtava u ovom memorijalnom centru kreæe se oko 600.
Kako saèuvati seæanja na prijedorske logore smrti?
U Prijedoru je održan okrugli sto pod nazivom „Kako saèuvati sjeæanja na prijedorske logore smrti". Logoraši su još jednom progovorili o stradanjima u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje, pre 16 godina.
U maju 1992. godine na podruèju prijedorske opštine otvorena su tri logora - Keraterm, Trnopolje i Omarska. U logoru Omarska, za koji mnogi logoraši kažu da je bio najozloglašeniji, ubijeno je oko hiljadu Prijedorèana a od 3 hiljade logoraša Keraterma ubijeno je njih 300. Nakon 16 godina logoraši se još uvek priseæaju dana provedenih u logoru. Sabiha Turkanoviæ iz Kozarca jedna je od mnogobrojnih koji su proveli više od 150 dana u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje: "Mi nismo više ono što smo bili. Mi smo istraumatizovane osobe. Naravno, svi koji su to preživeli ne mogu izbrisati te slike. One su uvek tu - u meni, u mojim oèima. Dok se budem kretala nosiæu tu sliku.“
U Prijedoru, kažu u udruženjima ovog grada, još uvek porièu zloèine u logorima. Zbog toga se Prijedor mora suoèiti sa prošlošæu bez èega nema pomirenja, kaže predsednik udruženja logoraša Kozarac Sabahudin Gariboviæ i dodaje da je to neophodno svima: "Svi bi trebalo da priznaju ono što su radili. Kada priznaju svoj zloèin, tek onda æe doæi do suživota na podruèju opštine Prijedor“.
Memorijalni centar Omarska
Okrugli sto "Kako saèuvati sjeæanja na prijedorske logore smrti“ bila je prilika da se otvori pitanje memorijalnog centra Omarska u èiju realizaciju, kako je reèeno, treba da se ukljuèe svi kako bi se podigao memorijalni centar koji bi bio opomena za sledeæe generacije. Predsednik inicijativnog odbora za formiranje fondacije memorijalnog centra Satko Mujagiæ pojašnjava kako je moguæe saèuvati seæanja: "Prièajuæi o tome, pozivajuæi ljude da razgovaramo, pozivajuæi medije i gradeæi spomen-obeležja i neke vrste seæanja na ta mesta. Jer, ovo što se desilo u Prijedoru je od svetske važnosti. Logor Omarska se može uporediti sa Aušvicem. To nisam ja izmislio, to su drugi ljudi rekli.“
U haškom tribunalu dokazano je da su u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje poèinjeni zloèini èije æe obeležavanje biti nastavljeno i danas na lokalitetu "Hrastova glavica“ u opštini Sanski Most, dok æe dan kasnije logoraši te porodice ubijenih i nestalih posetiti logor Omarsku.
Re: RS (genocidna tvorevina) sabrana nedjela
<br /><br /><br /><br />