ma jasta je..najbolja ...cesto mi moze zamijeniti glavno jelo !
kupus salata,kuhani kukuruz ......mmm..
A ova salata Putnik ??
Jos nešto u vegetarijanskijem tonu, Pamela Anderson je zabavila sve prijatelje životinja gaæicama i grudnjakom od salate.
Radilo se o kampanji svjetske organizacije za zaštitu prava životinja PETA-e i obljubljena plavuša slikala se gola u zelenim jestvinama.
Može li se ulièna rasvjeta zamijeniti stablima?
Tajvanski znanstvenici vjeruju da ugradnjom zlatnih nanoèestica u lišæe drveæe dobiva odreðeni crvenkasti sjaj.
Klorofil pokazuje sjaj na velikim valnim duljinama (400 nm).
Za razliku od klorofila, zlatne nanoèestice su pobuðene na kraæim valnim duljinama, a emitiraju na 400 nm.
Ugradnjom nanoèestica u drveæe, klorofil u lišæu bi bio pobuðen tako da emitira crveno zraèenje.
Ideja je fenomenalna i sa financijskog aspekta jer æe smanjiti potrošnju struje, a takoðer æe smanjiti emisiju CO2 i svjetlosno oneèišæenje u velikim gradovima.
Obucite haljinu ili košulju u spreju
Znanstvenici sa sveuèilišta Imperial College London razvili su tekuæinu za odijevanje u spreju koja se stvrdne na tijelu i pretvori u odjevni predmet koji se može ponovno nositi. Ne zvuèi nimalo jednostavno, ali zato barem djeluje zabavno
Dr. Manel Torres i profesor Paul Luckham izmislili su sprej koji sadrži sitne komadiæe tkanine pomiješane s polimerima koji ih spajaju i s otapalom koje ih u konzervi održava u tekuæem stanju.
Otapalo isparava onog trena kad sprej dotakne neku èvrstu površinu stvarajuæi na njoj gladak odjevni materijal koji se lako može isprati ili ponovno nositi.
Premda ne zvuèi nimalo praktièno prskati se pola sata pred ogledalom da biste se odjenuli, tim više što je pomoæ druge osobe nužna za stražnje dijelove kože do kojih ne možemo doprijeti, znanstvenici smatraju da bi se ovaj izum u buduænosti mogao koristiti za izradu odjeæe, medicinskih pomagala ili presvlaka za namještaj.
Parižani vole modu ali i one slatke stvari poput èokolade, u ovom sluèaju napravljen je interesantan spoj ova dva hedonistièka elementa a rezultat su bile fascinantne kreacije od razlièitih vrsta èokolade.
Dio ove èoko egzibicije su i mnogobrojni predmeti izraðeni od ovog neodoljivog materijala koji veæ neko vrijeme nosi epitet "crnog zlata" a jedan od njih je i nezaobilazni Ajfelov toranj kao simbol Pariza.
Pariški sajam èokolade 14 –ti po redu probudio je interesovanje kod mnogih a ako je suditi po tome da Francuzi ljubav prema èokoladi njeguju još od 1615. godine kada je èokolada stigla kao poklon za vjenèanje Anne od Austrije i Luja XIII , onda je njihova želja da osvoje i zbliže sladokusce širom svijeta potpuno opravdana.
JEDINI MUZIÈAR NA SVIJETU KOJI SVIRA NA INSTRUMENTIMA OD LEDA
Svirao je koncerte unutar zaleðenih vodopada, na vrhu 3.000 metara visokih gleèera, u masivnim ledenim svodovima na temperaturi i do -33 stepeni Celzijusovih.
Iako možda zvuèi èudno, za Terjea Isungseta, prvog i jedinog svetskog ledenog muzièara, ti uslovi rada su sastavni deo posla, prenosi Si-En-En.
Ovaj Norvežanin svira na ledenim instrumentima više od deset godina i osnivaè je norveškog godišnjeg Ledenog muzièkog festivala u Geilu.
Ljubav prema „ledenoj muzici“ poèela je kada je imao 20 godina, kada je bio pozvan da svira na koncertu unutar zamrznutog vodopada.
- Kao kompozitor odluèio sam da radim sa prirodom koja me okružuje i probao sam ledene instrumente po prvi put – kaže Isungset.
Kao perkusionista poèeo je sa jednostavnim ledenim zvonima, koristeæi stalaktite koji su se prirodno formirali na okrutnoj norveškoj zimi.
Od tada, njegov repertoar se proširio na bubnjeve, trombon, harfu, trubu… Ali osim što svira, on je i napravio razlièite instrumente u ledenoj formi.
Jedan od najneobiènih instrumenata koje je napravio bio je ledeni trombon isklesan iz gleèera starog 2.500 godina u Norveškoj.
Trajao je samo 50 nastupa, ali je to, prema ledenim standardima, dug period.
Iako važi za liberalnu zemlju, Amerika i dalje na snazi (formalno doduše) ima nekoliko zakona zbog kojih bi veæina žena doživjela nervni slom ili završila u zatvoru.
Magazin “Ekosalon” je sastavio listu najzanimljivijih zakona koji su i dalje na snazi.
“Žena u Vermontu mora da dobije pismenu dozvolu od muža ukoliko želi da nosi protezu”. To je zbog toga što žene svojim zubima “navode na blud i nekontrolisanu seksualnost”, piše
u zakonu.
U Tusonu u Arizoni ženama nije dozvoljeno da nose pantalone, a u Karizozou u Novom Meksiku žene ne smeju da se pojavljuju u javnosti neobrijane.
Dajersburg u Tenesiju je grad u kojem nikada neæete vidjeti ženu da zove muškarca na sastanak, a Karmel grad u Njujorku gdje nikada neæete vidjeti ženu na visokim potpeticama.
“Žena u Merilendu ne smije mužu da pretura po džepovima dok on spava”. Preturanje nije dozvoljeno èak ni ako žena traži kljuèeve od kola ili žvaku.
Za kraj, za sve one žene koje olako shvataju svog frizera, u Mièigenu ženama nije dozvoljeno da se šišaju dok njihov suprug to ne dozvoli.
citat:hurija wrote:
Iako važi za liberalnu zemlju, Amerika i dalje na snazi (formalno doduše) ima nekoliko zakona zbog kojih bi veæina žena doživjela nervni slom ili završila u zatvoru.
Magazin “Ekosalon” je sastavio listu najzanimljivijih zakona koji su i dalje na snazi.
“Žena u Vermontu mora da dobije pismenu dozvolu od muža ukoliko želi da nosi protezu”. To je zbog toga što žene svojim zubima “navode na blud i nekontrolisanu seksualnost”, piše
u zakonu.
U Tusonu u Arizoni ženama nije dozvoljeno da nose pantalone, a u Karizozou u Novom Meksiku žene ne smeju da se pojavljuju u javnosti neobrijane.
Dajersburg u Tenesiju je grad u kojem nikada neæete vidjeti ženu da zove muškarca na sastanak, a Karmel grad u Njujorku gdje nikada neæete vidjeti ženu na visokim potpeticama.
“Žena u Merilendu ne smije mužu da pretura po džepovima dok on spava”. Preturanje nije dozvoljeno èak ni ako žena traži kljuèeve od kola ili žvaku.
Za kraj, za sve one žene koje olako shvataju svog frizera, u Mièigenu ženama nije dozvoljeno da se šišaju dok njihov suprug to ne dozvoli.
u americi se smiju držati ljudi u zatvoru godinama, bez suðenja i optužbe, èak i ako su branili vlastitu zemlju