Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Evo jos jedan video ovaj mi je do sada najdrazi. Posvecen je majkama Srebrenice. Objednio sam slike sa protesta koje su nastajale u zadnjih par godina. Kad god mi je vrijeme dozvoljavalo priusustvo sam protestima . Volio bih da za njih mogu uciniti puno vise ali eto jedan skromni doprinos s moje strane da se ne zaboravi. Muzicka podloga je iz filma «Nafaka»



i direktan link http://www.youtube.com/watch?v=P_WVNNdL9N8



[Edited by cupo on 02-07-2007 at 18:05 GMT]

02-07-2007 at 15:33 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Avangarda BiH e.V.
Udruženje mladih iz BiH u Minhenu
www.avangardabih.de
[email protected]
Poštansko sanduèe 10 01 14
80075 Minhen

Minhen, 01.07.2007 godine

Obavještenje o obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici širom Njemaèke

Povodom 12. godišnjice genocida u Srebrenici Avangarda BiH e.V. je u saradnji sa medijskom kompanijom Infoscreen realizovala projekat kojim æe se javnost podsjetiti na ovaj najveæi genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

U okviru ovogodišnjeg projekta u trajanju od tri dana, to jeste 10., 11. i 12. jula 2007 godine, svakim danom od 6.30 do 24.00 sata periodièno æe biti projecirane dvije animacije na sveukupno 230 monitora Infoscreen-a u 19 njemaèkih gradova. Na spotovima æe posebno biti istaknuta internet stranica www.dontforget-srebrenica.de , koja sadrži pregled i historijat ovog genocida na njemaèkom jeziku.

Dvije zasebne animacije æe podsjetiti gledaoce na genocid u Srebrenici, te posebno na èinjenicu da ratni zloèinci Radovan Karadžiæ i Ratko Mladiæ još uvijek nisu lišeni slobode.

Ovim putem Avangarda BiH e.V. najoštrije osuðuje genocid nad graðanima Bosne i Hercegovine zbog njihove vjerske pripadnosti, koji je poèinjen od strane srpskih vojnih snaga. Ovaj zloèin je nadmašio sva druga zbivanja u Evropi u novije vrijeme. Ogorèeni smo što nakon hapšenja ratnog zloèinca Slobodana Miloševiæa, Radovan Karadžiæ kao i Ratko Mladiæ još nisu uhapšeni i što politika èitavog svijeta ne pokazuje iskrenu volju da obavi svoju dužnost. Ovogodišnju odluku Haškog suda u procesu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore ne želimo komentarisati, smatrajuæi je djelimièno kontradiktornom i donesenom bez korištenja svih dokaznih materijala po ovom pitanju.

Smatramo da se svi graðani Bosne i Hercegovine, kao i cijela Evropa moraju suoèiti sa ovim zloèinom i da Srebrenica mora postati simbol, koji poziva na borbu protiv nacionalizma i fašizma, koji je ponovo došao do izražaja u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine.

Naš primarni cilj jeste da podsjetimo na žrtve i poslijedice ovog zloèina. Dugotrajni cilj svima nama mora biti da ne dozvolimo zaborav u namjeri da se nasilje i zlo u Bosni i Hercegovini, na Balkanu niti bilo gdje drugo, nikome ne ponovi.


S poštovanjem
Mirza Èardaklija
potpredsjednik
Avangarda BiH e.V.

05-07-2007 at 00:32 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

"Marš Smrti" u sklopu obilježavanja genocida u Srebrenici

U sklopu obilježavanja 12. godišnjice genocida u Srebrenici 8. jula poèet æe jedan od glavnih sadržaja - "Marš smrti" koji æe završiti 11. jula, saopæeno je danas iz Kluba intelektualaca Srebrenice. Uèesnici "Marša" æe ponovo preæi kompletnu trasu puta smrti kojim su prošli preživjeli u genocidu jula 1995. godine. Uoèi starta "Marša smrti" u mjestu Nezuk, gdje je u julu 1995. izašao najveæi broj preživjelih, u organizaciji Kluba intelektualaca održat æe se tribina posveæena znaèaju manifestacije "Marša" i njegovoj duhovnoj dimenziji kao "bosanskom hodoèašæu". Klub intelektualaca Srebrenice poziva sve patriote i ljude dobre volje da budu sudionici tribine i "Marša", te da na taj naèin daju smisao ovom "bosanskom hodoèašæu".

U tvornici akumulatora u Potoèarima danas otvorena spomen soba

U Tvornici akumulatora u Potoèarima danas je otvorena Spomen soba, u znak sjeæanja na genoscid u Srebrenici. Ona se sastoji iz dva crna tornja. U jednom æe biti prikazivan film, a drugi sadrži 20 vitrina u kojima se nalaze lièni predmeti žrtava. U posebno osmišljenom muzejskom prostoru, koji se nalazi u bivšem štabu Holandskog bataljona UN u Potoèarima, biæe prikazivan film i sastavljen od niza pojedinaènih prièa koje opisuju dešavanja iz jula 1995. godine, kada su snage bosanskih Srba ubile više od 8.000 bošnjaèkih muškaraca i djeèaka.

05-07-2007 at 14:50 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Pripreme za dženazu srebrenièkim žrtvama

Iskopano 130 kabura za ukop 11. jula

Prije dva dana zapoèelo je kopanje kabura za identificirane srebrenièke žrtve ubijene u julu 1995. godine koje æe biti ukopane 11. jula u Potoèarima. Edin Boriæ iz preduzeæa "Gradska groblja" iz Visokog rekao nam je da je iskopano 130 kabura.



- Radimo malim mašinama i uglavnom ruèno. Iskopavanje se vrši u rezervisanim grobnim mjestima u veæ postojeæim parcelama kompleka - kaže Boriæ.
Koliko æe taèno žrtava genocida biti ukopano 11. jula, još nije poznato. Kako su nam rekli iz "Gradskih grobalja", danas se oèekuju zvanièna potvrda o broju žrtava za ukop, a pretpostavlja se da æe ih biti 450.
Pred obilježavanje 12. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice i okolnih opæina veæ je poèelo intenzivno ureðenje prostora unutar Memorijalnog centra Potoèari. Uposleni u Fondaciji imaju pune ruke posla, a u akciju ureðenja dobrovoljno se ukljuèilo nekoliko srednjoškolaca povratnika u Srebrenicu.
- Donošenje Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica - Potoèari omoguæit æe s nivoa države kontinuirano sjeæanje na sve žrtve - kazao nam je juèer naèelnik opæine Abdurahman Malkiæ.(AVAZ)

06-07-2007 at 00:16 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Pokušaj sjeæanja na Srebrenicu – grad nad kojim je cijeli svijet izvršio genocid

SREBRENICA - GRAD KOJI JE SVIJET PLANSKI ŽRTVOVAO

Piše: Sonja RADOŠEVIÆ, Podgorica

....Trebalo bi ubijati prošlost sa svakim danom što se ugasi. Izbrisati je, da ne boli. Lakše bi se podnosio dan što traje i ne bi se mjerio onim što više ne postoji. Ovako se miješaju utvare i život pa nema ni èistog sjeæanja ni èistog života.
Dave se i osporavaju neprestano...
Tako je razmišljao Derviš tragajuæi za izgubljenim bratom Harunom u romanu "Derviš i smrt".
Ta misao mi se èesto vraæa kad Bosnom hodim, onom Bosnom koja je bila, koju su godinama ubijali i onom sada izmuèenom koja se ponovo poraða ... iznièe ko Feniks ... iz pepela.
Bio je vreli julski dan ... Zašto baš jul... Igra sluèaja u svemu... u svakoj stazom kojom kroèimo, na svakoj raskrsnici pred kojom zastanemo... u svakom susretu pod ovom kapom nebeskom.
Odluku sam donijela toga dana, kada kao i uvijek doðem u Bosnu, kada smo Sarajevo i ja bili opet jedno - kada me prihvatilo kao svoju izgubljenu dušu kojoj se èini da sa Bašèaršije može rukom dohvatiti. To nebo koje nigdje nije tako blizu dunjaluku, nigdje tako blizu da pokaže kako je nemoguæ spoj prolaznog i vjeènog.
Odluèila sam ... posjetili one kojima bi život možda bio lakši kada bi sve bilo kao s poèetka ove prièe, onako kako to kaže Meša Selimoviæ - kada bi ubijali prošlost sa svakim danom što se gasi.
Ulica Antona Hangije - Udruženje Majki enklava Srebrenica i Žepa - onih kojima je život ostao zauvijek obilježan i osakaæen 11.julom 1995.godine u Srebrenici. Onda kada su su se svi Bošnjaci izbjegli sakupljeni sa svih strana, bježeæi od rata, žene, djeca, starci, djeèaci, momci, našli satjerani u kotlini Srebrenièkoj, okruženi karaðozima koji su za njih veæ iskovali najkrvaviji zvaršni èin ovozemaljske tragedije...
Tada tog 11.jula srebrenièke izbjeglice su veæ bile žrtvovane - veæ su bile poklonjene od strane Ujedinjenih Nacija, Holandskog bataljona, od strane Evrope i cijelog svijeta, bile su te žrtve ostavljene sebi i dželatima. Uvijek je èovjek sam kada je najteže. Kako je njihova samoæa u tom paklu bila ogromna i bolna. Osjeæate li to?
Umjesto julske žetve poèeo je pokolj 11.000 muškaraca, žena, djece...
U grad proglašen «zaštiænom zonom» Ujedinjenih Nacija ušli su bradati, prljavi, bez umova i duša šakali žedni ubijanja.
Opet jedna misao - rijeèi Yosefa .T.Yerushalima, èovjeka koji je preživio holokaust: «Moj užas od zaborava veæi je od užasa nad svim onim što sam prisiljen pamtiti».
A ja æu vas kroz dokumenta koja su ostala kao svjedoèanstvo pokušati podsjetiti na tren, na zloèin poèinjen u srcu Evrope, na pragu XXI vijeka i to citatiram iz knjige «Grobnice - Srebrenica i Vukovar», zapisima iz dnevnih listova u SAD-u, ispovjestima koje sam èula prilikom prvog susreta sa ženama Srebrenice. Reæi æu i to da ovaj zapis sadrži i informacije do sada nepoznate široj javnosti.

A pamti se da je ratni zloèinac Ratko Mladiæ tog 11.jula 1995.godine rekao:
- «Evo nas u Srebrenici 11.jula 1995.godine. Uoèi još jedne velike srpske slave. Predajemo ovaj grad kao poklon srpskom narodu. Napokon je kucnuo èas da se osvetimo Turcima».
Holandski bataljon koji je imao za zadatak da èuva Srebrenicu razoružan je i "razgaæen" kako svjedoèe preživjeli iz Srebrenice. Èetnici su obukli uniformu holandskih vojnika kako bi prevarili nesreænike koji su spas od smrti potražili bjekstvom kroz šumu. U julu 1995 godine na hilajde Muslimana, odrslih muškaraca i djeèaka ubijeno je duž "Staze života i smrti" koja spaja Srebrenicu sa Tuzlom.
Jedan od preživjelih Bošnjaka je rekao
- «Srebrenica nas je nauèila da su naši životi manje vrijedni od života vojnika Ujedinjenih Nacija. To je za nas bila konaèna istina...»
Konaèna istina je bila da životi Srebrenièana nijesu bili nikome važni.
Jer, kako je jednom prilikom rekao Nijaz Durakoviæ, moj profesor sa Fakulteta politièkih nauka u Sarajevu: «Da je u nekoliko dana uginulo oko deset hiljada ptica ili bilo koje druge životinsjke vrste, bila bi proglašena ekološka katastrofa. A za ubiti deset hiljada ljudi u nekoliko dana ...ništa...»

Zarobljenik rijeèi

Ušla sam u prostorije u ulici Antuna Hangije.
- Ja sam novinar iz Crne Gore ... i eto hjtela bih sa vama prièati o Srebrenici. Ja se zovem...
Oèekivala sam makar zrnce podzorenja, bio je u meni strah kako æe reagovati ove žene koje su same sa sobom i užasima koji su im obilježili èitav život, na mene koja dolazim iz zemelje koja je uèestvovala u genocidu .

Nièeg bilo nije - ni u jednom trenu. Ni otpora, ni negativen reakcije ni trunke mržnje... Žene koje su spontano poèele prièu sa prvim novinarom iz Crne Gore koji se, kako kažu, zainteresovao za Srebrenicu...
Ostala sma zarobljenik rijeèi, prièe o paklu u Potoèarima, bolom i teškom mukom koja je izbijal iz svake rijeèi onih koje su i nakon svega našle snage da traže svoje najdržae ...sinove, braæu, muževe, oèeve, makar da im kosti pokopaju da im na mezar doðu...
A kosti su, kako je rekao Clyde Snow, antropolog forenzièar, koji je radio na iskopavanju masovnih grobnica u kojima su zakopani srebrenièki djeèaci, momci i starci "kosti su èesto naš posljednji i najbolji svjedok; one nikad ne lažu, i nikada ne zaboravljaju".
U prièama za koje je Dantevo deveti krug samo blaga asocijacije, nesreæna žena koja je ostala bez sva tri sina prièa o svojoj nesreæi govoreæi mi "sine moj".
Koliko sma ostala zarobljenik prièa o srebrenièkom paklu toliko sam bila zateèena dobrodušnošæu koji je zraèio iz ovih žena, iz ranjenih srca koje su "sinom" zvale mene koja imenom pripadam «onima što zloèin poèiniše».
- U jutro 16.jula. 1995.godine, pet dana nakon pada Srebrenice, srpski su vojnici ubili na stotine muškaraca, Muslimana na žitnom polju na imanje Pilice. Kako je dan odmicao, gomile tijela su bile razbacan po polju. Buldožer se sporo kretao po tim gomilama, skupljajuæi leševe i nabacujuæi ih u jamu (knjiga "Grobnice -Srebrenica i Vukovar) Fernardo Moscoso, arheolog, zapisao je: Duboka preko šest metara i dugaèka više od trideset metara, masovna grobnica na imanju Pilica bila je najteža za iskopavanje."
- Stalno gledati njihova lica, ruke i noge zgrèene i sklupèane jedne oko drugih, to je njateže. Noæu, kad sklopim oèi, još uvijek ih vidim.
-Ono što me muèi je da su ovi ljudi možda izginuli uzalud. Bez pravde, sve ovo na kraju æe se okonèati kao izrugivanje sa mrtvima i sa svim što smo mi nastojali uèiniti- utisak je i zapis antrpologa – forenzièara Williama Haglunda koji je iskopavao srebrenièke grobnice.
-Holandski vonici su napustili vojnu bazu u Potoèarima 21.jula 1995.godine. U Zagrebu, dva dana potom, holandski princ presotolonasljednik Willem Alexander i njaviši oficiri priredili su zabavu za vojnike, sve - sa orkestrom koji im je svirao pjesme Gelnna Millera. Na press konfernciji, holandske vlasti, jezikom koji podsjeæa na službene press konferencije tokom rata u Vijetnamu, odbacili su svaku kritiku, na raèun svoje vlade, posebno vojske koja je služila u Srebrenici.
Priznali su ipak, kako je bilo izvještaja, o tome kako su bosanski Srbi blizu njihove baze i na putu prema Tuzli pogubili nekoliko izbjgelica.
Holnadski komandant Srebrenice, pukovnik Thomas Karremans, novinarima je kazao da je srpski napad na enklavu bio "odlièno isplanirana vojna operacija". Izjavio je da je Ratko Mladiæ vrlo inteligentan komandant ali ne i «gentlemen». Mladiæeve snage, objasnio je, poèele su zauzimati holandske osmatraènice, jednu po jednu - koristeæi vatru koja je pogaðala dovoljno blizu da Holanðane zaplaši ali ne i da ih ubije.
"Ovo su Srbi izveli vrlo èisto", rekao je - "Kao kad pakuješ balon."
Pukovnik Karremmans je propustio spomenuti da su im tokom opsade Srbi otimali oklopne trasportere, oružje, i u nekim sluèajevima, uniforme i plave šljemove a da je barme jedan holandski vojnik bio prisiljen pratiit srpske vojnike u operaciji "lov na Muslimane." Ni rijeèi o tome da je taj èovjek bio svjedokom prebijanja i da je nalazio tijela muškaraca, grupno strijelanjih blizu baze Ujedinjenih Nacija (UN) u Potoèarima i da je njegov zamjenik 17.jula potpisao izjavu da je evakuacija Muslimana izvedena u skladu sa "Meðunarodnim humanitarnim pravom." (Grobnica).
U mjescima nakon pada Srebrenice, istražitelji tribunala, kao i nekolio hrabrih novinara, odigrali su kljuènu ulogu u održavanju pažnje javnosti na zloèinima poèinjenima u istoènoj Bosni. Meðu tim novinarima je i amerikanka Samanta Pauer i dvadesetšestogdišnji David Rohde koji je bio jedan od najmlaðih stranih dopisnika koji su izvještavali o bosanskom ratu.
Pošto je sedmicama štampa neperstano objavljivala èlanke i komentare o odgovornosti Zapada na èinjenicu da Srebrenica nije bila zaštiæena, Madleine Albright, tada državni sekretar SAD-a u UN, izlaže pred Vijeæem sigurnsoti prve materijalne dokaze o tome što se vrlo izvjesno desilo sa muškarcima Srebrenice. Ona prezentira nekoliko špijunskih satelitskih snimaka koji pokazuju gomile humke svježe iskopane zemlje na imanjima blizu sela Nova Kasaba. Tih humki nije bilo kad su špijunski avioni i sateliti snimali ta mjesta netom nakon što je, 11.jula Srebrenica bila pregažena ali se vide na snimcima naèinjenim nekoliko dana kasnije. (knjiga GROBNICA)
-Koliki je stepen posredne i neposredne odgovornosti za srebrenièku tragediju tadašnje Vlade SAD, koja je bila jedan od predlagaèa rezolucije Vijeæa sigurnosti o pretvaranju Srebrenice u "zonu sigurnosti" koju æe štiti meðunarodne snage? "Predstavnici Clintonove administracije bili su svjesni opasnosti napada srpskih snaga na Srebrenicu i ostale ´sigurnosne zone´ u Bosni", kazala je tim povodom Samanta Pauer, autor knjige "Amerika i godine genocida", sada predavaè na Harvardskom uiverzitetu.
"Štaviše, neki od njih privatno su izražavali nadu da æe teritorija koju su držali Muslimani potpuno pasti u srpske ruke, jer bi to, kako su raèunali, olakšalo podjelu Bosne, èemu se težilo u nekim krugovima."
Raspoloživa dokumenta iz vašingtonskih arhiva pokazuju da su u julu 1995. nadležni u Stejt departmentu, Pentagonu i Kongresu bile upoznati s èinjenicom da je, pod komandom generala Mladiæa, u Srebrenici poèelo izdvajanje muškog stanovništva kao i da je pripadnicima holandskih snaga iz sastava UN bilo onemoguæeno da nadgledaju njihovu navodnu evakuaciju. U Vašington su tih dana stizali pozivi iz Sarajeva da avijacija NATO bude angažovana na sprjeèavanju Mladiæevog masakra, a u jednoj informaciji, od 19. jula
1995, tadasnjeg pomoænika državnog sekretara za ljudska prava Džona Sataka, govori se o "verodostojnim izveštajima o masovnim pogubljenjima muškog stanovništva i kidnapovanju i silovanju bošnjaèkih žena u podruèju Srebrenice". I pored svega toga, na brifinzima u Stejt departmentu bilo je saopštavano domaæim i stranim novinarima da SAD nemaju "odluèujuæu ulogu" u traženom reagovanju na zloèine u Srebrenici.
"Kad su UN 1998. vodile istragu o Srebrenici, istražioci navode da nadležni iz Clintonove administracije uopšte nisu odgovarali na njihove telefonske pozive. Uspevali su da stupe u kontakt samo s funkcionerima najnižeg ili nesto višeg nivoa od kojih, prakticno, ništa nije moglo da se sazna. Holandski istražioci, koji su pripremali izveštaj o Srebrenici, takodje se žale da su u Vašingtonu bili suoèeni sa istovetnim zidom æutanja", piše "Vasington post". Pozivajuæi Bušovu administraciju da bude prekinuta ta zavera æutanja i da SAD ponesu svoj
deo odgovornosti za masakr u Srebrenici, list zakljucuje: "Sledeæi primer Holandjana i utvrdjujuæi èinjenice kako su i zašto SAD odluèile da okrenu glavu od najveceg genocida u Evropi u poslednjih 50 godina, Bušova administracija ima jedinstvenu priliku da se osvrne unazad kako bi mogla da krene napred. Holandija je poèela da se preispituje jer su njeni vojnici bili u Srebrenici. Za SAD, tadašnja udaljenost od mesta zloèina ne predstavlja alibi vec razlog za stid".
U Holadniji je "jedna zapadna, demokratska vlada podnela ostavku zbog toga što se držala kao pasivan posmatraè u genocidu koji su oružane snage bosanskih Srba sprovele nad muslimanskim stanovništvom u Srebrenici. (sajt B92 22.april 2.002.godina).

Zloèinci

Inostrani dopisnik David Rohde od balkanskih Srba 16.avgusta dobija dozvolu da udje na "njihovu " teritoriju .
U Tuzli Rohde nalazi devet izbjeglica iz Srebrenice koji su preživjeli masovno pogubljenje. Njih trojica su se krili ispod leševa svojih manje sretnih drugova a kasnije izbjegli na teritoriju koju drže Muslimani. U oktobru Rohde ponovo odlazi na srpsku teritoriju i nalazi još dva stratišta. "Na prvom sam našao tri štapa i hrpu civilen odjeæe na stotinjak metara od neèeg nalik na svježe iskopane masovne humke; bila je to potvrda svjedoèenja preživjelih muškaraca da su tu bili ubijeni starci i civili - zabilježio je Rohde u svojoj pripovjesti o padu Srebrenice, pod naslovom "Završnica".
-Na drugom stratištu, ljudska tijela razbacana oko razvaljene brane - još jedna potvrda istinitosti svjedoèanstva o pogubljenjima. "Ali prije nego je uspio da fotografiše kosture, jedan ga je stražar, bosanski Srbin, uhapsio. Deset dana zatvora pod prijetnjom da æe biti optužen za špijunažu, Rohde je oslobodjen tek kada su Clintonova administracija i Odbor za zaštitu novinara pritisnuli Srbe da ga oslobode.
Haški tribunal je 16.novembra 1995. godine podigao optužnicu za genocid protiv Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa.
Možda je najstrašnije stratiše od svih oko Srebrenice bilo jedno skladište u Kravici, gdje su preživjeli tvrdili da je na stotine Muslimana, muškaraca, držano pod oružanom stražom u samom skladištu sve dok veæina nije pogubljena. Mnogi su ubijeni u samom skladištu, drugi u bijegu prema brdima sa obje strane èeste. Svinjogolilište zvano Pilica smješteno je na oko stotinak kilometra sjeverno od Srebrenice, bilo je još jedno potencijalno stratište.
Bosanski Hrvat, Dražen Erdemoviæ, prvi je uèesnik genocida nad Srebenièanima koji se sam prijavio Haškom tribunalu. On se u maju 1996.godine izjasnio krivim po tužbi za ubistva kao zloèin protiv èovjeènosti.
- Dražen Erdemoviæ je dobro poznavao vrstu zla koja se desila na imanju Pilica. Ovaj tada dvadesetèetvorogodišnji Hrvat je rat poèeo boreæi se na strani armije bosanske vlade u kojoj su brojèano preovladavali Muslimani, ali je njene redove napustio jer mu nije odgovaralo to što nije bilo zaliha i što se na svemu štedjelo. Pridružio se snagama HVO-a i zaradjivao veliku lovu švrecujuæi preko linije razdvajanja. Kada ga je hrvatska vojna policija uhapsila, on bježi i pridružuje se vojsci bosanskih Srba. Potom postaje pripadnik 10.divereznatske jedinice, koja je odreðena da sudjeluje u napadu na Srebrenicu.
Rano jutro, 16 .jula 1995.godine, pet dana nakon pada Srebrenice, Erdemoviæ je sa još šestoricom vojnika poslan u Pilicu. Komnadir, vodnik Brana Gojkoviæ, naredio im je da uzmu oružje i municiju i krenu u polja, stotinjak metara iza jednog kompleksa štala. Tu su saèekali prvi autobus, koji je stigao posle 9.sati. Dvojica vojnih policajaca je iz autobusa izvukla deset muškaraca - u dobi od maloljetnika do šezdesetogodišnjaka i sedamdesetogoišnjaka. Policajci ih onda vode pored niza traktora i ispod krošnje jedne jabuke dovode u polje. Kad su ljudi postrojeni, ledjima prema svojim krvnicima, Gojkoviæ nareðuje vojnicima da otvore vatru. Kad je Erdemoviæ odbio da u tome uèestvuje, Gojkoviæ mu prijeti da æe ga ubiti zbog neposlušnosti. Prisiljen birati izmeðu vlastitog i života drugih ljudi, mladi vojnik namješta svoj kalašnjikov tako da ispaljuje samo po jedan metak i puca u leða staraca i djeèaka postrojenih pred sobom.
Kako je dan odmicao, iz Potoèara stalno pristižu autobusi, Nije se ni pokušavalo od zatvorenika sakriti šta im se sprema. Hrpa tijela su bila razbacana po polju. Buldožer je polahko kružio izmeðu hrpa, meljuèi tijela i onda ih bacajuæi u rov koji se nalazio tridesetak metara dalje. Zatvorenici su, dok ne bi na njih došao red, sjedili u autobusima i slušali štektanje krvnikovih pušaka. Kad je postrojena poslednja skupina zatvorenika, Gojkoviæ tjera Srbe, vozaèa autobusa, koji su dovezli zatvorenike na farmu da i oni ubiju bar po jednoga, kako bi svi podijelili krivicu.
Erdemoviæ je kasnije na sudu kazao da je bar 1.700 Muslimana ubijeno u Pilici. «Da vam pravo kažem" rekao je on, «radije bih da ne znam koliko sam ih pobio.»
Oko tri mjeseca nakon ovog pogubljenjan, 27.septembra 1995.godine, amerièki špijunski avioni su registrirali tešku mehanizaciju na lokaciji na kojoj se nalazila ova grobnica što je vodilo na pomisao da je grobnica veæ tada bila otkopana.
Drugi amerièki satelitski fotos snimljen koji dan kasnije pokazue aktivnosti u obližnjoj tvornici aluminijuma koaj ja tokom rata bila zatvorena. Bivši direktor tvornice, Musliman koji živi u Tuzli, rekao je novinarima da su u tvornici bila 62 bureta sodijum-hidroksida, vrlo jake kisjeline koja se koristi u procesu pretvaranja boksidne rude u aluminijum. On je pretpostvaajo da je sodijum -hidroksid korišten za uništavanje tijela. (GORBNICE-SREBRENICA I VUKOVAR).

Naredbe

Novinar David Rohde je zabilježio kazivanje jednog od trojice preživjeljih Bošnjaka sa stratišta u Lazetima. Iz perspektive tužilaca, grobnica u Lazetima je bilo od posebne važnosti jer su postojala bar trojica preživjelih Muslimana koji su vdijeli pogubljenja.
Jedna od njih, pedesetpetogodišnji penzionirani stolar po imenu Hurem Suljiæ, isprièao je Davidu Rohdeu šta je u noæi, 13.jula 1995.godine tu vidio.
Dan ranije, kad je Srebrenica pala, Suljiæ, koji je bio hrom, sa porodicom je krenuo u Potoèare. Dvadeset èetiri èasa kasnije, sprski vojici su njega i stotine drugih muškaraca satjerali u autobuse i dovezli ih prvo u gradiæ Bratunac a potom u gimanstièku salu u Lazetama.
Oko 18 sati te veèeri, srpski vojnici naredili su Suljiæu i još dvadestorici ljudi da se popnu na kamion i odvezli ih na otvorenu poljanu. Sišavši sa kamiona, Suljiæ je zapazio gomile leševa naslagane u redovima. U blizini je buldožer kopao dugaèku jamu. Kad je zapucalo, Suljiæ se bacio na tlo i sakrio iza leševa. Kasnije je otpuzao do kraja poljane i nestao u noæ.
Suljiæevo svjedoèenje je bitno ne samo stoga što je bio svjedok masakra, veæ i zbog onih koje je te noæi vidio na poljani. Oko 20 sati je jedan creveni automobil stigao makadamskim putem i zaustvaio se na rubu poljane. Jednu osobu je Suljiæ smjesta prepoznao. Bio je to Rako Mladiæ. (Grobniice)
... Sarajevo, prostorije Udruženje Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa. Za one koji žele u Crnoj Gori èuti istinu o Srebrenici svjedoèi predsjednica tog Udruženja Munira Subašiæ: “Padom Srebrenice je nestalo 10.701 osoba, od toga 570 žena, 1042 maloljetne djece i to je sve odvedeno pred oèima meðunarodne zajednice. To su odveli domaæi èetnici i èetnici iz Srbije i Crne Gore. U Potoèarima 12.jula kada je ušao Mladiæ a sa njim je u pratnji bio crnogorski èetnik Vlatko zvani "mladiæ". Sve zloèince koji su to radili mi znamo imenom i pezimenom, to su naše domaæe komšije - Galiæ Milisav, Petroviæ Sreten, Jokiæ Miodrag zvani Žmiro, Zekiæ Drago i mnogi drugi.
Moja sudbina - izveli su mi sina iz kampa 12.jula, maloljetnog sina i to ga je odveo gospodin iz UNPROFOR-a koji je bio u misiji meðunarodne zajednice sa domaæim èetnicima. Takodjer, 13.jula su mi odveli muža, 22 èlanova moje porodice je odvedeno i zarobljeno. Kad kažemo nestali mi ne smatramo da su naša djeca nestala - naša su djeca odvedena zarobljena, jedan dio je nestao padom Srebrenice.
Znamo zloèince, znamo ko ih je odveo, što se tièe Srebrenice ništa nije uradjeno, nismo zadovoljni jer za Srebrenicu odgovara samo jedan Krstiæ a za Srebrenicu treba najmanje da odgovara 10.000 zloèinaca jer ga nema nevinog.
Što se tièe Republike Srpske, Istoène Bosne, mislim domaæih èetnika - ja ne znam da ga ima nevinoga. Takodjer, uèestvovaèi su i crnogorski èetnici. Taj Vlatko, ne znamo mu prezime ali imamo snimak, mladiæ od tada jedno 20 godina, on je takoðer vršio selekciju naših ljudi. Za jedan dan u Potoèarima sam doživjela da su se jedni vješali, druge su ubijali, treæe silovali, èetvrte klali, peti se raðali, šesti umirali od straha. I kako da vam kažem -sve da prièamo, ne možemo ispièati...
Muškarce i žene su razdvajali domaæi èetnici. Mi smo mislili da æe ih razmjeniti jer je Ratko Mladiæ rekao da treba da odvoji muškarce, da vidi šta æe sa njima da uradi, da vidi da nema koji zloèinac meðu njima, te èetnièke prièe ....
U tom momentu ne osjeæaš ni strah, ni ništa, to se ne može ni opisati, ni kazati, to èovjek treba da doživi, da preživi...
Odvedeno je 1042 maloljetne djece - kad kažem maloljetne djece smatram djecu od 8 do 18 godina. Ne zna se nikakava sudbina te djece, znamo ko ih je odveo i ništa više. Od 570 žena koje su odvedene poèele su se pronalaziti u grobnicama, veæ ima nekih koje su pronašle i veæ se zna sa stradale. Nadamo se da ima živih. Ako je toliki zloèin mogao biti ako je 10701 èovjek i žena mogao biti ubijen i da samo odgovara Krstiæ onda ne znam gdje je pravda, gdje je istina, gdje je ljudskost bar svijeta jer od èetnika to ne tražimo -oni su to namjerno uradili. Ako znaju da su svi mrtvi, bilo bi pošteno da se naðe neki èovjek pa da izaðe pred nas majke i da kaže - svi su mrtvi, tijela vam evo, izvolite pokopajte ih na normalan, dostojanstven naèin. A ako ne znaju onda ne mogu ni da kažu da su si mrtvi. Ne damo za prvo nikome da kažemo da su mrtvi dok nam ne daju tijela naših najmilijih.

Smrt ima dva lica

Do kraja 1997.godine Meðunarodni komitet Crvenog krsta je ukoliko utvrdi da je neki od nestalih mrtav porodicam stradalih dojeljivao "potvrde o smrti" sa potpisom te delegacije.
Nedugo nakon poèetak ovog procesa, došlo je do izliva nezadovoljstav porodica žrtava.
-Mi njima ne vjerujemo ( MKCK). Ko im je dao tu infromaciju? Oni isti koji su nam srušili kuæe, uništili sela i pobili muževe. Gdje su im dokazi? Gdje je tijelo? Nemaju ni liènu kartu ni komadiæ odjeæe. To je neprihvtaljivo. Mi tražimo dokaze - protestvovali su živi.
U želji da pomognu ženama Srebrenice MKCK, kako je rekao jedan od njenih
predstavnika, ova organizacija nije shvatila da smrt ima dva lica.
"Jedno je", napisao je Kundera, nebitak "; drugo - zastrašujuæi, fizièki tjelesni bitak."
Bez tijela, ili bar snimka tijela ili komadiæa odjeæe, mnoge, ako ne i veæina - žene nisu bile spremne ili nijesu mogle - bar u dogledno vijeme prihvatiti tu "papiranatu smrt":
Za Srebrenièanke, odsustvo tijela (onog Kunderinog " zastrašujuæeg fizièkog bitka ") oduzimao im je ne samo moguænost dostojnog obreda dženaze veæ i vizuelnih "pomagala" koje bi im pomoglo da prohodaju "da prihvate smrt voljenih i izbave se iz stanja žalosti i bola."
Ovog jula, 12.godina poslije genocida poèinjenog nad Bošnjacima diljem BiH, najveæe ovozemaljske sudske instance su kazale uprkos svim podacima da genocida nad Bošnjacima u Bosni nije bilo.
Uprkos hiljadama nadgrobnih nišana u Potoèarima, uprkos i za èuti a nekmoli doživjeti sve ono što su isprièale Munira Subašiæ, Kada Hotiæ, Sabra Kolenoviæ, Zumra Šehomeroviæ i nebrojene druge žene Srebrenice - žrtve i rata i mira.
Ovog jula, 12 godina poslije, Srbija i Crna Gora su dobile psimeno prizanje da nisu ubijale Bosnu, glavni optuženi za genocid - Ratko Mladiæ i Radovan Karadziæ su sve dalje od moguænsoti da se izvedu pred lice pravde, Haški tribunal sve bliži kraju svoga postojanja...
 Irfanka Pašagiæ, jedna od bosanskih žena- žrtava rata o tome kaže: Ono što je od najveæe važnosti je poruka koju medjunarodna zajednica upuæuje tim mladiæima i ono što æe oni moæi prenijeti svojim sinovima i kæerima. Ako svom djetetu kažete: Vidi, onaj tamo je ubio tvog oca a sada živi u tvojoj kuæi, kakav æe biti poruka.
 Ali, ako kažete: Onaj èovjek je ubio tvog oca i zato je sad u zatvoru. To je nešto sasvim drugo… Tako da, zasad, možda nema toliko mrženje i osvete, ali, ako ne naðemo naèin da kaznimo one koji su odogovorni za te zloèine, to je svakako nešto sa èim æemo morati raèunati u buduænosti."
....Vraæam se, ako je to moguæe, u sadašnjosti, na sarajevsku Bašèaršiju.
A nebo, to nebo nad Sarajevom, nakon prièe u ulici Antuna Hangije sa majkama enklava Srebrenice i Žepe, bilo mi je još bliže jer samo negdje tamo meðu zvijezdama, u beskonaènom, možemo tražiti smisao u besmislu koji nas okružuje...
Pozivam za svjedoka mastionicu i pero i ono
što se perom piše;
Pozivam za svjedoka nesigurnu tamu sumraka
i noæ i sve što ona oživi;
Pozivam za svjedoka mjesec kad najedra i zoru kad zabijeli;
Pozivam za svjedoka sudnji dan, i dušu što
sama sebe kori;
Pozivam za svjedoka vrijeme, poèetak i svršetak
Svega - da je svaki èovjek uvijek na gubitku.

SAMO POKUŠAJ SJEÆANJA NA SREBENICU- GRAD NAD KOJIM JE SVIJET IZVRŠIO GENOCID.

SONJA RADOŠEVIÆ

06-07-2007 at 23:18 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim


07-07-2007 at 23:50 | Ukljuèi u odgovor
zara
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 06-01-2007
Lokacija: U mislima
Odgovori: 11515
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim












[Edited by zara on 08-07-2007 at 00:14 GMT]
08-07-2007 at 00:03 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

08.07.2007

Iz kruga "Gradskih grobalja" Visoko

Ispraæaj posmrtnih ostataka 465 srebrenièkih žrtava

Najmlaða žrtva Sadik Huseinoviæ (1982), koji æe biti ukopan sa tri godine starijim bratom Ademom i ocem Avdom



Prenošenje posmrtnih ostataka žrtava u kamione (Foto: N. Omeroviæ)
Iz kruga visoèke firme "Gradska groblja" danas u 10 sati za Potoèare æe biti ispraæeno 465 identificiranih Srebrenièana. To je konaèan broj žrtava èiji æe posmrtni ostaci biti ukopani 11. jula u Memorijalnom centru, na 12. godišnjicu srebrenièkog genocida.
- Opremanje je završeno, a juèer (nedjelja) smo prenijeli posmrtne ostatke Srebrenièana u kamione. Iskopavanje grobnih mjesta u Potoèarima bit æe završeno danas u poslijepodnevnim satima.
Posmrtni ostaci æe u ponedjeljak prenoæiti u Tvornici akumulatora, a dan poslije æe biti preneseni u Memorijalni centar gdje æe im 11. jula biti klanjana dženaza - kazao je za "Dnevni avaz" Asmir Hodžiæ, direktor "Gradskih grobalja".
Meðu identificiranim Srebrenièanima najstarija je žrtva, a i jedina žena, Kada (Ibrahim) Muratoviæ (1920), a najmlaði Sadik (Avdo) Huseinoviæ (1982), koji æe biti ukopan sa tri godine starijim bratom Ademom i ocem Avdom.
U Potoèarima æe 11. jula biti ukopani i Smail (Juso) Ibrahimoviæ (1960), Sidik (Mehmed) Salkiæ (1959), Dino (Hajro) Salihoviæ (1979) i Juso (Alija) Deliæ (1970), koji su ekshumirani na lokalitetu Godinjske bare u Trnovu.

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=3018&z=7&isasp=

[Edited by cupo on 09-07-2007 at 00:16 GMT]

09-07-2007 at 00:15 | Ukljuèi u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

9.7.2007.

Konvoj iz Visokog s posmrtnim ostacima Srebrenièana stigao u Potoèare



Konvoj iz Visokog s posmrtnim ostacima Srebrenièana stigao je u Potoèare u 14:30 sati.

Oko dvije stotine majki i èlanova porodica žrtava prouèilo je Fatihu, a zatim su 465 tabuta smještena u halu bivše fabrike akumulatora, gdje æe ostati do sutra uveèer kada æe biti preneseni kod Musale u Memorijalni centar Potoèari.



(FENA)

09-07-2007 at 17:42 | Ukljuèi u odgovor
zara
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 06-01-2007
Lokacija: U mislima
Odgovori: 11515
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

09-07-2007 at 21:04 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 21
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: admin, Daks, Little One, mace, Morton1905, Prosvjetar, sana
FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice