Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Evo jos jedan video ovaj mi je do sada najdrazi. Posvecen je majkama Srebrenice. Objednio sam slike sa protesta koje su nastajale u zadnjih par godina. Kad god mi je vrijeme dozvoljavalo priusustvo sam protestima . Volio bih da za njih mogu uciniti puno vise ali eto jedan skromni doprinos s moje strane da se ne zaboravi. Muzicka podloga je iz filma Nafaka



i direktan link http://www.youtube.com/watch?v=P_WVNNdL9N8



[Edited by cupo on 02-07-2007 at 18:05 GMT]

02-07-2007 at 15:33 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Avangarda BiH e.V.
Udruenje mladih iz BiH u Minhenu
www.avangardabih.de
cardaklija@avangardabih.de
Potansko sandue 10 01 14
80075 Minhen

Minhen, 01.07.2007 godine

Obavjetenje o obiljeavanju godinjice genocida u Srebrenici irom Njemake

Povodom 12. godinjice genocida u Srebrenici Avangarda BiH e.V. je u saradnji sa medijskom kompanijom Infoscreen realizovala projekat kojim e se javnost podsjetiti na ovaj najvei genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

U okviru ovogodinjeg projekta u trajanju od tri dana, to jeste 10., 11. i 12. jula 2007 godine, svakim danom od 6.30 do 24.00 sata periodino e biti projecirane dvije animacije na sveukupno 230 monitora Infoscreen-a u 19 njemakih gradova. Na spotovima e posebno biti istaknuta internet stranica www.dontforget-srebrenica.de , koja sadri pregled i historijat ovog genocida na njemakom jeziku.

Dvije zasebne animacije e podsjetiti gledaoce na genocid u Srebrenici, te posebno na injenicu da ratni zloinci Radovan Karadi i Ratko Mladi jo uvijek nisu lieni slobode.

Ovim putem Avangarda BiH e.V. najotrije osuuje genocid nad graanima Bosne i Hercegovine zbog njihove vjerske pripadnosti, koji je poinjen od strane srpskih vojnih snaga. Ovaj zloin je nadmaio sva druga zbivanja u Evropi u novije vrijeme. Ogoreni smo to nakon hapenja ratnog zloinca Slobodana Miloevia, Radovan Karadi kao i Ratko Mladi jo nisu uhapeni i to politika itavog svijeta ne pokazuje iskrenu volju da obavi svoju dunost. Ovogodinju odluku Hakog suda u procesu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore ne elimo komentarisati, smatrajui je djelimino kontradiktornom i donesenom bez koritenja svih dokaznih materijala po ovom pitanju.

Smatramo da se svi graani Bosne i Hercegovine, kao i cijela Evropa moraju suoiti sa ovim zloinom i da Srebrenica mora postati simbol, koji poziva na borbu protiv nacionalizma i faizma, koji je ponovo doao do izraaja u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine.

Na primarni cilj jeste da podsjetimo na rtve i poslijedice ovog zloina. Dugotrajni cilj svima nama mora biti da ne dozvolimo zaborav u namjeri da se nasilje i zlo u Bosni i Hercegovini, na Balkanu niti bilo gdje drugo, nikome ne ponovi.


S potovanjem
Mirza ardaklija
potpredsjednik
Avangarda BiH e.V.

05-07-2007 at 00:32 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

"Mar Smrti" u sklopu obiljeavanja genocida u Srebrenici

U sklopu obiljeavanja 12. godinjice genocida u Srebrenici 8. jula poet e jedan od glavnih sadraja - "Mar smrti" koji e zavriti 11. jula, saopeno je danas iz Kluba intelektualaca Srebrenice. Uesnici "Mara" e ponovo prei kompletnu trasu puta smrti kojim su proli preivjeli u genocidu jula 1995. godine. Uoi starta "Mara smrti" u mjestu Nezuk, gdje je u julu 1995. izaao najvei broj preivjelih, u organizaciji Kluba intelektualaca odrat e se tribina posveena znaaju manifestacije "Mara" i njegovoj duhovnoj dimenziji kao "bosanskom hodoau". Klub intelektualaca Srebrenice poziva sve patriote i ljude dobre volje da budu sudionici tribine i "Mara", te da na taj nain daju smisao ovom "bosanskom hodoau".

U tvornici akumulatora u Potoarima danas otvorena spomen soba

U Tvornici akumulatora u Potoarima danas je otvorena Spomen soba, u znak sjeanja na genoscid u Srebrenici. Ona se sastoji iz dva crna tornja. U jednom e biti prikazivan film, a drugi sadri 20 vitrina u kojima se nalaze lini predmeti rtava. U posebno osmiljenom muzejskom prostoru, koji se nalazi u bivem tabu Holandskog bataljona UN u Potoarima, bie prikazivan film i sastavljen od niza pojedinanih pria koje opisuju deavanja iz jula 1995. godine, kada su snage bosanskih Srba ubile vie od 8.000 bonjakih mukaraca i djeaka.

05-07-2007 at 14:50 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Pripreme za denazu srebrenikim rtvama

Iskopano 130 kabura za ukop 11. jula

Prije dva dana zapoelo je kopanje kabura za identificirane srebrenike rtve ubijene u julu 1995. godine koje e biti ukopane 11. jula u Potoarima. Edin Bori iz preduzea "Gradska groblja" iz Visokog rekao nam je da je iskopano 130 kabura.



- Radimo malim mainama i uglavnom runo. Iskopavanje se vri u rezervisanim grobnim mjestima u ve postojeim parcelama kompleka - kae Bori.
Koliko e tano rtava genocida biti ukopano 11. jula, jo nije poznato. Kako su nam rekli iz "Gradskih grobalja", danas se oekuju zvanina potvrda o broju rtava za ukop, a pretpostavlja se da e ih biti 450.
Pred obiljeavanje 12. godinjice genocida nad Bonjacima Srebrenice i okolnih opina ve je poelo intenzivno ureenje prostora unutar Memorijalnog centra Potoari. Uposleni u Fondaciji imaju pune ruke posla, a u akciju ureenja dobrovoljno se ukljuilo nekoliko srednjokolaca povratnika u Srebrenicu.
- Donoenje Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica - Potoari omoguit e s nivoa drave kontinuirano sjeanje na sve rtve - kazao nam je juer naelnik opine Abdurahman Malki.(AVAZ)

06-07-2007 at 00:16 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

Pokuaj sjeanja na Srebrenicu grad nad kojim je cijeli svijet izvrio genocid

SREBRENICA - GRAD KOJI JE SVIJET PLANSKI RTVOVAO

Pie: Sonja RADOEVI, Podgorica

....Trebalo bi ubijati prolost sa svakim danom to se ugasi. Izbrisati je, da ne boli. Lake bi se podnosio dan to traje i ne bi se mjerio onim to vie ne postoji. Ovako se mijeaju utvare i ivot pa nema ni istog sjeanja ni istog ivota.
Dave se i osporavaju neprestano...
Tako je razmiljao Dervi tragajui za izgubljenim bratom Harunom u romanu "Dervi i smrt".
Ta misao mi se esto vraa kad Bosnom hodim, onom Bosnom koja je bila, koju su godinama ubijali i onom sada izmuenom koja se ponovo poraa ... iznie ko Feniks ... iz pepela.
Bio je vreli julski dan ... Zato ba jul... Igra sluaja u svemu... u svakoj stazom kojom kroimo, na svakoj raskrsnici pred kojom zastanemo... u svakom susretu pod ovom kapom nebeskom.
Odluku sam donijela toga dana, kada kao i uvijek doem u Bosnu, kada smo Sarajevo i ja bili opet jedno - kada me prihvatilo kao svoju izgubljenu duu kojoj se ini da sa Baarije moe rukom dohvatiti. To nebo koje nigdje nije tako blizu dunjaluku, nigdje tako blizu da pokae kako je nemogu spoj prolaznog i vjenog.
Odluila sam ... posjetili one kojima bi ivot moda bio laki kada bi sve bilo kao s poetka ove prie, onako kako to kae Mea Selimovi - kada bi ubijali prolost sa svakim danom to se gasi.
Ulica Antona Hangije - Udruenje Majki enklava Srebrenica i epa - onih kojima je ivot ostao zauvijek obiljean i osakaen 11.julom 1995.godine u Srebrenici. Onda kada su su se svi Bonjaci izbjegli sakupljeni sa svih strana, bjeei od rata, ene, djeca, starci, djeaci, momci, nali satjerani u kotlini Srebrenikoj, okrueni karaozima koji su za njih ve iskovali najkrvaviji zvarni in ovozemaljske tragedije...
Tada tog 11.jula srebrenike izbjeglice su ve bile rtvovane - ve su bile poklonjene od strane Ujedinjenih Nacija, Holandskog bataljona, od strane Evrope i cijelog svijeta, bile su te rtve ostavljene sebi i delatima. Uvijek je ovjek sam kada je najtee. Kako je njihova samoa u tom paklu bila ogromna i bolna. Osjeate li to?
Umjesto julske etve poeo je pokolj 11.000 mukaraca, ena, djece...
U grad proglaen zatinom zonom Ujedinjenih Nacija uli su bradati, prljavi, bez umova i dua akali edni ubijanja.
Opet jedna misao - rijei Yosefa .T.Yerushalima, ovjeka koji je preivio holokaust: Moj uas od zaborava vei je od uasa nad svim onim to sam prisiljen pamtiti.
A ja u vas kroz dokumenta koja su ostala kao svjedoanstvo pokuati podsjetiti na tren, na zloin poinjen u srcu Evrope, na pragu XXI vijeka i to citatiram iz knjige Grobnice - Srebrenica i Vukovar, zapisima iz dnevnih listova u SAD-u, ispovjestima koje sam ula prilikom prvog susreta sa enama Srebrenice. Rei u i to da ovaj zapis sadri i informacije do sada nepoznate iroj javnosti.

A pamti se da je ratni zloinac Ratko Mladi tog 11.jula 1995.godine rekao:
- Evo nas u Srebrenici 11.jula 1995.godine. Uoi jo jedne velike srpske slave. Predajemo ovaj grad kao poklon srpskom narodu. Napokon je kucnuo as da se osvetimo Turcima.
Holandski bataljon koji je imao za zadatak da uva Srebrenicu razoruan je i "razgaen" kako svjedoe preivjeli iz Srebrenice. etnici su obukli uniformu holandskih vojnika kako bi prevarili nesrenike koji su spas od smrti potraili bjekstvom kroz umu. U julu 1995 godine na hilajde Muslimana, odrslih mukaraca i djeaka ubijeno je du "Staze ivota i smrti" koja spaja Srebrenicu sa Tuzlom.
Jedan od preivjelih Bonjaka je rekao
- Srebrenica nas je nauila da su nai ivoti manje vrijedni od ivota vojnika Ujedinjenih Nacija. To je za nas bila konana istina...
Konana istina je bila da ivoti Srebreniana nijesu bili nikome vani.
Jer, kako je jednom prilikom rekao Nijaz Durakovi, moj profesor sa Fakulteta politikih nauka u Sarajevu: Da je u nekoliko dana uginulo oko deset hiljada ptica ili bilo koje druge ivotinsjke vrste, bila bi proglaena ekoloka katastrofa. A za ubiti deset hiljada ljudi u nekoliko dana ...nita...

Zarobljenik rijei

Ula sam u prostorije u ulici Antuna Hangije.
- Ja sam novinar iz Crne Gore ... i eto hjtela bih sa vama priati o Srebrenici. Ja se zovem...
Oekivala sam makar zrnce podzorenja, bio je u meni strah kako e reagovati ove ene koje su same sa sobom i uasima koji su im obiljeili itav ivot, na mene koja dolazim iz zemelje koja je uestvovala u genocidu .

Nieg bilo nije - ni u jednom trenu. Ni otpora, ni negativen reakcije ni trunke mrnje... ene koje su spontano poele priu sa prvim novinarom iz Crne Gore koji se, kako kau, zainteresovao za Srebrenicu...
Ostala sma zarobljenik rijei, prie o paklu u Potoarima, bolom i tekom mukom koja je izbijal iz svake rijei onih koje su i nakon svega nale snage da trae svoje najdrae ...sinove, brau, mueve, oeve, makar da im kosti pokopaju da im na mezar dou...
A kosti su, kako je rekao Clyde Snow, antropolog forenziar, koji je radio na iskopavanju masovnih grobnica u kojima su zakopani srebreniki djeaci, momci i starci "kosti su esto na posljednji i najbolji svjedok; one nikad ne lau, i nikada ne zaboravljaju".
U priama za koje je Dantevo deveti krug samo blaga asocijacije, nesrena ena koja je ostala bez sva tri sina pria o svojoj nesrei govorei mi "sine moj".
Koliko sma ostala zarobljenik pria o srebrenikom paklu toliko sam bila zateena dobrodunou koji je zraio iz ovih ena, iz ranjenih srca koje su "sinom" zvale mene koja imenom pripadam onima to zloin poinie.
- U jutro 16.jula. 1995.godine, pet dana nakon pada Srebrenice, srpski su vojnici ubili na stotine mukaraca, Muslimana na itnom polju na imanje Pilice. Kako je dan odmicao, gomile tijela su bile razbacan po polju. Buldoer se sporo kretao po tim gomilama, skupljajui leeve i nabacujui ih u jamu (knjiga "Grobnice -Srebrenica i Vukovar) Fernardo Moscoso, arheolog, zapisao je: Duboka preko est metara i dugaka vie od trideset metara, masovna grobnica na imanju Pilica bila je najtea za iskopavanje."
- Stalno gledati njihova lica, ruke i noge zgrene i sklupane jedne oko drugih, to je njatee. Nou, kad sklopim oi, jo uvijek ih vidim.
-Ono to me mui je da su ovi ljudi moda izginuli uzalud. Bez pravde, sve ovo na kraju e se okonati kao izrugivanje sa mrtvima i sa svim to smo mi nastojali uiniti- utisak je i zapis antrpologa forenziara Williama Haglunda koji je iskopavao srebrenike grobnice.
-Holandski vonici su napustili vojnu bazu u Potoarima 21.jula 1995.godine. U Zagrebu, dva dana potom, holandski princ presotolonasljednik Willem Alexander i njavii oficiri priredili su zabavu za vojnike, sve - sa orkestrom koji im je svirao pjesme Gelnna Millera. Na press konfernciji, holandske vlasti, jezikom koji podsjea na slubene press konferencije tokom rata u Vijetnamu, odbacili su svaku kritiku, na raun svoje vlade, posebno vojske koja je sluila u Srebrenici.
Priznali su ipak, kako je bilo izvjetaja, o tome kako su bosanski Srbi blizu njihove baze i na putu prema Tuzli pogubili nekoliko izbjgelica.
Holnadski komandant Srebrenice, pukovnik Thomas Karremans, novinarima je kazao da je srpski napad na enklavu bio "odlino isplanirana vojna operacija". Izjavio je da je Ratko Mladi vrlo inteligentan komandant ali ne i gentlemen. Mladieve snage, objasnio je, poele su zauzimati holandske osmatranice, jednu po jednu - koristei vatru koja je pogaala dovoljno blizu da Holanane zaplai ali ne i da ih ubije.
"Ovo su Srbi izveli vrlo isto", rekao je - "Kao kad pakuje balon."
Pukovnik Karremmans je propustio spomenuti da su im tokom opsade Srbi otimali oklopne trasportere, oruje, i u nekim sluajevima, uniforme i plave ljemove a da je barme jedan holandski vojnik bio prisiljen pratiit srpske vojnike u operaciji "lov na Muslimane." Ni rijei o tome da je taj ovjek bio svjedokom prebijanja i da je nalazio tijela mukaraca, grupno strijelanjih blizu baze Ujedinjenih Nacija (UN) u Potoarima i da je njegov zamjenik 17.jula potpisao izjavu da je evakuacija Muslimana izvedena u skladu sa "Meunarodnim humanitarnim pravom." (Grobnica).
U mjescima nakon pada Srebrenice, istraitelji tribunala, kao i nekolio hrabrih novinara, odigrali su kljunu ulogu u odravanju panje javnosti na zloinima poinjenima u istonoj Bosni. Meu tim novinarima je i amerikanka Samanta Pauer i dvadesetestogdinji David Rohde koji je bio jedan od najmlaih stranih dopisnika koji su izvjetavali o bosanskom ratu.
Poto je sedmicama tampa neperstano objavljivala lanke i komentare o odgovornosti Zapada na injenicu da Srebrenica nije bila zatiena, Madleine Albright, tada dravni sekretar SAD-a u UN, izlae pred Vijeem sigurnsoti prve materijalne dokaze o tome to se vrlo izvjesno desilo sa mukarcima Srebrenice. Ona prezentira nekoliko pijunskih satelitskih snimaka koji pokazuju gomile humke svjee iskopane zemlje na imanjima blizu sela Nova Kasaba. Tih humki nije bilo kad su pijunski avioni i sateliti snimali ta mjesta netom nakon to je, 11.jula Srebrenica bila pregaena ali se vide na snimcima nainjenim nekoliko dana kasnije. (knjiga GROBNICA)
-Koliki je stepen posredne i neposredne odgovornosti za srebreniku tragediju tadanje Vlade SAD, koja je bila jedan od predlagaa rezolucije Vijea sigurnosti o pretvaranju Srebrenice u "zonu sigurnosti" koju e titi meunarodne snage? "Predstavnici Clintonove administracije bili su svjesni opasnosti napada srpskih snaga na Srebrenicu i ostale sigurnosne zone u Bosni", kazala je tim povodom Samanta Pauer, autor knjige "Amerika i godine genocida", sada predava na Harvardskom uiverzitetu.
"tavie, neki od njih privatno su izraavali nadu da e teritorija koju su drali Muslimani potpuno pasti u srpske ruke, jer bi to, kako su raunali, olakalo podjelu Bosne, emu se teilo u nekim krugovima."
Raspoloiva dokumenta iz vaingtonskih arhiva pokazuju da su u julu 1995. nadleni u Stejt departmentu, Pentagonu i Kongresu bile upoznati s injenicom da je, pod komandom generala Mladia, u Srebrenici poelo izdvajanje mukog stanovnitva kao i da je pripadnicima holandskih snaga iz sastava UN bilo onemogueno da nadgledaju njihovu navodnu evakuaciju. U Vaington su tih dana stizali pozivi iz Sarajeva da avijacija NATO bude angaovana na sprjeavanju Mladievog masakra, a u jednoj informaciji, od 19. jula
1995, tadasnjeg pomonika dravnog sekretara za ljudska prava Dona Sataka, govori se o "verodostojnim izvetajima o masovnim pogubljenjima mukog stanovnitva i kidnapovanju i silovanju bonjakih ena u podruju Srebrenice". I pored svega toga, na brifinzima u Stejt departmentu bilo je saoptavano domaim i stranim novinarima da SAD nemaju "odluujuu ulogu" u traenom reagovanju na zloine u Srebrenici.
"Kad su UN 1998. vodile istragu o Srebrenici, istraioci navode da nadleni iz Clintonove administracije uopte nisu odgovarali na njihove telefonske pozive. Uspevali su da stupe u kontakt samo s funkcionerima najnieg ili nesto vieg nivoa od kojih, prakticno, nita nije moglo da se sazna. Holandski istraioci, koji su pripremali izvetaj o Srebrenici, takodje se ale da su u Vaingtonu bili suoeni sa istovetnim zidom utanja", pie "Vasington post". Pozivajui Buovu administraciju da bude prekinuta ta zavera utanja i da SAD ponesu svoj
deo odgovornosti za masakr u Srebrenici, list zakljucuje: "Sledei primer Holandjana i utvrdjujui injenice kako su i zato SAD odluile da okrenu glavu od najveceg genocida u Evropi u poslednjih 50 godina, Buova administracija ima jedinstvenu priliku da se osvrne unazad kako bi mogla da krene napred. Holandija je poela da se preispituje jer su njeni vojnici bili u Srebrenici. Za SAD, tadanja udaljenost od mesta zloina ne predstavlja alibi vec razlog za stid".
U Holadniji je "jedna zapadna, demokratska vlada podnela ostavku zbog toga to se drala kao pasivan posmatra u genocidu koji su oruane snage bosanskih Srba sprovele nad muslimanskim stanovnitvom u Srebrenici. (sajt B92 22.april 2.002.godina).

Zloinci

Inostrani dopisnik David Rohde od balkanskih Srba 16.avgusta dobija dozvolu da udje na "njihovu " teritoriju .
U Tuzli Rohde nalazi devet izbjeglica iz Srebrenice koji su preivjeli masovno pogubljenje. Njih trojica su se krili ispod leeva svojih manje sretnih drugova a kasnije izbjegli na teritoriju koju dre Muslimani. U oktobru Rohde ponovo odlazi na srpsku teritoriju i nalazi jo dva stratita. "Na prvom sam naao tri tapa i hrpu civilen odjee na stotinjak metara od neeg nalik na svjee iskopane masovne humke; bila je to potvrda svjedoenja preivjelih mukaraca da su tu bili ubijeni starci i civili - zabiljeio je Rohde u svojoj pripovjesti o padu Srebrenice, pod naslovom "Zavrnica".
-Na drugom stratitu, ljudska tijela razbacana oko razvaljene brane - jo jedna potvrda istinitosti svjedoanstva o pogubljenjima. "Ali prije nego je uspio da fotografie kosture, jedan ga je straar, bosanski Srbin, uhapsio. Deset dana zatvora pod prijetnjom da e biti optuen za pijunau, Rohde je oslobodjen tek kada su Clintonova administracija i Odbor za zatitu novinara pritisnuli Srbe da ga oslobode.
Haki tribunal je 16.novembra 1995. godine podigao optunicu za genocid protiv Radovana Karadia i Ratka Mladia.
Moda je najstranije stratie od svih oko Srebrenice bilo jedno skladite u Kravici, gdje su preivjeli tvrdili da je na stotine Muslimana, mukaraca, drano pod oruanom straom u samom skladitu sve dok veina nije pogubljena. Mnogi su ubijeni u samom skladitu, drugi u bijegu prema brdima sa obje strane este. Svinjogolilite zvano Pilica smjeteno je na oko stotinak kilometra sjeverno od Srebrenice, bilo je jo jedno potencijalno stratite.
Bosanski Hrvat, Draen Erdemovi, prvi je uesnik genocida nad Srebenianima koji se sam prijavio Hakom tribunalu. On se u maju 1996.godine izjasnio krivim po tubi za ubistva kao zloin protiv ovjenosti.
- Draen Erdemovi je dobro poznavao vrstu zla koja se desila na imanju Pilica. Ovaj tada dvadesetetvorogodinji Hrvat je rat poeo borei se na strani armije bosanske vlade u kojoj su brojano preovladavali Muslimani, ali je njene redove napustio jer mu nije odgovaralo to to nije bilo zaliha i to se na svemu tedjelo. Pridruio se snagama HVO-a i zaradjivao veliku lovu vrecujui preko linije razdvajanja. Kada ga je hrvatska vojna policija uhapsila, on bjei i pridruuje se vojsci bosanskih Srba. Potom postaje pripadnik 10.divereznatske jedinice, koja je odreena da sudjeluje u napadu na Srebrenicu.
Rano jutro, 16 .jula 1995.godine, pet dana nakon pada Srebrenice, Erdemovi je sa jo estoricom vojnika poslan u Pilicu. Komnadir, vodnik Brana Gojkovi, naredio im je da uzmu oruje i municiju i krenu u polja, stotinjak metara iza jednog kompleksa tala. Tu su saekali prvi autobus, koji je stigao posle 9.sati. Dvojica vojnih policajaca je iz autobusa izvukla deset mukaraca - u dobi od maloljetnika do ezdesetogodinjaka i sedamdesetogoinjaka. Policajci ih onda vode pored niza traktora i ispod kronje jedne jabuke dovode u polje. Kad su ljudi postrojeni, ledjima prema svojim krvnicima, Gojkovi nareuje vojnicima da otvore vatru. Kad je Erdemovi odbio da u tome uestvuje, Gojkovi mu prijeti da e ga ubiti zbog neposlunosti. Prisiljen birati izmeu vlastitog i ivota drugih ljudi, mladi vojnik namjeta svoj kalanjikov tako da ispaljuje samo po jedan metak i puca u lea staraca i djeaka postrojenih pred sobom.
Kako je dan odmicao, iz Potoara stalno pristiu autobusi, Nije se ni pokuavalo od zatvorenika sakriti ta im se sprema. Hrpa tijela su bila razbacana po polju. Buldoer je polahko kruio izmeu hrpa, meljui tijela i onda ih bacajui u rov koji se nalazio tridesetak metara dalje. Zatvorenici su, dok ne bi na njih doao red, sjedili u autobusima i sluali tektanje krvnikovih puaka. Kad je postrojena poslednja skupina zatvorenika, Gojkovi tjera Srbe, vozaa autobusa, koji su dovezli zatvorenike na farmu da i oni ubiju bar po jednoga, kako bi svi podijelili krivicu.
Erdemovi je kasnije na sudu kazao da je bar 1.700 Muslimana ubijeno u Pilici. Da vam pravo kaem" rekao je on, radije bih da ne znam koliko sam ih pobio.
Oko tri mjeseca nakon ovog pogubljenjan, 27.septembra 1995.godine, ameriki pijunski avioni su registrirali teku mehanizaciju na lokaciji na kojoj se nalazila ova grobnica to je vodilo na pomisao da je grobnica ve tada bila otkopana.
Drugi ameriki satelitski fotos snimljen koji dan kasnije pokazue aktivnosti u oblinjoj tvornici aluminijuma koaj ja tokom rata bila zatvorena. Bivi direktor tvornice, Musliman koji ivi u Tuzli, rekao je novinarima da su u tvornici bila 62 bureta sodijum-hidroksida, vrlo jake kisjeline koja se koristi u procesu pretvaranja boksidne rude u aluminijum. On je pretpostvaajo da je sodijum -hidroksid koriten za unitavanje tijela. (GORBNICE-SREBRENICA I VUKOVAR).

Naredbe

Novinar David Rohde je zabiljeio kazivanje jednog od trojice preivjeljih Bonjaka sa stratita u Lazetima. Iz perspektive tuilaca, grobnica u Lazetima je bilo od posebne vanosti jer su postojala bar trojica preivjelih Muslimana koji su vdijeli pogubljenja.
Jedna od njih, pedesetpetogodinji penzionirani stolar po imenu Hurem Sulji, ispriao je Davidu Rohdeu ta je u noi, 13.jula 1995.godine tu vidio.
Dan ranije, kad je Srebrenica pala, Sulji, koji je bio hrom, sa porodicom je krenuo u Potoare. Dvadeset etiri asa kasnije, sprski vojici su njega i stotine drugih mukaraca satjerali u autobuse i dovezli ih prvo u gradi Bratunac a potom u gimanstiku salu u Lazetama.
Oko 18 sati te veeri, srpski vojnici naredili su Suljiu i jo dvadestorici ljudi da se popnu na kamion i odvezli ih na otvorenu poljanu. Siavi sa kamiona, Sulji je zapazio gomile leeva naslagane u redovima. U blizini je buldoer kopao dugaku jamu. Kad je zapucalo, Sulji se bacio na tlo i sakrio iza leeva. Kasnije je otpuzao do kraja poljane i nestao u no.
Suljievo svjedoenje je bitno ne samo stoga to je bio svjedok masakra, ve i zbog onih koje je te noi vidio na poljani. Oko 20 sati je jedan creveni automobil stigao makadamskim putem i zaustvaio se na rubu poljane. Jednu osobu je Sulji smjesta prepoznao. Bio je to Rako Mladi. (Grobniice)
... Sarajevo, prostorije Udruenje Pokret majki enklava Srebrenica i epa. Za one koji ele u Crnoj Gori uti istinu o Srebrenici svjedoi predsjednica tog Udruenja Munira Subai: Padom Srebrenice je nestalo 10.701 osoba, od toga 570 ena, 1042 maloljetne djece i to je sve odvedeno pred oima meunarodne zajednice. To su odveli domai etnici i etnici iz Srbije i Crne Gore. U Potoarima 12.jula kada je uao Mladi a sa njim je u pratnji bio crnogorski etnik Vlatko zvani "mladi". Sve zloince koji su to radili mi znamo imenom i pezimenom, to su nae domae komije - Gali Milisav, Petrovi Sreten, Joki Miodrag zvani miro, Zeki Drago i mnogi drugi.
Moja sudbina - izveli su mi sina iz kampa 12.jula, maloljetnog sina i to ga je odveo gospodin iz UNPROFOR-a koji je bio u misiji meunarodne zajednice sa domaim etnicima. Takodjer, 13.jula su mi odveli mua, 22 lanova moje porodice je odvedeno i zarobljeno. Kad kaemo nestali mi ne smatramo da su naa djeca nestala - naa su djeca odvedena zarobljena, jedan dio je nestao padom Srebrenice.
Znamo zloince, znamo ko ih je odveo, to se tie Srebrenice nita nije uradjeno, nismo zadovoljni jer za Srebrenicu odgovara samo jedan Krsti a za Srebrenicu treba najmanje da odgovara 10.000 zloinaca jer ga nema nevinog.
to se tie Republike Srpske, Istone Bosne, mislim domaih etnika - ja ne znam da ga ima nevinoga. Takodjer, uestvovai su i crnogorski etnici. Taj Vlatko, ne znamo mu prezime ali imamo snimak, mladi od tada jedno 20 godina, on je takoer vrio selekciju naih ljudi. Za jedan dan u Potoarima sam doivjela da su se jedni vjeali, druge su ubijali, tree silovali, etvrte klali, peti se raali, esti umirali od straha. I kako da vam kaem -sve da priamo, ne moemo ispiati...
Mukarce i ene su razdvajali domai etnici. Mi smo mislili da e ih razmjeniti jer je Ratko Mladi rekao da treba da odvoji mukarce, da vidi ta e sa njima da uradi, da vidi da nema koji zloinac meu njima, te etnike prie ....
U tom momentu ne osjea ni strah, ni nita, to se ne moe ni opisati, ni kazati, to ovjek treba da doivi, da preivi...
Odvedeno je 1042 maloljetne djece - kad kaem maloljetne djece smatram djecu od 8 do 18 godina. Ne zna se nikakava sudbina te djece, znamo ko ih je odveo i nita vie. Od 570 ena koje su odvedene poele su se pronalaziti u grobnicama, ve ima nekih koje su pronale i ve se zna sa stradale. Nadamo se da ima ivih. Ako je toliki zloin mogao biti ako je 10701 ovjek i ena mogao biti ubijen i da samo odgovara Krsti onda ne znam gdje je pravda, gdje je istina, gdje je ljudskost bar svijeta jer od etnika to ne traimo -oni su to namjerno uradili. Ako znaju da su svi mrtvi, bilo bi poteno da se nae neki ovjek pa da izae pred nas majke i da kae - svi su mrtvi, tijela vam evo, izvolite pokopajte ih na normalan, dostojanstven nain. A ako ne znaju onda ne mogu ni da kau da su si mrtvi. Ne damo za prvo nikome da kaemo da su mrtvi dok nam ne daju tijela naih najmilijih.

Smrt ima dva lica

Do kraja 1997.godine Meunarodni komitet Crvenog krsta je ukoliko utvrdi da je neki od nestalih mrtav porodicam stradalih dojeljivao "potvrde o smrti" sa potpisom te delegacije.
Nedugo nakon poetak ovog procesa, dolo je do izliva nezadovoljstav porodica rtava.
-Mi njima ne vjerujemo ( MKCK). Ko im je dao tu infromaciju? Oni isti koji su nam sruili kue, unitili sela i pobili mueve. Gdje su im dokazi? Gdje je tijelo? Nemaju ni linu kartu ni komadi odjee. To je neprihvtaljivo. Mi traimo dokaze - protestvovali su ivi.
U elji da pomognu enama Srebrenice MKCK, kako je rekao jedan od njenih
predstavnika, ova organizacija nije shvatila da smrt ima dva lica.
"Jedno je", napisao je Kundera, nebitak "; drugo - zastraujui, fiziki tjelesni bitak."
Bez tijela, ili bar snimka tijela ili komadia odjee, mnoge, ako ne i veina - ene nisu bile spremne ili nijesu mogle - bar u dogledno vijeme prihvatiti tu "papiranatu smrt":
Za Srebrenianke, odsustvo tijela (onog Kunderinog " zastraujueg fizikog bitka ") oduzimao im je ne samo mogunost dostojnog obreda denaze ve i vizuelnih "pomagala" koje bi im pomoglo da prohodaju "da prihvate smrt voljenih i izbave se iz stanja alosti i bola."
Ovog jula, 12.godina poslije genocida poinjenog nad Bonjacima diljem BiH, najvee ovozemaljske sudske instance su kazale uprkos svim podacima da genocida nad Bonjacima u Bosni nije bilo.
Uprkos hiljadama nadgrobnih niana u Potoarima, uprkos i za uti a nekmoli doivjeti sve ono to su ispriale Munira Subai, Kada Hoti, Sabra Kolenovi, Zumra ehomerovi i nebrojene druge ene Srebrenice - rtve i rata i mira.
Ovog jula, 12 godina poslije, Srbija i Crna Gora su dobile psimeno prizanje da nisu ubijale Bosnu, glavni optueni za genocid - Ratko Mladi i Radovan Karadzi su sve dalje od mogunsoti da se izvedu pred lice pravde, Haki tribunal sve blii kraju svoga postojanja...
 Irfanka Paagi, jedna od bosanskih ena- rtava rata o tome kae: Ono to je od najvee vanosti je poruka koju medjunarodna zajednica upuuje tim mladiima i ono to e oni moi prenijeti svojim sinovima i kerima. Ako svom djetetu kaete: Vidi, onaj tamo je ubio tvog oca a sada ivi u tvojoj kui, kakav e biti poruka.
 Ali, ako kaete: Onaj ovjek je ubio tvog oca i zato je sad u zatvoru. To je neto sasvim drugo Tako da, zasad, moda nema toliko mrenje i osvete, ali, ako ne naemo nain da kaznimo one koji su odogovorni za te zloine, to je svakako neto sa im emo morati raunati u budunosti."
....Vraam se, ako je to mogue, u sadanjosti, na sarajevsku Baariju.
A nebo, to nebo nad Sarajevom, nakon prie u ulici Antuna Hangije sa majkama enklava Srebrenice i epe, bilo mi je jo blie jer samo negdje tamo meu zvijezdama, u beskonanom, moemo traiti smisao u besmislu koji nas okruuje...
Pozivam za svjedoka mastionicu i pero i ono
to se perom pie;
Pozivam za svjedoka nesigurnu tamu sumraka
i no i sve to ona oivi;
Pozivam za svjedoka mjesec kad najedra i zoru kad zabijeli;
Pozivam za svjedoka sudnji dan, i duu to
sama sebe kori;
Pozivam za svjedoka vrijeme, poetak i svretak
Svega - da je svaki ovjek uvijek na gubitku.

SAMO POKUAJ SJEANJA NA SREBENICU- GRAD NAD KOJIM JE SVIJET IZVRIO GENOCID.

SONJA RADOEVI

06-07-2007 at 23:18 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim


07-07-2007 at 23:50 | Ukljui u odgovor
zara
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 06-01-2007
Lokacija: U mislima
Odgovori: 11515
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim












[Edited by zara on 08-07-2007 at 00:14 GMT]
08-07-2007 at 00:03 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

08.07.2007

Iz kruga "Gradskih grobalja" Visoko

Ispraaj posmrtnih ostataka 465 srebrenikih rtava

Najmlaa rtva Sadik Huseinovi (1982), koji e biti ukopan sa tri godine starijim bratom Ademom i ocem Avdom



Prenoenje posmrtnih ostataka rtava u kamione (Foto: N. Omerovi)
Iz kruga visoke firme "Gradska groblja" danas u 10 sati za Potoare e biti ispraeno 465 identificiranih Srebreniana. To je konaan broj rtava iji e posmrtni ostaci biti ukopani 11. jula u Memorijalnom centru, na 12. godinjicu srebrenikog genocida.
- Opremanje je zavreno, a juer (nedjelja) smo prenijeli posmrtne ostatke Srebreniana u kamione. Iskopavanje grobnih mjesta u Potoarima bit e zavreno danas u poslijepodnevnim satima.
Posmrtni ostaci e u ponedjeljak prenoiti u Tvornici akumulatora, a dan poslije e biti preneseni u Memorijalni centar gdje e im 11. jula biti klanjana denaza - kazao je za "Dnevni avaz" Asmir Hodi, direktor "Gradskih grobalja".
Meu identificiranim Srebrenianima najstarija je rtva, a i jedina ena, Kada (Ibrahim) Muratovi (1920), a najmlai Sadik (Avdo) Huseinovi (1982), koji e biti ukopan sa tri godine starijim bratom Ademom i ocem Avdom.
U Potoarima e 11. jula biti ukopani i Smail (Juso) Ibrahimovi (1960), Sidik (Mehmed) Salki (1959), Dino (Hajro) Salihovi (1979) i Juso (Alija) Deli (1970), koji su ekshumirani na lokalitetu Godinjske bare u Trnovu.

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=3018&z=7&isasp=

[Edited by cupo on 09-07-2007 at 00:16 GMT]

09-07-2007 at 00:15 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

9.7.2007.

Konvoj iz Visokog s posmrtnim ostacima Srebreniana stigao u Potoare



Konvoj iz Visokog s posmrtnim ostacima Srebreniana stigao je u Potoare u 14:30 sati.

Oko dvije stotine majki i lanova porodica rtava prouilo je Fatihu, a zatim su 465 tabuta smjetena u halu bive fabrike akumulatora, gdje e ostati do sutra uveer kada e biti preneseni kod Musale u Memorijalni centar Potoari.



(FENA)

09-07-2007 at 17:42 | Ukljui u odgovor
zara
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 06-01-2007
Lokacija: U mislima
Odgovori: 11515
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Don`t forget Srebrenica
Bez chatanja molim

09-07-2007 at 21:04 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 7
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: adnan_18, dinaaa, edinalicious, gambino, MirsoH, Nera, Nische
FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice