cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
30.08.2009.
Podignuti šehidski nišani ef. Mujkanoviæu
Radnici firme "Mermex" iz Sarajeva u haremu Gradske džemije u Bratuncu postavili su šehidske nišane glavnom predratnom imamu Mustafi ef. Mujkanoviæ. Postavljanje nišana finansirala je porodica ubijenog bratunaèkog imama, supruga Nizama, kæerka Sumeja i sin Adem, koji su nastanjeni u Švicarskoj.
Efendija Mujkanoviæ muèki je ubijen 11. maja 1992. godine u logoru koji je bio organiziran u fiskulturnoj sali Osnovne škole "Vuk Karadžiæ" u Bratuncu.
Kako kaže glavni bratunaèki imam Elvir ef. Hodžiæ, Islamska zajednica u saradnji sa Fondacijom "Mezarje Bratunac 92" ima nakanu izgraditi turbe imamu Mujkanoviæu.
- Na realizaciju æemo morati malo èekati jer trenutno nedostaju sredstva za izgradnju turbeta, ali neæemo odustati od te namjere - kazao je Hodžiæ.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
Islamski centar predat mladima na korištenje
U Islamskom centru u Bratuncu preksinoæ je poslije teravih -namaza održano druženje za mlade povratnike. Ovaj centar Medžlis IZ predao je mladim povratnicima na korištenje kako bi imali konaèno mjesto za okupljanje. Prije nekoliko godina porodica Verlaševiæ uvakufila je svoju kuæu za potrebe IZ-a i povratnika.
- Pred ramazan uredili smo prostorije, a na raèunare koji su donacija Humanitarne organizacije BIRDS prikljuèili smo internet. Sredstva su obezbijedile džematlije. Ostalo je još da osposobimo biblioteku za koju nam je "Preporod" donirao znaèajan broj knjiga - kaže Elvis Merdžiæ, jedan od inicijatora za formiranje Omladinskog islamskog centra.
U Centru æe tokom ramazana biti održana edukativna predavanja, te æe mladi samostalno organizirati više zajednièkih iftara.
- Formiranjem Centra mladi Bratunèani dobili su mjesto gdje svakodnevno mogu koristiti besplatan internet, što do tada nisu imali u svom gradu. Donedavno smo se sakupljali po kafiæima - kaže Merdžiæ.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
23.09.2009
Institut za nestale osobe BiH
Ekshumirana tri tijela na podruèju Bratunca
Terenski ured Instituta za nestale osobe BiH u Srebrenici danas je ekshumirao tri tijela na tri lokacije u Bratuncu.
Ekshumacije su provedene u mjestima Žalužje, Biljaèa i Mihaljeviæ, a nakon ekshumacije tijela su prevezena u Komemorativni centar Tuzla radi uzimanja uzorka za DNK analizu. Prema iskazima svjedoka radi se o žrtvama iz 1992. godine.
Kako se navodi u saopæenju Instituta za nestale osobe BiH, Podruèni ured u Tuzli ekshumiro je skeletne ostatke jednog nekompletnog tijela na širem rejonu Han-Pijeska.
Takoðer, danas su predstavnici Instituta za nestale osobe, Terenski ured Doboj, izvršili iskopavanje na tri lokaliteta u Pravoslavnom groblju Novi Grad u opæini Odžak.
Na ovom lokalitetu iskopavanja su provedena na osnovu izjava svjedoka, a za sada nisu pronaðeni skeletni ostaci.
Na podruèju opæine Trnovo, kako se navodi u saopæenju, zapoèete ekshumacije su obustavljene dok se ne izvrši deminiranje terena, jer su do sada pronaðena brojna neeksplodirana minsko-eksplozivna sredstva.
Tokom sutrašnjeg dana zapoèinje ekshumacija na više lokacija na podruèju Jajca i Donjeg Vakufa u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva Travnik, a ekshumacije se nastavljaju i na podruèju Bosanske Gradiške, kaže se u saopæenju Instituta za nestale osobe BiH.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
30 oktobar 2009
Podignuta optužnica za zloèine u Bratuncu
Državno tužilaštvo poslalo Sudu na potvrðivanje optužnicu protiv Novaka Stjepanoviæa, kojom se tereti za zloèin protiv èovjeènosti poèinjen na podruèju opæine Bratunac. Za optuženim je raspisana potjernica.
Novak Stjepanoviæ zvani Krke tereti se da je uèestvovao u širokom i sistematiènom napadu usmjerenom protiv civila, te da je izvršio “progon civilnog bošnjaèkog stanovništva na etnièkoj i vjerskoj osnovi, muèenjem i ubistvima” u blizini sela Borkovac, opæina Bratunac.
U optužnici stoji da je Stjepanoviæ 20. maja 1992. godine, skupa s drugim pripadnicima Vojske Republike Srpske, uèestvovao u “pronalaženju i hapšenju” grupe od 14 civila koji su se sakrivali u napuštenom kamenolomu u selu Borkovac.
“Nakon što su zarobili ovu grupu civila, odveli su ih do jedne seoske kuæe, gdje je jedan od civila ubijen. Stjepanoviæ je zarobljene civile udarao šakama i nogama po svim dijelovima tijela, oduzimao im novac i dragocjenosti, uz psovke, vrijeðajuæi ih na etnièkoj i vjerskoj osnovi”, navodi se dalje u optužnici.
Nakon zlostavljanja, zarobljene Bošnjake su Stjepanoviæ i ostali vojnici VRS-a odveli do “padine prema obližnjem potoku”, gdje su ih strijeljali. Tom prilikom je ubijeno sedam civila.
Prema podacima Tužilaštva BiH, Stjepanoviæ posjeduje državljanstvo BiH i Republike Srbije, a trenutno se nalazi u bjekstvu. Za optuženim je raspisana meðunarodna potjernica.
Za isti zloèin su pred Sudom BiH pravosnažno osuðeni Mirko Todoroviæ na 13 godina i Miloš Radiæ na 12 godina zatvora.
Optuženi Todoroviæ se trenutno nalazi u bjekstvu, nakon što su on i drugooptuženi Radiæ krajem januara ove godine pušteni iz pritvora “po sili zakona”, jer pravosnažna presuda nije donesena u roku od devet mjeseci od objavljivanja prvostepene presude.
Veliki broj svjedoka Tužilaštva je tokom suðenja Mirku Todoroviæu i Milošu Radiæu spomenuo Stjepanoviæa kao jednog od saizvršilaca ovog zloèina.
Svjedok Hamed Ramiæ kazao je da mu je poznato kako su 20. maja 1992. godine grupu od 14 njegovih komšija – meðu kojima su bili njegov sin Amer, koji je još išao u srednju školu, te 22-godišnja kæerka Hamedina – zarobili Mirko Todoroviæ, Miloš Radiæ, Novak Stjepanoviæ i još trojica nepoznatih vojnika.
“Grupa divljaka je Hamedinu odvela u obližnju kuæu. Èuo sam da su je ti varvari silovali, a poslije su je vratili u potok i pucali joj u glavu. Djevojci od 22 godine... Mirko mi mora reæi ko je silovao moje dijete, ko je ubio moje dijete? Moram znati”, svjedoèio je Ramiæ.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
01.11.2009
Bratunac
Radikali oblijepili grad Šešeljevim posterima
Posteri s likom haškog optuženika Vojislava Šešelja ponovo su preplavili Bratunac. Èini se da nema kutka ni ulice kojom bi Bošnjaci mogli proæi kako bi izbjegli da se susreæu s likom ovog zloèinca.
Iako je rijeè o promociji Šešeljeve knjige koja je nastala u Hagu, a nosi naziv "Ideologija srpskog nacionalizma", pomalo se stjeèe dojam da se u RS kontinuirano hvali i velièa sve ono što su ideolozi krvavog rata priredili u BiH.
Bošnjaci koji žive u Bratuncu zateèeni su zbog izostanka reakcije policije i neuklanjanja postera. Radikali tvrde da njihova namjera ni u kojem sluèaju nije provokacija Bošnjaka veæ promocija Šešeljevog djela.
Sliènim posterima Bratunac je bio oblijepljen u dane obilježavanja godišnjice srebrenièkog genocida u julu ove godine. Policija je tada privela nekoliko èlanova Opæinskog odbora SRS-a - Vojislav Šešelj, ali niko nije kažnjen.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
12.11.2009
Institut za nestale BiH
U Tuzli identificirano osam tijela
U prostorijama Komemorativnog centra Tuzla danas je izvršena identifikacija osam tijela, kazala je Agenciji Fena glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Èengiæ.
Identificirani su: Ramiz (Ramo) Vranjkovina roðen 6.8.1936. u mjestu Tegare, opæina Bratunac, ekshumiran 5.11.2008. u mjestu Reðiæi, opæina Bratunac; Nurija (Mehmedalija) Hamidoviæ, roðen 25.5.1964. u Nezuku, opæina Zvornik, ekshumiran 25.11.2002. u Slavonskom Brodu; Džemal (Džemil) Mustafiæ, roðen 17.4.1973. u Loznici, R Srbija, ekshumiran u mjestu Glumina, opæina Zvornik; Hasan (Mujo) Kapidžiæ, roðen 1919. u mjestu Glogova, opæina Bratunac, ekshumiran 15.10.2004. u mjestu Glogova, opæina Bratunac.
Identificirani su i: Vahid (Hasan) Kapidžiæ, roðen 1940. u mjestu Glogova, opæina Bratunac, ekshumiran 15.10.2004. u mjestu Glogova, opæina Bratunac; Šeæan (Ohran) Ahmetoviæ, roðen 13.7.1960. u mjestu Nuriæi, opæina Vlasenica, ekshumiran 2008. u mjestu Hakalaši - Vlasenica; Mevlida (Velja) Duriæ, roðena 1966. u Duriæima, opæina Vlasenica, ekshumirana 2008. u mjestu Hakalaši, opæina Vlasenica te Muhamed (Abdulah) Muminoviæ, roðen 21.11.1924. u mjestu Gradina, opæina Vlasenica, ekshumiran 2008. u mjestu Hakalaši - Vlasenica.
Èengiæ je kazala da je danas na podruèju Sanskog Mosta, na lokalitetu Modra, ekshumirano jedno tijelo i na podruèju Meðeðe brdo, opæina Kljuè, ekshumirani su ostaci jednog tijela.
Takoðer, na lokalitetu Vlasenice, naselje Nedjeljišta, danas je zapoèeta ekshumacija.
“Pretpostavlja se da æe se na ovom lokalitetu naæi najmanje dvije osobe. Radi se o žrtvama iz perioda 1992. s podruèja Vlasenice”, kazala je Èengiæ.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
09.12.2009
Identificirano još 11 žrtava iz Bratunca i Zvornika u Tuzli
U Tuzli je danas obavljena još jedna identifikacija žrtava stradalih u Podrinju.
Ovoga puta u pitanju su žrtve ubijene na podruèju Bratunca i Zvornika. U pitanju je osam posmrtnih ostataka ubijenih Bošnjaka Bratunca i tri žrtve s podruèja Zvornika. Radi se uglavnom o kompletnim tijelima pronaðenim u razlièitim masovnim i pojedinaènim grobnicama rasutim širom Podrinja.
Danas identifikovane žrtve iz Bratunca, ukoliko porodice daju saglasnost, bit æe sahranjene 12. maja 2010. godine na mezarju Veljaci.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
12.03.2010
Za ukop spremno tek 20 tijela
Kako se bliži 18. godišnjica obilježavanja genocida nad Bošnjacima Bratunca, kada æe na šehidskom mezarju Veljaci 12. maja ove godine biti obavljen kolektivni ukop civilnih žrtava rata, predstavnici Fondacije „Mezarje Bratunac 92“ ponovo su dovedeni u situaciju da mole nadležne institucije da identificiraju posmrtne ostatke Bratunèana, koji se nalaze u Komemorativnom centru u Tuzli.
- Svake godine dolazimo u situaciju da pred sami ukop molimo odgovorne da rade svoj posao i identificiraju posmrtne ostatke, kako bismo nakon toliko godina žrtvama konaèno vratili identitet i dostojno ih ukopali. Još uvijek imamo situacije da nijedno tijelo iz nekih masovnih grobnica ekshumiranih 2005. godine nije identificirano - kaže Abdulah Kariæ, predsjednik Fondacije, pitajuæi se ko odreðuje kada æe koja žrtva i sa kojeg podruèja doæi na red za identifikaciju.
Kako kaže Kariæ, do sada je tek 20 tijela spremno za ukop. Porodice stradalih ogorèene su na èinjenicu da je nakon 18 godina, od 603 civilne žrtve rata, tek njih 200 identificirano.
- Bio sam u Komemorativnom centru u Tuzli i zaprepašten sam èinjenicom da se u tunelima nalazi veliki broj vreæa sa posmrtnim ostacima, a da i dalje nemaju identitet. Kad nam je veæ država puna meðunarodnih struènjaka, zašto se ne angažira njih nekoliko na poslovima identifikacije, kako bi i stare majke doèekale makar da ukopaju svoju djecu, kad veæ nisu imale priliku da ih se nagledaju u životu - istièe Kariæ.
Neovisna komisija za popis
Kariæ navodi da æe predstavnici Fondacije od Instituta za nestale BiH urgentno tražiti saglasnost za formiranje neovisne komisije, koja æe popisati vreæe sa posmrtnim ostacima Bratunèana u Komemorativnom centru kako bi ocijenili koliko je realno moguæe identificirati osoba za ukop. Ukoliko broj identificiranih za ovu dženazu ne bude veæi od 50, Kariæ najavljuje proteste ispred Komemorativnog centra Tuzla. Do sada je svoj vjeèiti smiraj u Veljacima našlo 175 šehida.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Bratunac ratni zlocini i ukop civilnih zrtava
28.03.2010.godine
Bratunac: Ðokiæ poziva Bošnjake da im da dokaze o zloèinima
U naseljima Repovac, Hranèa i Glogova kod Bratunca prije dva dana osvanuli su plakati s javnim pozivom za sve Bošnjake koji su zainteresirani za informaciju o ratnom uèešæu izvjesnog „gospodina Dobrisava“ da se jave Milošu Ðokiæu Æopi (1966) iz Repovca.
Iskaz istražiteljima
Ðokiæ je u utorak u veèernjim satima u spomenutim mjestima polijepio plakate formata A4 s kopijom liène karte i brojem telefona na koji poziva Bošnjake da ga kontaktiraju, jer tvrdi da ima dokaze.
- Žalosno, ali ne mogu biti svjedok jer nisam bio tu. Imam svjedoke i snimke izjava ljudi s ovih prostora - neoborive Tužilaštvu. Svjedoci su Srbi i Bošnjaci - kaže se u javnom pozivu koji je potpisao Ðokiæ. On je za naš list rekao da tokom rata nije bio u Bratuncu, ali da posjeduje dokaze o osobama koje jesu i da æe one biti zanimljive istražnim organima. Odbio je da o svojim saznanjima govori za medije, rekavši da æe svoj iskaz dati samo istražnim organima. Ðokiæ je pozvan u lokalnu Policijsku stanicu, gdje je s njim obavljen razgovor.
Kako nam je kazao predsjednik Skupštine opæine Mustafa Goliæ, lièno je vidio kako Ðokiæ lijepi plakate.
Nešto znaèi
- Indikativno je da su oni polijepljeni iskljuèivo po bošnjaèkim mjestima. Oèito bi to trebalo nešto da znaèi. Oèekujem da istražni organi poduzmu mjere - kaže Goliæ. Prema rijeèima Sakiba Ahmetoviæa, predsjednika bošnjaèkog Udruženja „Preživjeli logoraši Bratunca“, ovaj javni poziv još jedan je od dokaza da institucije u našoj državi ne rade posao kako treba i ne procesuiraju osumnjièene za ratne zloèine, jer nije nemoguæe doæi do dokaza.
- Nadam se da æe ovaj javni poziv i zaista biti poziv SIPA-i i svim istražnim organima da konaèno poènu procesuirati osumnjièene za ratne zloèine, poèinjene tokom agresije u Bratuncu. Nisam siguran da li je u ovom sluèaju proradila svijest ili je u pitanju neki lièni obraèun - kaže Ahmetoviæ, naglašavajuæi da se žrtve i 18 godina nakon poèinjenog zloèina redovno susreæu na ulicama s egzekutorima njihovih najmilijih.
Zainteresiran i Institut za traženje nestalih
Ahmetoviæ istièe da se u Udruženju od poèetka osnivanja nastoji dokazati genocid koji je 1992. godine poèinjen u Bratuncu, kada je ubijeno više od 600 civila i protjerano sve bošnjaèko stanovništvo s te opæine. Nakon objave Ðokiæevog javnog poziva, svoju zainteresiranost za ovaj sluèaj iskazali su i u Institutu za traženje nestalih BiH.