22.04.2010.

Slučaj Vuković i Tomić Po 31 godina zatvora za pomaganje u genocidu

Državni sud BiH proglasio je Radomira Vukovića i Zorana Tomića krivim za pomaganje u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine, te ih prvostepenom presudom osudio na po 31 godinu dugotrajnog zatvora.

Vuković i Tomić su osuđeni što su 13. jula 1995. godine, kao pripadnici Drugog odreda Specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) učestvovali u strijeljanju više od 1.000 Srebreničana u hangarima Zemljoradničke zadruge Kravica (općina Bratunac).

"Doprinos dvojice optuženih u zločinu je značajan, te se on ogleda i u visini kazne. Sud van razumne sumnje zaključuje da su optuženi učestvovali u ubistvima i da su znali da svojim djelovanjem učestvuju u istrebljenju Bošnjaka iz Srebrenice", kazao je Senadin Bektašević, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Obrazlažući presudu, Bektašević je kazao da su 12. i 13. jula 1995. godine optuženi učestvovali u obezbjeđenju putne komunikacije Bratunac - Konjević Polje "gdje su se hiljade muškaraca predavale vojsci", te da su u kasnim večernjim satima 13. jula učestvovali u njihovom sprovođenju do hangara u Kravici.

"Radomir Vuković i Zoran Tomić su stajali u polukrugu ispred hangara. Pripadnici MUP-a pucali su dok im se okviri ne bi ispraznili, onda bi ih napunili i nastavili pucati. Za to vrijeme Vuković je na zarobljenike bacao bombe. (...) Ovo Vijeće ne može utvrditi koliko je ljudi ubijeno u skladištu, ali prema vjerodostojnim svjedočenjima, toga petka, 13. jula, ubijeno je više stotina ljudi, a najmanje 1.000. Sud ocjenjuje da je to bio prvi veliki masakr u srebreničkom genocidu", kazao je sudija.

Bektašević je naglasio kako je Sud utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, ali ne i da su dvojica optuženih, sa ostalim pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) i MUP-a, imali "zajedničku namjeru za počinjenje genocida". Zbog toga ih je, iako im se optužnicom Državnog tužilaštva na teret stavljao genocid, osudio zbog pomaganja u genocidu.

"Sud je djelimično izmijenio činjenični opis djela, te ga uskladio sa činjeničnim stanjem, jer se radnje optuženih nisu mogle svesti pod kvalifikaciju genocid", pojasnio je sudija.

Bektašević je još naglasio da se otežavajuće okolnosti prilikom odmjeravanja kazne optuženima ogledaju u "samoj veličini ovog zločina", dok je kao olakšavajuću okolnost Sudsko vijeće cijenilo to što su optuženi porodični ljudi.

Obojici optuženih u kaznu će biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru - Vukoviću od augusta 2008., a Tomiću od jula 2007. godine. Sud je uz ovu presudu donio rješenje kojim se optuženima produžava pritvor.

Na ovu presudu obje strane mogu uložiti žalbu, prenosi BIRN - Justice Report.

(Sarajevo-x.com)

27.05.2010

Identificirano više od 1.000 tijela povezanih s masakrom u Kravici

Na suđenju Željku Ivanoviću, optuženom za genocid u Srebrenici, vještak sudske medicine je kazao da je do sada identificirano ukupno 1.056 tijela povezanih s masakrom u Kravici.

“Mnogo DNK materijala nađenog u primarnim i sekundarnim grobnicama podudara se sa DNK materijalom pronađenim u hangaru u Kravici. (...) Identificirano je 1.056 tijela povezanih s Kravicom”, rekao je vještak Vedo Tuco i dodao da je sigurnost podudaranja 99,98 posto.

Tužilaštvo BiH smatra da je Željko Ivanović, kao pripadnik Trećeg voda “Skelani” pri Drugom odredu Specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), 12. i 13. jula 1995. godine učestvovao u zarobljavanju te strijeljanju više od 1.000 Srebreničana u Zemljoradničkoj zadruzi “Kravica”.

U izvještaju koji je Tuco prezentirao na zahtjev Državnog tužilaštva stoji da su tijela iz hangara u Kravici prvobitno pokopana u devet primarnih grobnica “Glogova”, te u dvije grobnice “Ravnice”, odakle su prebačena u više sekundarnih grobnica.

“Mjesto i vrijeme smrti se navodi na osnovu razgovora s porodicom i na osnovu mjesta pronalaska tijela, ali to ne moraju biti nužno tačni podaci. (…) Tijela su dislocirana i doživjela su značajna oštećenja koja otežavaju i utvrđivanje uzroka smrti”, pojasnio je Tuco.

Tužilaštvo je u materijalne dokaze uvrstilo ovaj izvještaj, kao i svu prateću dokumentaciju koja je bila potrebna za njegovu izradu.

Za 10. juni najavljena je statusna konferencija na kojoj će se razmotriti daljnji tok pretresa, javio je BIRN.

(FENA)

27.09.2010

Svjedočenje u Sudu BiH Dobrovoljci za egzekucije u skladištu u Kravici

Na suđenju četvorici optuženih za genocid u Srebrenici svjedok optužbe Dragan Bešić izjavio je kako je čuo da su pripadnici Centra za obuku "Jahorina" u julu 1995. godine učestvovali u pogubljenju zarobljenih Bošnjaka u skladištu u Kravici.

"Čuo sam da su vršili egzekucije. Kasnije su to pričali oni što su u tome učestvovali, ali tamo nisu bili samo iz naše jedinice", rekao je Bešić, bivši pripadnik Centra za obuku "Jahorina" pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), koji je svjedočio putem videolinka iz Beograda (Srbija).

On je svjedočio na suđenju Dušku Jeviću, Mendeljevu Đuriću, Goranu Markoviću i Neđi Ikoniću, kojima Tužilaštvo BiH na teret stavlja odgovornost za ubistva u Kravici (opština Bratunac), gdje je 13. jula 1995. godine strijeljano više od 1.000 muškaraca.

Prema optužnici, Jević je bio komandant Centra za obuku "Jahorina", Đurić i Ikonić komandiri Prve odnosno Druge čete Centra, a Marković komandir voda u Prvoj četi.

Bešić je ispričao da je 1995. godine uhapšen u Srbiji i prebačen u Centar na Jahorinu zajedno sa još stotinjak osoba koje su takođe uhapšene radi angažmana na ratištu.

"Nakon Potočara vraćeni smo u školu. Pitali su nas da li ima dobrovoljaca za sljedeći zadatak. Ja se nisam prijavio, zanimalo me samo da se to što prije okonča. Javilo se njih 15 do 20. Dobrovoljce je tražio Neđo 'Mesar'. Goran je isto pitao, ali nije bio toliko aktivan kao Neđo“, rekao je svjedok.

Bešić je naveo da su na Jahorini bila dvojica instruktora pod imenom Neđo, a kako je pokazao na fotografijama koje su mu predočene, Neđo kojeg su zvali "Mesar" nije optuženi Neđo Ikonić.

Kako je rečeno na jednom od ranijih suđenja, jedan od komandira vodova bio je Neđo Milidragović.

"Oni su otišli negdje s Neđom. Goran je isto tu bio. Mislim da su u Kravicu otišli“, rekao je Bešić.

Prije ovog zadataka, vod čiji je i svjedok bio pripadnik bio je angažovan u Potočarima, odakle je bošnjačko stanovništvo prebacivano u Kladanj i Tuzlu. Kako je kazao pred Sudom BiH, Bešić je vidio da su muškarci bili odvajani od ostalih, mada nije mogao precizirati ko je to radio.

"U tom trenutku nije se pretpostavljalo šta će se desiti. Svima je bilo obećano da će ići u Tuzlu i Kladanj, pretpostavljalo se i muškarci“, rekao je svjedok, te dodao da nije vidio da je bilo ko zlostavljan niti da je prisiljavan da uđe u autobus.

Na ovom ročištu okončano je ispitivanje svjedoka Nenada Milovanovića, započeto 23. septembra. Ovaj bivši pripadnik Centra na Jahorini nije mogao sa sigurnošću identifikovati optuženog Markovića na fotografiji koja mu je predočena, iako je u istrazi stavio potpis ispod Markovićeve fotografije.

Suđenje će biti nastavljeno u četvrtak, 30. septembra, saslušanjem novog svjedoka Tužilaštva BiH, prenosi BIRN.

28.09.2010

Milivoje Ćirković osuđen na pet godina zatvora

Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je sporazum o priznanju krivice i osudio Milivoja Ćirkovića na pet godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog u Srebrenici.

Ćirković je oglašen krivim što je kao pripadnik Centra za obuku "Jahorina" pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) 14. jula 1995. godine ispred Zemljoradničke zadruge Kravica po naređenju svog starješine ubio zarobljenog Bošnjaka.

"Želim da kažem da mi je žao zbog svega što sam uradio tog dana. Osjećam se krivim. Žao mi je i želim se izviniti porodici čijeg sam člana ubio, mada ne znam ko je ", kazao je Ćirković obraćajući se Sudu BiH.

Ćirković je postigao sporazum o priznanju krivice s državnim tužilaštvom, a Sud BiH ga je prihvatio.

"Na osnovu dokaza, među kojima je i priznanje optuženog Ćirkovića, Sud je utvrdio da je optuženi učinio radnje koje su navedene u optužnici Tužilaštva BiH", kazao je predsjedavajući sudskog vijeća Zoran Božić tokom izricanja presude.

Državni sud je optuženom odmah odredio pritvor koji može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne.

Presudom je Ćirković oslobođen plaćanja troškova postupka, a oštećeni s imovinskopravnim zahtjevima su upućeni na parnicu.

Prilikom odmjeravanja kazne Sud BiH je uzeo u obzir to da optuženi nije dobrovoljno bio na mjestu izvršenja djela, da je izrazio kajanje prema žrtvama i da se radi o mladoj osobi.

"Ovdje se radi i o teškom krivičnom djelu, ali i činjenici da je optuženi pristao da doprinese otkrivanju istine te ekspeditivnijem vođenju postupaka za najteže zločine - kazao je sudija Božić", javio je BIRN.

19.1.2011

KUVELJA: DJELIMIČNO PRIZNANJE KRIVICE

Državno tužilaštvo zatražilo je jednomjesečni pritvor za Božidara Kuvelju, nekadašnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji se sumnjiči za zločine na području Srebrenice.

Tužilaštvo BiH zatražilo je određivanje pritvora zbog opasnosti da bi Kuvelja boravkom na slobodi mogao vršiti uticaj na svjedoke i saučesnike te da bi moglo doći do narušavanja javnog reda i mira.

Izet Baždarević, branilac osumnjičenog, usprotivio se prijedlogu Tužilaštva, a Sud će odluku donijeti naknadno.

Kuvelja, bivši pripadnik Centra za obuku “Jahorina” pri Specijalnoj brigadi policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS), sumnjiči se da je u julu 1995. učestvovao u ubistvima nekoliko desetina muškaraca u zemljoradničkoj zadruzi Kravica.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su Kuvelju na području Čajniča 18. januara ove godine.

U obrazloženju zahtjeva za određivanje pritvora, Ibro Bulić, državni tužilac, je rekao da „postoji sigurna i osnovana sumnja“ da je Kuvelja kriv za ubistva u Kravici.

„Tokom davanja iskaza u Tužilaštvu BiH, sam osumnjičeni je dao djelimično priznanje, u kojem je rekao da je bio na poprištu gdje su se dešavale masovne likvidacije, te da je preduzeo aktivne radnje u krivičnom djelu. Rekao je da je po naredbi komandira voda pucao iz puškomitraljeza u grupu zarobljenika“, dodao je Bulić.

Branilac osumnjičenog je rekao da ne osporava da postoji „sumnja o krivici“, ali je dodao da bi „kućni pritvor bio puno adekvatnija mjera Suda“.

„Zločin se desio prije 15 godina, a za sve to vrijeme moj branjenik nije vršio uticaj, niti je to pokušao. Također, smatram da je nemoguće govoriti o rušenju javnog mira kada je zločin počinjen tako davno“, rekao je Baždarević.

U državnom sudu trenutno je za ubistva počinjena u julu 1995. godine u Kravici optuženo sedam nekadašnjih pripadnika Centra za obuku “Jahorina” MUPRS-a, dok je Milivoje Ćirković, bivši pripadnik iste jedinice, nakon priznanja krivnje osuđen na pet godina zatvora, prenosi BIRN.

25.1.2011

POČELO SUĐENJE ZA ZLOČINE U KRAVICI

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Tužilaštva BiH u državnom sudu je počelo suđenje Draganu Neškoviću, Zoranu Iliću i Draganu Crnogorcu optuženim za zločine u Srebrenici.

Prema optužnici Nešković, Ilić i Crnogorac su kao pripadnici Centra za obuku "Jahorina" pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) učestvovali u zarobljavanju i ubistvima više od 1.000 muškaraca Bošnjaka u Zemljoradničkoj zadruzi u Kravici (općina Bratunac) u julu 1995.

- Tužilaštvo namjerava ukazati kolika je bila uloga Centra za obuku 'Jahorina' i koje su zadatke obavljali pripadnici ove jedinice u julu 1995. naročito u Potočarima, Sandićima i u Kravici.

- Mnogi svjedoci će govoriti upravo o optuženima koji su učestvovali u prisilnom preseljenju, zarobljavanju, pljačkanju i ubistvima Srebreničana, kazao je u uvodnoj riječi Eric Larson, međunarodni tužilac.

Državno tužilaštvo smatra da je Nešković naredio dvojici pripadnika Centra za obuku da ubiju dva muškarca što su oni i učinili, dok je Iliću na teret stavljeno da je vršio "ovjeravanje" pojedinačnim ispaljivanjem metaka u gomilu tijela strijeljanih zarobljenika.

U optužnici se navodi da je Crnogorac 13. jula 1995. lično ubio između pet i sedam ranjenih zarobljenika. Odbrane trojice optuženih nisu iznosile uvodne riječi najavivši da će to učiniti nakon što se okonča dokazni postupak Tužilaštva.

Kao prvi svjedok optužbe na suđenju Neškoviću, Iliću i Crnogorcu najavljen je Jefto Doder, bivši komandir jednog od vodova u Centru za obuku na Jahorini, koji bi trebao biti saslušan 1. februara kada je zakazano naredno ročište.

U Sudu BiH je u toku suđenje nekadašnjem komandantu Centra za obuku Dušku Jeviću te komandirima četa Mendeljevu Đuriću i Neđi Ikoniću, kao i komandiru jednog od vodova u ovoj jedinici Goranu Markoviću, koji su optuženi za genocid u Srebrenici.

Učešće u ubistvima u Kravici pred Sudom je priznao Milivoje Ćirković, također bivši pripadnik ove jedinice, koji je osuđen na pet godina zatvora, saopćeno je iz BIRN-a.

31.01.2011

MASOVNE GROBNICE U GLOGOVOJ

Svjedok Tužilaštva BiH na suđenju četvorici optuženih za genocid u Srebrenici ispričao je kako je organizovao iskopavanje grobnica i pokop muškaraca Bošnjaka koji su ubijeni u Zemljoradničkoj zadruzi u Kravici.

Svjedok Dragomir Mirković koji je u julu 1995. bio direktor Komunalnog preduzeća u Bratuncu procjenjuje da je u grobnice u selu Glogova pokopano između 600 i 800 tijela.

- Velika grobnica bila je duboka od tri do četiri metra, dimenzija 15 puta 20, a bilo je još manjih. Četiri ili pet kamiona je prevezlo više tura i moja procjena je da je tu bilo 600, 700 ili 800 leševa, rekao je Mirković, dodavši da je manji broj tijela pokupljen pored puta Konjević-Polje-Kravica i oko Škole "Vuk Karadžić" u Bratuncu.

U ubistvima više od 1.000 muškaraca u Kravici 13. i 14. jula prema optužnici učestvovali su pripadnici policijskog Centra za obuku na Jahorini pod nadzorom i komandom optuženih Duška Jevića, Mendeljeva Đurića, Gorana Markovića i Neđe Ikonića.

Jević je, kako se navodi, bio komandant Centra za obuku, Đurić i Ikonić komandiri četa u ovoj jedinici, a Marković komandir jednog od vodova.

Svjedok je naveo da je naređenje da organizuje odvoženje tijela dobio od Ljubiše Beare, tadašnjeg načelnika za sigurnost u Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, koji je prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida.

- Pozvan sam na sastanak, na kojem je bio pukovnik Beara i još dvojica oficira koje nisam poznavao. Rekao mi je da dopremim mehanizaciju u Miliće, u 'Boksit'. Ja sam ga pitao je li razgovarao s Rajkom Dukićem, a on je opsovao i mene i Dukića i rekao mi da sam slobodan, ispričao je svjedok.

Nakon što je otišao kući, iza ponoći su ponovo došli po njega i vojni policajac mu je pokazao mjesto u Glogovi gdje treba iskopati grobnicu.

Mirković je naveo da su sutradan na lice mjesta izašle mašine, a da je poslijepodne prolazeći pored skladišta u Kravici, vidio i ubijene i žive Bošnjake.

- U krugu je bila hrpa ubijenih, a unutra je stajalo mnogo naroda. Vidio sam kako jedan musliman vodi četvoricu, petoricu ispred sebe i oni liježu. Nisam vidio da su strijeljani, ali sam poslije čuo da su ubijani ležeći, ispričao je Mirković, dodavši da je nakon odvoženja leševa izvršena asanacija terena i sapiranje krvavih zidova skladišta, prenosi BIRN - Justice Report.

Suđenje će biti nastavljeno 3. februara.

fena

"Nešković i ostali" : Jauci iz hangara

Svjedok državnog tužilaštva na sudjenju za zločine u Srebrenici kazao je da je u julu 1995. vidio da srpski vojnici strijeljaju muškarce ispred Zemljoradničke zadruge u Kravici.

Svjedok Haso Hasanović koji je 1995. imao 16 godina, prisjetio se da se 11. jula te godine "nakon što su srpske snage osvojile enklavu Srebrenica", s ocem i velikim brojem civila uputio "preko šume ka Tuzli", kada su ga "srpski vojnici" zarobili.

- Odveli su me u Zemljoradničku zadrugu Kravica, gdje sam vidio veliki broj zarobljenika ispred hangara. Bilo je i unutra nekih ljudi, ali njih nisam vidio, samo sam čuo jaukanja. Ispred su vršili pogubljenja. Izvodili su po par ljudi iz hangara i njih postrojili i onda bi pucali. Prepoznao sam druga Nermina. Njemu je jedan vojnik pucao u noge i onda su ga druga dvojica odvela i od tada ga nisam vidio, dodao je Hasanović.

Za učešće u zarobljavanju i ubistvima više od 1.000 muškaraca bošnjačke nacionalnosti u Zemljoradničkoj zadruzi u Kravici (općina Bratunac) u julu 1995. Tužilaštvo BiH tereti Dragana Neškovića, Zorana Ilića i Dragana Crnogorca, bivše pripadnike Centra za obuku "Jahorina" pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS).

Hasanović je ispričao da je iz Kravice uspio pobjeći preko šume, nakon što mu je jedan od srpskih vojnika rekao da donese vodu, ali da je nakon nekoliko dana lutanja ponovo zarobljen u blizini sela Burnice.

- Bilo je i drugih zarobljenih tada, vodili su nas negdje u blizini sela Pervani gdje je već bilo leševa. Rekli su da legnemo i pucali iznad nas. Pričali su hoće li nas tu ubiti kada je neko pitao ima li djece, ja sam se javio i onda su me odveli autobusom, dodao je Hasanović, koji je nekoliko dana zadržan u Bratuncu i Zvorniku, nakon čega je prebačen u Tuzlu.

Na ovom ročištu Tužilaštvo BiH je kao svjedoka saslušalo i Zorana Erića koji je u julu 1995. radio u vojnoj pekari u Bratuncu. Erić je ispričao kako je 11. jula te godine dobio naredjenje da ode u Zemljoradničku zadrugu u Kravici da bi "pomogao u hranjenju svinja i krava".

- Kada sam stigao, vidio sam ispred zadruge ljude u maskirnim uniformama, koji su me odmah legitimirali i odveli do kapije. Tamo je stajala i jedna desetina civila koji su se predali i bila su dva autobusa. Mene su proveli u štalu i rekli da ne izlazim odatle, prisjetio se Erić.

Erić je rekao da je u noći izmedju 13. i 14. jula 1995. ispred hangara čuo "vikanje", nakon čega je uslijedila rafalna paljba koja je trajala cijele noći.

- Kad je stala pucnjava, čuli smo dreku, jauke i zapomaganje... Narednog jutra megafonom su vojnici pozivali preživjele da izadju jer je stigao sanitet. Čuo sam da one koje izlaze onda strijeljaju. Nakon nekog vremena naišli su plavi šljemovi, a meni su naredili da brzo pospem po mrtvima sijeno, da se ne bi vidjelo sa ceste, što sam i uradio, dodao je Erić.

Po Erićevoj procjeni, oko hangara je vidio izmedju 1.000 i 1.500 ubijenih.

Naredno ročište, prema službenom rasporedu Suda BiH, zakazano je za 22. mart, javio je Justice Report - BIRN.

(Fena)

21.03.201

Jević i ostali Identifikovano 1.076 žrtava iz Kravice

Vještak sudske medicine Vedo Tuco izjavio je da je do sada identifikovano 1.076 osoba vezanih za "Predmet Kravica", prenosi BIRN - Justice Report.

Tuco je bio dio tima koji je radio na ekshumaciji i identifikaciji nestalih iz većeg broja primarnih i sekundarnih grobnica, a na zahtjev Tužilaštva BiH uradio je dopunsko sudsko-medicinsko vještačenje.

"Bio sam prisutan na ekshumaciji masovne grobnice Ravnice 2 sa ekspertima Haškog tribunala. Išli smo u Kravicu i poredili materijalne dokaze. U grobnici je bio pronađen komad ljubičasto-roskaste fasade, kakva je i u skladištu", rekao je Tuco na suđenju četvorici optuženih za genocid u Srebrenici.

Za učešće u strijeljanju više od 1.000 muškaraca bošnjačke nacionalnosti u Zemljoradničkoj zadruzi u Kravici, kao i prisilnom preseljenju stanovništva s područja Srebrenice optuženi su Duško Jević, Mendeljev Đurić, Goran Marković i Neđo Ikonić.

Prema optužnici, Jević je bio komandant policijskog Centra za obuku na Jahorini, Đurić i Ikonić komandiri četa, a Marković komandir jednog od vodova u ovoj jedinici.

Vještak Tuco je naveo da su haški istražitelji ranije u skladištu pronašli komad zuba osobe čiji su posmrtni ostaci pronađeni u jednoj od masovnih grobnica.

"Eksperti Haškog tribunala više puta su posjećivali tu zgradu i izuzeli su tragove krvi, kose, tkiva, kostiju, na osnovu kojih je napravljeno preko 200 profila DNK", rekao je vještak.

Odgovarajući na pitanje branilaca optuženih, Tuco je potvrdio da sudsko-medicinskim metodama ne može biti utvrđen tačan datum, pa čak ni godina smrti, te objasnio da u nekim slučajevima na osnovu posmrtnih ostataka nije bilo moguće utvrditi uzrok smrti.

"Posmrtni ostaci su pretrpjeli značajna oštećenja. U nekim slučajevima bi mogli utvrditi uzrok smrti kad bi imali kompletno tijelo. A ako nema oštećenja na kostima, ne znači da neki vitalni organ nije bio pogođen", rekao je vještak.

Odbranu je interesovalo da li je bilo moguće da u neku od grobnica bude sahranjen i određeni broj tijela koja su na primjer "prebačena iz šume", a ne iz skladišta u Kravici, a vještak je rekao da on "ne živi u tom ubjeđenju".

Suđenje će biti nastavljeno u četvrtak, 24. marta.

22.03.2011.g

Nikolić: Vidio sam ubijanje Srebreničana u Kravici

Svjedok Tužilaštva BiH na sudjenju za zločine u Srebrenici ispričao je da je vidio ubijanje Srebreničana ispred Zemljoradničke zadruge u Kravici 13. jula 1995. godine, javio je danas BIRN - Justice Report.

Ilija Nikolić, nekadašnji pripadnik Kravičkog bataljona Vojske Republike Srpske (VRS), prisjetio se kako je na livadi u naselju Sandići (općina Bratunac) vidio oko 150 civila koji su kasnije strijeljani kod Zemljoradničke zadruge Kravica.

"Kad su ušli u taj magacinski prostor jedan od tih civila oteo je pušku policajcu i ubio ga. Zatim su civili napali na policiju, a oni su potom pucali u zarobljenike. Pucali su ljudi koji su ih pratili iz Sandića. Kada sam se udaljio čuo sam pucnjavu, ali i jače detonacije. Mislim da se radilo o ručnim bombama", prisjetio se svjedok.

Za učešće u zarobljavanju i ubistvima više od hiljadu muškaraca bošnjačke nacionalnosti u Zemljoradničkoj zadruzi u Kravici (općina Bratunac) u julu 1995. godine, državno tužilaštvo tereti Dragana Neškovića, Zorana Ilića i Dragana Crnogorca, bivše pripadnike Centra za obuku "Jahorina" pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS).

Nikolić je je kazao da odranije poznaje Ilića, te da ga na dan kada su se desila ubistva u Zemljoradničkoj zadruzi nije nigdje vidio.

"Sreo sam ga 11. jula 1995 godine. Zvao me je na ispraćaj njegovom bratu koji je išao u vojsku. Tada mi je ispričao da je bio u Srbiji i da su ga uhapsili i vratili u BiH. S njim je bio čovjek u maskirnoj uniformi koji je rekao da ga čuva kako opet ne bi pobjegao u Srbiju", rekao je Nikolić, dodavši da mu Ilić ne liči na čovjeka koji bi mogao pucati u civile.

Na ovom ročištu Tužilaštvo BiH je saslušalo i Dragomira Vasića, nekadašnjeg načelnika Stanice javne bezbjednosti Zvornik, koji je ispričao da je nakon pada Srebrenice poslan u Potočare da napravi policijsku stanicu.

Vasić je potvrdio autentičnost 14 policijskih depeša koje se, izmedju ostalog, odnose na broj jedinica koje su učestovale u osiguranju putne komunikacije, osiguranju javnog reda i mira, razdvajanju vojnosposobnih muškaraca u Potočarima, hapšenju muškaraca koji su pobjegli u šumu, transportu žena i djece u Kladanj...

"Meni je poznato da je jedna četa Centra za obuku Jahorina 12. jula osiguravala širi rejon oko Ĺ˝utog mosta i Holandske baze u Potočarima, a druga četa se 13. jula priključila na terenu i osiguravala put od Kravice do Konjević-Polja", rekao je Vasić.

Nastavak sudjenja zakazan je za 29 mart, kada Tužilaštvo BiH namjerava saslušati dva nova svjedoka.

(Fena)