Jimmy Nivo: Forumski doajen Auuuuuuu Registriran(a): 16-12-2007 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2144 IP: Maskiran
|
Re: Crno zlato
Veliki pad cijena nafte
CIJENE nafte danas su pale na najnižu razinu u zadnjih pet tjedana, nakon što su izašli dokazi da æe produljena recesija uzrokovati nižu potražnju za energentima još neko vrijeme.
Na njujorškom je tržištu cijena nafte pala za 2,68 dolara na 64,05 dolara po barelu, a u Londonu za 1,21 dolar na 64,40 dolara po barelu. To je èetvrti uzastopni dnevni pad cijena nafte, a od poèetka srpnja nafta je izgubila osam posto na cijenu.
Slaba potražnja
Veliki potrošaèi energije, kao što su industrijske manufakture, teško su pogoðeni recesijom, a prošlotjedni podaci o nezaposlenosti u SAD-u i Europi srušili su nade u brz oporavak, koji je u proteklim tjednima podigao cijene nafte.
Cijene rastu veæ mjesecima, a prošli su mjesec dosegle razinu koju nisu zabilježile od prošlog studenog, popevši se na 73 dolara po barelu. Rastu cijena pomoglo je slabljenje dolara, jer nafta je tradicionalno osiguranje protiv inflacije u takvim sluèajevima. Sumnje oko toga koliko dugo æe dolar ostati slab poèele su poèetkom prošlog tjedna vršiti pritisak na cijene.
Korekcija do koje je moralo doæi
Tijekom prošlog utorka cijene su poèele padati i nakon toga su zabilježile èetiri dana uzastopnog padanja, došavši na današnju razinu.
Struènjake je, unatoè slabom dolaru, èudio velik oporavak nafte koji se mogao vidjeti prošli mjesec, jer unatoè pokazateljima na dionièkim i valutnim tržištima potražnja je i dalje na iznimno niskoj razini.
Mnogi su upozoravali da æe zbog takve neutemeljenosti cijene u tržišnim temeljima morati doæi do korekcije, koju upravo vidimo na djelu. Procjene su da æe se prosjeèna cijena nafte za 2009. kretati na oko 65 dolara po barelu.
Ali ne treba se nadati previse da cemo mi obicni gradjani ovo osjetiti
|
07-07-2009 at 07:12 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Crno zlato
Zabraniti uvoz nekvalitetnih goriva Ispiši E-mail
Saturday, 01 August 2009
Odluku, po kojoj bi bio zabranjen uvoz dizel goriva u BiH koja u sebi sadrže više od 50 ppm-a (miligrama sumpora po kilogramu) umjesto dosadašnjih 350, Savjet ministara BiH bi mogao donijeti veæ na jesen.
Jelica Grujiæ iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH potvrdila je da je Savjet ministara veæ prihvatio informaciju u kojoj su navedeni razlozi za donošenje ovakve odluke, te da bi uskoro trebalo da bude formirana radna grupa koja bi usaglašavala tekst ove odluke.
Ona je kazala da æe radna grupa biti formirana èim se završi sezona godišnjih odmora.
Slavko Šæepanoviæ iz “Optima grupe”, koja je zadužena, izmeðu ostalog, za distribuciju goriva iz rafinerije u Brodu, kaže da sliène odluke imaju i zemlje u okruženju, tako da je u Srbiju i Hrvatsku zabranjeno izvoziti dizel koji u sebi sadrži više od 10 miligrama sumpora po kilogramu.
“U realnoj konkurentnoj borbi bi svi trebalo da imamo jednake uslove”, kazao je Šæepanoviæ, dodajuæi da bi zbog toga trebalo da postoji i neki reciprocitet izmeðu država.
Prema njegovim rijeèima, potpuno je nelogièno da BiH ne može da izvozi u Hrvatsku dizel sa 50 ppm-a, dok s druge strane iz Hrvatske u BiH stiže dizel i sa 350 ppm-a.
Šæepanoviæ smatra da, ukoliko bi bila donesena ta odluka, ne bi bio ugrožen uvoz dizela u BiH, jer je on slobodan i moguæ je iz svih zemalja.
On je kazao da sve faze obnove rafinerije teku prema planu i da æe preduzeæe naredne godine poèeti da proizvodi dizel sa 10 ppm-a, što je uslov da se gorivo plasira na najzahtjevnija evropska tržišta.
Jovo Maèkiæ, republièki tehnièki inspektor za naftu, kazao je da je na tržištu RS trenutno najkvalitetniji dizel iz Broda, ako se izuzmu male kolièine dizela koji stiže iz Maðarske, a èija vrijednost sumpora ne prelazi šest ppm-a.
On takoðe kaže da su ostali dizeli koji stižu u RS sa više sumpora od onog proizvedenog u Brodu, a njihova vrijednost se najèešæe kreæe do 100 ppm-a.
Govoreæi o naèinima kontrole dizela, Maèkiæ kaže da se po sezoni uzima 150 uzoraka dizela na graniènim prelazima, te da se dva puta godišnje kontrolišu benzinske pumpe.
I u Ministarstvu industrije, energetike i razvoja RS u potpunosti podržavaju inicijativu da bude zabranjen uvoz dizela koji u sebi sadrži više od 50 ppm-a sumpora.
Aleksandra Vukašinoviæ, portparol ovog ministarstva, istièe da bi takva odluka išla u prilog jaèanju domaæe proizvodnje, ali i zaštite potrošaèa koji bi u tom sluèaju koristili ekološki prihvatljivije i kvalitetnije dizel gorivo.
Dušan Bogdanoviæ, energetski analitièar i dobar poznavalac prilika na naftnom tržištu BiH, kaže da ne treba oèekivati da æe donošenje odluke iæi glatko jer ne iskljuèuje moguænost lobiranja “Ine”, koja je dugo prisutna na tržištu BiH i “ima svoje ljude”.
“Hrvatska u BiH plasira derivate iz Siska koji su daleko od evropskih standarda i to gorivo èak ne šalje u prodajnu mrežu Hrvatske”, objašnjava Bogdanoviæ razloge zašto bi ova odluka pogodila hrvatsku naftnu kompaniju, dodajuæi da je u posljednje vrijeme èuo da se ljudi žale na kvalitet goriva koje dolazi iz Siska.
Prema njegovim rijeèima, odluka bi bila dobra s ekološkog i tehnološkog aspekta, te da treba gledati da bude ispoštovan neki napredak i da ljudi koji imaju automobile budu sigurniji u kvalitet goriva.
“Sigurno je da æe se time poboljšati i tržišna pozicija domaæe proizvodnje, jer rafinerija u Brodu ima kvalitetnu proizvodnju koja æe ubrzo moæi podmiriti tržište BiH”, ocjenjuje Bogdanoviæ.
Kako smatra Bogdanoviæ, sa donošenjem ove odluke javila bi se veæa potreba trgovaca gorivom da idu ka rafineriji u Brodu koja im je samo zbog prevoza, carina, kontrola, daleko povoljnija od drugih rafinerija u okruženju.
Govoreæi o daljem razvoju situacije, on kaže da je koncept Rusa poznat i da oni sad idu na podizanje takozvane nove linije kapaciteta od 3,5 miliona tona, što bi uz veæ dosta dobro modernizovanu staru liniju od 1,4 miliona tona, u potpunosti pokrila tržište BiH, tako da je za oèekivati da “napadnu” i tržišta Srbije i Hrvatske.
On smatra da æe u “ratu” oko osvajanja tržišta najviše profitirati potrošaèi u finansijskom smislu, ali i zbog podizanja kvaliteta goriva.
|
01-08-2009 at 11:19 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Djensons Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-06-2006 Lokacija: Burkina Faso Odgovori: 7128 IP: Maskiran
|
Re: Crno zlato
citat: Shaban wrote:
Zabraniti uvoz nekvalitetnih goriva Ispiši E-mail
Saturday, 01 August 2009
Odluku, po kojoj bi bio zabranjen uvoz dizel goriva u BiH koja u sebi sadrže više od 50 ppm-a (miligrama sumpora po kilogramu) umjesto dosadašnjih 350, Savjet ministara BiH bi mogao donijeti veæ na jesen.
Jelica Grujiæ iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH potvrdila je da je Savjet ministara veæ prihvatio informaciju u kojoj su navedeni razlozi za donošenje ovakve odluke, te da bi uskoro trebalo da bude formirana radna grupa koja bi usaglašavala tekst ove odluke.
Ona je kazala da æe radna grupa biti formirana èim se završi sezona godišnjih odmora.
Slavko Šæepanoviæ iz “Optima grupe”, koja je zadužena, izmeðu ostalog, za distribuciju goriva iz rafinerije u Brodu, kaže da sliène odluke imaju i zemlje u okruženju, tako da je u Srbiju i Hrvatsku zabranjeno izvoziti dizel koji u sebi sadrži više od 10 miligrama sumpora po kilogramu.
“U realnoj konkurentnoj borbi bi svi trebalo da imamo jednake uslove”, kazao je Šæepanoviæ, dodajuæi da bi zbog toga trebalo da postoji i neki reciprocitet izmeðu država.
Prema njegovim rijeèima, potpuno je nelogièno da BiH ne može da izvozi u Hrvatsku dizel sa 50 ppm-a, dok s druge strane iz Hrvatske u BiH stiže dizel i sa 350 ppm-a.
Šæepanoviæ smatra da, ukoliko bi bila donesena ta odluka, ne bi bio ugrožen uvoz dizela u BiH, jer je on slobodan i moguæ je iz svih zemalja.
On je kazao da sve faze obnove rafinerije teku prema planu i da æe preduzeæe naredne godine poèeti da proizvodi dizel sa 10 ppm-a, što je uslov da se gorivo plasira na najzahtjevnija evropska tržišta.
Jovo Maèkiæ, republièki tehnièki inspektor za naftu, kazao je da je na tržištu RS trenutno najkvalitetniji dizel iz Broda, ako se izuzmu male kolièine dizela koji stiže iz Maðarske, a èija vrijednost sumpora ne prelazi šest ppm-a.
On takoðe kaže da su ostali dizeli koji stižu u RS sa više sumpora od onog proizvedenog u Brodu, a njihova vrijednost se najèešæe kreæe do 100 ppm-a.
Govoreæi o naèinima kontrole dizela, Maèkiæ kaže da se po sezoni uzima 150 uzoraka dizela na graniènim prelazima, te da se dva puta godišnje kontrolišu benzinske pumpe.
I u Ministarstvu industrije, energetike i razvoja RS u potpunosti podržavaju inicijativu da bude zabranjen uvoz dizela koji u sebi sadrži više od 50 ppm-a sumpora.
Aleksandra Vukašinoviæ, portparol ovog ministarstva, istièe da bi takva odluka išla u prilog jaèanju domaæe proizvodnje, ali i zaštite potrošaèa koji bi u tom sluèaju koristili ekološki prihvatljivije i kvalitetnije dizel gorivo.
Dušan Bogdanoviæ, energetski analitièar i dobar poznavalac prilika na naftnom tržištu BiH, kaže da ne treba oèekivati da æe donošenje odluke iæi glatko jer ne iskljuèuje moguænost lobiranja “Ine”, koja je dugo prisutna na tržištu BiH i “ima svoje ljude”.
“Hrvatska u BiH plasira derivate iz Siska koji su daleko od evropskih standarda i to gorivo èak ne šalje u prodajnu mrežu Hrvatske”, objašnjava Bogdanoviæ razloge zašto bi ova odluka pogodila hrvatsku naftnu kompaniju, dodajuæi da je u posljednje vrijeme èuo da se ljudi žale na kvalitet goriva koje dolazi iz Siska.
Prema njegovim rijeèima, odluka bi bila dobra s ekološkog i tehnološkog aspekta, te da treba gledati da bude ispoštovan neki napredak i da ljudi koji imaju automobile budu sigurniji u kvalitet goriva.
“Sigurno je da æe se time poboljšati i tržišna pozicija domaæe proizvodnje, jer rafinerija u Brodu ima kvalitetnu proizvodnju koja æe ubrzo moæi podmiriti tržište BiH”, ocjenjuje Bogdanoviæ.
Kako smatra Bogdanoviæ, sa donošenjem ove odluke javila bi se veæa potreba trgovaca gorivom da idu ka rafineriji u Brodu koja im je samo zbog prevoza, carina, kontrola, daleko povoljnija od drugih rafinerija u okruženju.
Govoreæi o daljem razvoju situacije, on kaže da je koncept Rusa poznat i da oni sad idu na podizanje takozvane nove linije kapaciteta od 3,5 miliona tona, što bi uz veæ dosta dobro modernizovanu staru liniju od 1,4 miliona tona, u potpunosti pokrila tržište BiH, tako da je za oèekivati da “napadnu” i tržišta Srbije i Hrvatske.
On smatra da æe u “ratu” oko osvajanja tržišta najviše profitirati potrošaèi u finansijskom smislu, ali i zbog podizanja kvaliteta goriva.
Ispravak krivog navoda Ne radi se o uzimanju uzoraka dva puta godisnje nego postoje zimski i ljetni monitoring u kojima je propisano koliko se uzima uzoraka tecnih goriva po odredjenoj pumpi.
[Edited by Djensons on 08-08-2009 at 09:26 GMT]
|
08-08-2009 at 09:20 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Crno zlato
NIKAD NIJE BILO TOLIKO KRIMINALA S NAFTOM KAO SADA
10:14 / 11.08.2009.
Zamjenik državnog ministra finansija i trezora Fuad Kasumoviæ juèer je javno upozorio na teški kriminal u Upravi za indirektno oporezivanje. Komentarišuæi pad prihoda u Upravi za indirektno oporezivanje, Kasumoviæ je kazao: Ja sam još lani izjavio da æe ...
... doæi do pada prihoda pa su me svi napadali, kao što, uostalom, rade i danas. Došlo je do enormnog smanjenja uplata na direktni raèun i nema nikakve dileme da je uzrok pada, izmeðu ostalog, i recesija. Meðutim, veliki dio tog kolaèa je daleko od oèiju graðana BiH iskljuèivo zbog šverca u Upravi za indirektno oporezivanje. Kako je kazao, prema informacijama koje ima, nikad nije bilo veæeg kriminala s naftom i visokim tarifama kao sada. - Benzinske pumpe ni 1996. nisu jeftinije dobivale naftu zato što se ona uvozi bez carina, a gdje su tek cigarete i slièno. Nikada se u RS nije nudlo više nafte na crno nego sada.
Uprava za indirektno oporezivanje veæ dugo nema direktora zahvaljujuæi Nikoli Špiriæu, predsjedavajuæem Vijeæa ministara. Porodica bez glave luta. I mnogima iz Uprave su istekli menadžerski ugovori. Kriminal je ogroman i zato je na jedinstvenom raèunu puno manje sredstava nego bi trebalo - izjavio je Kasumoviæ. Èauševiæ podijelio otkaze Prošlog mjeseca Uprava za indirektno oporezivanje prekinula je radni odnos za 59 službenika i istovremeno primila 160 pripravnika na godinu dana. Otkaze je podijelio Kemal Èauševiæ, direktor Uprave, a otpušteni službenici najavili su tužbe sudu. Èauševiæu je mandat istekao u decembru prošle godine, ali on i dalje obavlja tu dužnost.
(Biznis.ba/San)
[Edited by Shaban on 11-08-2009 at 12:19 GMT]
|
11-08-2009 at 12:18 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Crno zlato
NAFTNO TRŽIŠTE U BIH: MONOPOL DIKTIRA CIJENE GORIVA
12:36 / 02.09.2009.
U periodu od januara do augusta 2009. godine cijene naftnih derivata u FBiH su korigovane devet puta od kojih je dva puta došlo do smanjenja cijene derivata i to u periodu januar-februar, podaci su iz Udruženja naftaša BiH.Amela Keèo, sekretar Udruženja ...
...prometnika naftnih derivata u FBiH, kaže nisu prometnici odluèili poveæati cijenu naftnih derivata veæ se radilo o poveæanju cijena od strane rafinerija, tako da se promjene nabavnih cijena reflektiraju i u maloprodaji.
"Poveæanja cijena su uglavnom nastala kao posljedica poveæanja rafinerijskih cijena. U veæem broju sluèajeva poveæanje rafinerijskih cijena je uzrokovano kretanjem vrijednosti barela, odnosno sirove nafte na svjetskom tržištu, kao i kretanjem dolara, što znaèi da u pojedinim sluèajevima barel nafte ne mora poskupiti, ali poveæanje vrijednosti dolara takoðer vodi poveæanju cijena u maloprodaji. Cijena nafte zavisi i od niza faktora, rafinerijske cijene, troškova transporta, radne snage, PDV-a i još niza faktora", rekla je Keèo.
Ona je istakla da se maloprodajne cijene nikada ne vežu za kretanje vrijednosti barela, veæ iskljuèivo za rafinerijske cijene, dok se rafinerijske cijene vežu za vrijednost barela.
Pitanje koje potrošaèi nafte stalno postavljaju je zašto se kretanja na svjetskom tržištu osjete samo kada dolazi do poskupljenja, dok pad cijena barela rijetko izaziva i pad cijena u maloprodaji.
"U odreðenom vremenskom periodu rafinerije nabavljaju odreðene kolièine sirove nafte po odreðenoj cijeni, koju kontinuirano preraðuju. U trenutku kada na naftnom tržištu doðe do smanjenja vrijednosti barela, dakle smanjenja cijena sirove nafte, rafinerije u principu imaju stanovite zalihe ( 30 do 60 dana zalihe ) koje i dalje preraðuju i prodaju po prethodno utvrðenim cijenama. Smanjenje cijena derivata u maloprodaji se vrši analogno njihovom poveæanju, dakle opet u zavisnosti od rafinerijskih cijena", rekla je Keèo.
Faktor koji bi mogao znaèajno utjecati na cijene nafte na domaæem tržištu je Rafinerija Brod koja veæ sada ima veliki znaèaj za formiranje cjenovne politike u oblasti nafte i naftnih derivata na prostoru BiH.
"Znaèajno je napomenuti da je prema podacima Federalnog ministarstva trgovine o uvozu derivata u FBiH za period januar - juni 2009. godine uvoz manji za 22% u odnosu na isti period prošle godine. Ustvari se ne radi o manjem uvozu, odnosno potrošnji veæ se radi o tome da ta razlika otpada na derivate nabavljene u rafineriji Bosanski Brod", potvrdila je Keèo.
Kako je za naš portal pojasnio Duljko Hasiæ, ekonomski analitièar Vanjsko-trgovinske komore BiH, kad se sagledaju svi faktori, sadašnji naèin formiranja cijena, a posebno poveæavanja cijena nafte i naftnih derivata dosta je upitan.
"Kada doðe do poveæanja cijena nafte na svjetskom tržištu istog èasa cijena nafte i naftnih derivata se poveæava i kod nas, a kada doðe do smanjenja onda nema reakcije i oni to obièno pravdaju time da su naftu nabavili po veæim cijenama i onda nema razloga za smanjenje", kazao je Hasiæ.
On se složio sa Keèom da na cijene ne utjeèe samo cijena nafte na svjetskom tržištu nego i niz drugih faktora, ali on smatra da treba uzeti u obzir i tržišne kriterije i vidjeti na koji naèin formirati cijenu, a ne na svako poveæanje odmah reagirati dizanjem cijena.
Ono što Hasiæ smatra suštinskim problemom tržišta naftom i naftnim derivatima je monopol koji imaju INA i distributeri nafte u BiH. Osim toga, problem je i eksteritorijalna koncentracija koja se desila na prostoru BiH, a koju je, prema njegovim rijeèima, Konkurentsko vijeæe dozvolilo pod izgovorom akvizicije INA-e od strane MOL-a.
"U pitanju nisu samo Energopetrol i INA, nego i nekoliko supsidijarnih društava u Hercegovini, FBiH i RS-u što æe predstavljati veliku opasnost, jer oni mogu sjesti i dogovoriti se o formiranju cijena i to je gotovo", kazao je Hasiæ.
On kao rješenje problema vidi domaæe zakonodavstvo koje æe tržište nafte i naftnih derivata urediti tako da se sprjeèi monopol pojedinih kompanija, a da se ujedno i omoguæi razvoj domaæe proizvodnje misleæi na Rafineriju Brod koja u ovim okolnostima teško može "prodisati punim pluæima" i osvojiti domaæe tržište iako za to posjeduje sve potrebne kapacitete.
(Biznis.ba/Srna)
|
02-09-2009 at 13:39 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
diwna Nivo: Forumski doajen ***
Registriran(a): 17-05-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 3577 IP: Maskiran
|
Re: Crno zlato

NAFTNO TRŽIŠTE
Nafta æe prema tehnièkoj analizi uzletjeti iznad 70 dolara
Datum objave: 30.9.2009 | 6:21
NEW YORK – Sirova nafta vjerojatnije æe uzletjeti iznad 70 amerièkih dolara za barel ako se duže zadrži po strani obrasca tehnièke analize koji karakterizira trgovanje tijekom prethodna dva mjeseca, prema National Australia Bank Ltd.
“Kako cijena nafte nije zaronila ispod razine svoje potpore, izgledno je da æe cijena uskoro uzletjeti. Što se duže nalazimo po strani obrasca tehnièke analize koji karakterizira trgovanje tijekom prethodna dva mjeseca, to je (kada probijemo razinu otpora) snažniji potencijal uzleta. Ne vjerujem da æemo ponovno zaroniti ispod 59 amerièkih dolara za barel”, izjavio je Gordon Manning, tehnièki analitièar National Australia Ban Ltd.
Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u mjesecu studenom na robnoj burzi u New Yorku u srijedu je do trenutka pisanja teksta porasla za 0,49 posto, na 67,04 amerièka dolara, nakon što je u utorak izgubila na vrijednosti 0,19 posto, spustivši se na 66,71 amerièki dolar.
Autor/izvor: SEEbiz / Bloomberg News
|
30-09-2009 at 08:02 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|