NAFTAŠI U BIH PROTIV ODREĐIVANJA
11:04 / 10.03.2009.



Odbor Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH na osnovu zaključaka sa sastanka u Vladi FBiH, a u vezi sa implementacijom Sporazuma o načelima energetske politike, ne može da prihvati odredbe koje se odnose na maksimalnu gornju granicu cijene goriva.

“Oblast prometa naftom i naftnim derivatima u FBiH nije uređena zakonskim aktom, tako da je krajnje neprihvatljivo samo jedan segment ove oblasti ‘uređivati’. Također, eventualno izjednačavanje cijena, po spornim odredbama sporazuma, sa cijenama nafte iz rafinerije Brod je također neprihvatljivo, obzirom na to da se ne radi o ‘domaćoj’ nafti, a svakako treba imati u vidu i upitan kvalitet nafte iz rafinerije Brod“, obrazlažu u Udruženju svoju odluku.

Stav naftaša je da maksimiziranje cijena s ciljem da se uvede limitiranje, nije prihvatljivo za savremene uslove tržišne ekonomije, jer je slobodno formiranje cijena jedno od načela moderne ekonomije, koje omogućava normalno funkcionisanje naftnog sektora, a to podrazumijeva između ostalog i ‘’gušenje sive preprodaje’’, veća stabilizacija snabdijevanja, pa i mogućnost pojeftinjenja pojedinih derivata, što je vidljivo na području nekih kantona u FBiH.

“Postupak ‘administrativne’ kontrole formiranja cijena na način da se odredi najveća maloprodajna cijena za pojedine derivate je neprihvatljiv i iz razloga što nije primjeren za promjenljivo tržišno okruženje, jer ta bi kontrola podrazumijevala proceduru praćenja i ograničavanja transportnih troškova, nabavne cijene i što je u praksi neprovodivo, jer se određena količina goriva transportira iz Austrije, Italije, kao i iz Slovenije (Kopar)“, saznajemo u Udruženju.

Odluke sa svog odbora naftaši su uputili ministru trgovine FBiH, iskazujući spremnost za novi sastanak na kojem bi razgovarali o ovim, ali i drugim aktuelnostima iz prometa naftnim derivatima na prostoru FBiH.


(Biznis.ba/Oslobođenje)

Svakako da je nafta iz rafinerije u Brodu užasno lošeg kvaliteta i to je opštepoznata stvar, koju na kraju krajeva ne kriju ni vlasnici rafinerije ali bojim se da ni derivati koji se prodaju na našim pumpama nisu puno boljeg kvaliteta Svakako da podržavam namjeru Vlade da zavede malo reda u ovoj oblasti jer je evidentno da su se distributeri oteli svakoj mogućoj kontroli i isključivo razmišljaju o ekstra profitu, što je bilo više nego očigledno u vrijeme divljanja cijena nafte na svjetskom tržištu Iz dana u dan se pokazuje koliko je bila pogubna svojevremena odluka Vlade da se proda 2Energopetrol"  

Bosna i Hercegovina nema tzv naftaski UPSTREAM, tj ne znam postoji li on. UPSTREAM je istrazivanje i proizvodnja nafte i plina i to su NAFTASI.
Rafinerijska prerada te sistemi transporta nafte i plina jesu tzv. DOWNSTREAM i ja ne volim kad tu bransu zovu naftasima. To su rafinerci, trgovci i oni nemaju veze s mukom trazenja i proizvodnje nafte. Nazalost taj sektor, downstream, upravo zato ubire velik novac od cijene 1 barrela nafte. Uvijek je tako. Onaj tko proizvodi naftu cesto je ucijenjen cijenama mesetara, politicara. Male oscilacije u vrijednosti barrela jako utjecu na intezitet istrazivanja i proizvodnje nafte, a vjerujte to su ogromni radovi, teski i to je crno zlato i crn hljeb. Kvaliteta benzina na nasim prostorima jako je upitna. Ni Hrvatska jos nema adekvatno prilagodjene rafinerijske procese za proizvodnju benzina po europskim specifikacijama ... To su ogromne investicije ... Cini se da downstream tesko odvaja pare za razvoj i unapredjenje procesa prerade nafte. To su sve politike kratkog daha ali dugorocno pretvaraju svaku zemlju u taoca svjetskih dobavanih pravaca, a sve ide k tome da se sto vise uvozi... Zato je moje misljenje da svaka zemlja treba imati najjacu energetsku strategiju i maksimalno teziti neovisnosti u energetici. A Bosna ima jos uvijek jake ENERGETSKE resurse samo njima teba mudro upravljati. Ugljen i nafta ce jos dugo biti glavni resursi. Rahmetli Dr Ivan Soklic cesto mi je znao pricati o podrucjima u Bosni interesantnim za istrazivanje. Ono kosta, pocevsi od 2D I 3D seizmike do istraznog busenja, ali nadam se da vodite brigu o tome,o majevickom regioonu (izdanci nafte postoje odavno od Slavinovica prema Siminu Hanu i dalje), a naftna polja u jugoistocnoj Salvoniji cini se da pripadaju istom basenu ...
... Doci ce vrijeme kad trgovci koji sada dominiraju u svemu nece vise imati KOME prodavati, a onda kao u prici o cvrcku i mravu, pocinje panika ...

Takodjer sam svojevremeno citala sto narod misli o podzemnom skladistu plina na Majevici, Tetima podrucje cini mi se. O tom projektu ispiranja sonih doma znam dosta, otac je ispred INE sudjelovao u projektiranju utsisnih busotina ... Svidjelo se to narodu ili ne, podzemna skladista su jak energetski potencijal u kojem se susrecu UPSTREAM i Downstream. Posjedovati takvo skladiste znaci imati vaznu ulogu u regiji, ubirati pare od iznajmljenogg lezinog prostora ali i mati rezeve plina za vrsne potrosnje. Podzemno skladiste je umjetno dopunjeno leziste plina u prirodno okruzenju iscrpljenog plinskog lezista ili kao ovdje u ispranim sonim kavernama dobro izoliranim. Da se otkrije plin nitko se ne bi bunio da Bosna ili Tuzla ima plinsko polje i ne bi bilo uopce upitno hoce li se ono pustiti u proizvodnju ili ne. A o skladist svi misle da je opasno, da je zagadjivac... A prirodni plin je najcisci fosilni energent! Kad se projektiraju dobavni pravci zemlje kroz koje oni prolaze trude se da izgrade plinsko skladiste u podzemlju, ako ima uvjeta jer tako postaju dio sireg energetskog i ekonomskog prostora.
Eto, mima vas pozdravlja.

[Edited by mima on 14-03-2009 at 14:15 GMT]

SMANjENjE PROIZVODNjE NAFTE NEĆE POMOĆI OŽIVLjAVANjU EKONOMIJE



Nova smanjenja proizvodnje nafte neće pomoći oživljavanju globalne ekonomije, izjavio je saudijski ministar nafte Ali al-Nuaimi. "Svako novo smanjenje proizvodnje vodiće povećanju cijena nafte i spriječiti...

... oživljavanje globalne ekonomije", rekao je Nuaimi saudijskom dnevniku "Al hajat".

Nuaimi je po dolasku na sastanak OPEK-a u Beču rekao da se potražnja u 2009. godine smanjuje zbog ekonomske krize.

"Razmotrićemo sa drugim članicama OPEK-a da li žele novo smanjenje ili ne. O tome ćemo odlučiti u svjetlu kolektivne odluke OPEK-a", rekao je Nuaimi.

On je dodao da se 80 odsto članica OPEK-a složilo sa smanjenjem proizvodnje nafte prošle godine za 4,2 miliona barela dnevno.

Ministri zemalja članica OPEK-a razgovaraju danas u Beču o daljem smanjenju proizvodnje zbog pada potražnje usljed ekonomske krize.

Biznis.ba / Srna

NAFTA PADA ČETVRTI UZASTOPNI DAN
10:57 / 08.04.2009.



Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u mjesecu svibnju na robnoj burzi u New Yorku u srijedu pada četvrti uzastopni dan, a tijekom tog razdoblja na vrijednosti je izgubila 8,42 posto.

Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u mjesecu svibnju na robnoj burzi u New Yorku u srijedu je do trenutka pisanja teksta pala 1,91 posto, na 48,21 američki dolar, nakon što je u utorak skliznula 3,72 posto, na 49,15 američkih dolara.

“Iznenađujući podaci koje je API objavio mnogo su veći nego što je to bilo koji analitičar očekivao i prirodno je da su uteg tržištu. Rafinerije još uvijek rade sa prilično niskom stopom iskorištenosti kapaciteta (81,7 posto) zbog smanjene potražnje za proizvodima.”Razlog pada cijene sirove nafte je špekulacija da će izvještaj američkog ministarstva energetike pokazati snažan rast američkih zaliha kao posljedice produbljivanja recesije koja je nagrizla potražnju za gorivom.

Ministarstvo energetike vjerojatno će objaviti porast zaliha sirove nafte za 1,5 milijuna barela zbog niže operativne stope iskorištenosti rafinerija, rezultat je ankete koju je proveo Bloomberg News. American Petroleum Institute (API) priopćio je porast zaliha za 6,94 milijuna barela. Dva izvještaja u istom se smjeru kreću u 75 posto opažanja tijekom četiri prethodne godine.

“Iznenađujući podaci koje je API objavio mnogo su veći nego što je to bilo koji analitičar očekivao i prirodno je da su uteg tržištu. Rafinerije još uvijek rade sa prilično niskom stopom iskorištenosti kapaciteta (81,7 posto) zbog smanjene potražnje za proizvodima”, izjavio je Ken Hasegawa, direktor upravljanja robnim izvedenicama u Newedge Group iz Tokija.

Brent sirova nafta s isporukom u mjesecu svibnju na ICE Futures Europe burzi u Londonu u utorak je pala 2,0 posto, trgovinski dan zaključivši na 51,22 američka dolara za barel.

(Biznis.ba/Hina)

SVINjSKI GRIP UTICAO I NA CIJENU NAFTE
11:16 / 27.04.2009.



Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je pala za više od četiri odsto usljed strahovanja od pandemije svinjskog gripa, što bi mogao biti još jedan od uzroka zastoja krhke svjetske ekonomije pogođene finansijskom i ekonomskom krizom.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 2,11 dolara i sada je 49,44 dolara po barelu.

U Londonu je cijena sirove nafte "brent" iz Sjevernog mora manja za 1,86 dolara i sada iznosi 49,81 dolara po barelu.


(Biznis.ba/Srna)

Cijena nafte u porastu



Cijena nafte je u porastu nakon objavljivanja podataka da su veliki potrošači ovog energenta Kina i Brazil zabilježili ekonomski rast i da se kreću kao oporavku od ekonomske krize.

U Njujorku cijena svjetle sirove nafte porasla je za 21 cent i sada je 53,43 dolara po barelu.

U Londonu cijena sirove nafte "brent" veća je za 38 centi i sada iznosi 53,23 dolara po barelu.

Tržište je stabilno nakon što su rezultati ispitivanja pokazali da su u aprilu proizvodni sektori u Kini, koja je poslije SAD najveći potrošač nafte na svijetu, i Indiji u porastu prvi put za posljednjih nekoliko mjeseci. (Srna)
 

CIJENA NAFTE U PADU Ispis
11:38 / 11.05.2009.


Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je pala na iznos ispod 58 dolara po barelu nakon što su trgovci tokom protekle sedmice ostvarili zaradu zahvaljujući porastu optimizma u globalni oporavak ekonomije.

U Njujorku cijena svjetle sirove nafte pala je za 83 centa i sada je 57,80 dolara po barelu.

U Londonu cijena sirove nafte "brent" iz Sjevernog mora manja je za 65 centi i sada iznosi 57,49 dolara po barelu.

"Uprkos optimističnom pogledu tržišta na ekonomiju globalna recesija se i dalje drži", upozorili su danas analitičari tržišta iz kompanije "JBC" u beču.

Krajem sedmice cijena nafte u Njujorku dostigla je 58,69 dolara po barelu i to je najviši iznos od sredine novembra.


(Biznis.ba/Srna)

Ne sipam gorivo u Njujorku pa me nesto to ne sikira  

Zbog autoputeva poskupljuje gorivo
Tuesday, 12 May 2009

Nakon uvođenja putarina na izgradnju autoputeva od oko 12 feninga po litru, cijene goriva će porasti, mada još niko ne može sa sigurnošću reći za koliki iznos.



Ako bi putarina bila plaćana na svih 1,34 milijarde litara goriva, koliko se proda u BiH, novim nametom za autoputeve bi s uračunatim PDV-om godišnje bilo prilupljeno oko 160 miliona KM.
Amela Kečo, sekretar Udruženja naftnih distributera Federacije BiH, potvrdila je da će cijene goriva porasti i da naftaši neće smanjiti svoje marže jer kaže da distributeri nafte u Federaciji već sada rade s malim maržama.
“Definitivno nije realno očekivati da će oni i nakon uvođenja akcize raditi na uštrb svojih vlastitih marži, odnosno na svoju štetu. Rasta cijena će biti, ali koliko - to sada ne možemo reći. Cijene će diktirati čitav niz različitih faktora, a prevashodno će zavisiti od nabavne cijene”, rekla je ona.
Istakla je da distributeri imaju velike troškove, jer se, kako je istakla, mora voditi računa o rafinerijskim cijenama, investicionim zahvatima, različitim kontrolama, cijanama zakupa, cijenama rada, prevoza i slično.
Prema podacima “Nezavisnih”, naftašima u BiH je tokom 2008. godine pripalo oko pola milijarde maraka.
Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), u 2008. godini je u BiH uvezeno 726 miliona kg dizela, 241 milion kg bezolovnog i 52 miliona kg običnog motornog benzina.
Kada se to sabere i pretvori u litre, dobiju se 1,34 milijarde litara. Prema izvještaju Komisije za usaglašavanje naknada za puteve u BiH, u strukturi cijene goriva na marže i ostale troškove otpada oko 13 odsto.
Ako je za gore spomenute 1,34 milijarde litara, odnosno oko milijardu kilograma goriva, prema podacima UIO nabavna cijena bila 1,2 milijarde KM, a prema izvještaju nabavna cijena u ukupnim troškovima u prosjeku iznosi oko 45 odsto, proizlazi da je ukupna maloprodajna cijena za gorivo iznosila oko 3,3 milijarde KM.
Kada se odbije dio od 13 odsto, koliko otpada na marže i ostale troškove, proizlazi da je naftašima pripalo oko 440 miliona KM. Treba napomenuti da u ovu sumu ulaze i njihovi troškovi, cijene rada, zakup prostora, transport i ostali troškovi. Naftni distributeri uglavnom odbijaju dati podatke koliko iznose ti troškovi, odnosno kolika je njihova čista zarada.
Upravo iz podataka o visini marže koju distributeri nafte uzimaju sebi, nadležni organi vjeruju da je moguće da, kada se uvede akciza, odnosno putarina na izgradnju autoputeva od 10 feninga + PDV po litru kupljenog goriva, cijena goriva ostane ista ili da se promijeni za neki veoma mali iznos.
Nada Carić iz Ministarstva finansija RS, koja je učestvovala u pisanju novog Zakona o akcizama kojim je predviđeno uvođenje putarine za autoputeve, kaže da će od stanja na tržištu zavisiti hoće li doći do rasta cijene.
“Ako do rasta dođe, ono neće biti ni približno toliko veliko kao što će iznositi nova putarina na autoputeve od 0,10 KM plus PDV”, rekla je ona.
Branko Dokić, predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije u Parlamentarnoj skupštini BiH, vjeruje da je teoretski izvodljivo da cijene ostanu iste, ali samo ako bude postojala snažna politička volja da se naftaši ubijede da se odreknu dijela marži.
Sa druge strane, Dokić vjeruje da projekte izgradnje autoputeva u BiH nije moguće sprovesti ako ne dođe do uvođenja putarine za izgradnju. Kao ilustraciju, on navodi podatak da je prije rata BiH za izgradnju autoputeva izdvajala između 17 i 28 odsto od cijene goriva, a da je za te namjene danas u BiH na raspolaganju tek devet odsto.
“Postoje samo tri načina da se uvedu putarine na izgradnju autoputeva, a da se ne podigne cijena goriva, a to je ili da se smanje akcize ili da se smanje marže ili kombinacija ove dvije opcije”, kaže on.
Zijad Sinanović, predstavnik prevoznika u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, skeptičan je da će se naftni distributeri odreći dijela svojih marži kako bi bila finansirana izgradnja autoputeva.
“U BiH koliko ja znam vlada tržišna ekonomija, a to znači slobodno formiranje cijena, pa ne znam kako neko može nekog natjerati da smanji svoje marže. Bojim se da će putarinu za izgradnju autoputeva plaćati građani i prevoznici”, rekao je on.
Sinanović je rekao da su prevozničke firme već na koljenima i da će, ako im se uvede dodatni namet od 10 feninga po litru goriva plus PDV, mnogi od njih biti prisiljeni staviti ključ u bravu.