cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vlasenica ratni zloèini i ukop civilnih žrtava
Na veèerašnjoj (25.04.2010) utakmici Sloboda - Bosna
Tuzlanske "Fukare" i transparent "Edin Salahareviæ 73-92...
Rahmetli Edin Salahareviæ nekadašnji košarkaš tuzlanske Sloboda Dite je ubijen u Vlasenici 1992.godine.
U sezoni 1991/1992. na juniorskom Prvenstvu bivše Jugoslavije koje je od 21. do 23. marta 1992. odigrano u Tuzli, osvojio je 1. mjesto sa juniorskom ekipom Sloboda Dite, te je proglašen najboljim igraèem turnira. Iste sezone bio je èlan seniorske ekipe Sloboda Dite, a igrao je na dvojnu registraciju za KK „Bor“ koji je bio èlan Republièke lige Srbije.
Nakon poèetka rata u BiH, u junu 1992. godine Edin Salahareviæ je odveden u logor Sušica u Vlasenici zajedno sa ocem Muhamedom. Edin je 13.09.1992. ubijen u logoru Sušica, a njegovi posmrtni ostaci pronaðeni su u jednoj od masovnih grobnica. Ukopan je prošle godine na šehidskom mezarju Rakita u Vlasenici.
Petnaestogodišnji Edin Hamidoviæ najmlaða je žrtva juèer ukopana na vlasenièkom mezarju Rakita. Uz još 33 žrtve kojima je juèer klanjana dženaza, i Edin je jedan od onih za èiju su smrt iskljuèivo krive komšije Srbi iz Vlasenice.
Grozna muèenja
- Krenuo je s još dva mladiæa da pomogne dvjema ženama ranjenim u Zaklopaèi, ali su ga na barikadi u Vlasenici zarobili i odveli u zatvor. Majka ga je posjeæivala dva-tri puta u zatvoru, a prilikom zadnje posjete bio je psihièki uništen, jer je vidio šta su Srbi radili ovoj dvojici mladiæa što su bili s njim. Kasnije, kako smo èuli, prebaèen je u logor Sušicu i tamo je vjerovatno i ubijen jer smo njegove posmrtne ostatke našli u grobnici u Sušici - isprièao nam je Salko Hamidoviæ koji je juèer Edinov tabut spustio u mezar.
Meðu mnogobrojnom rodbinom koja se juèer u Vlasenici opraštala od svojih najmilijih zatekli smo i Anela Arnauta koji je sa svojim amidžom i roðacima klanjao dženazu ocu Fikretu. O smrti svoga oca koji je 1992. godine odveden u logor Sušica saznao je od komšije Muje Æatiæa.
- Fikreta je zarobio Jenki, a mene prvi komšija Gegura, kojega zovu Konobar. Jenki je Fikretu gurao nož u usta, muèio ga je. Kasnije su ga odveli u logor Sušica i znam da su njemu i Mevludinu Ataniæu polomili sva rebra. Nakon nekoliko dana, mene su premjestili u logor Batkoviæ, a Fikret je ostao u Sušici. Èuo sam da su njegovo tijelo pronašli na Pelemišu - kazao nam je Æatiæ.
Sve juèer u Vlasenici ukopane žrtve, meðu kojima je bilo i pet žena, uglavnom su ubijene u Policijskoj stanici, logoru Sušica i na poznatom stratištu na Pelemišima. Njihove ubice su poznate i skoro svi su na slobodi.
Zloèinci slobodni
Juèer dok su na mezarju Rakita roðaci i prijatelji klanjali dženazu i u suzama se opraštali od svojih najmilijih, samo nekoliko stotina metara dalje u centru Vlasenice s razglasa je odjekivala muzika. Radovali su se upravo oni koji za zloèine koje su poèinili 1992. još nisu izvedeni pred lice pravde.
Posljednjem ispraæaju 34 žrtve zloèina u Vlasenici juèer je prisustvovalo nekoliko hiljada Bošnjaka iz Vlasenice te drugih podrinjskih mjesta. Pijetet žrtvama odale su i èlanice Udruženja "Žene u crnom" iz Beograda, Amor Mašoviæ i drugi èlanovi Instituta za nestale, kao i mnoga bosanska udruženja žrtava. Osim Šefketa Hafizoviæa, potpredsjednika NSRS, Sadika Ahmetoviæa, ministra sigurnosti BiH, te nekoliko predstavnika lokalne vlasti, ostalih državnih i entitetskih funkcionera nije bilo.
Muftija Smajiæ: Ove žrtve su cijena BiH
- Allah, dž. š, obeæava pobjedu onima koji se bore za istinu na zemlji. Bošnjaci danas, 15 godina nakon rata, koji su bili i muhadžiri, i ubijani i progonjeni i omalovažavani, još nisu prestali da budu omalovažavani, jer nisu pokopali svoje najmilije. Ove žrtve su cijena Bosne i Hercegovine i moramo dati zavjet da æemo se boriti za dostojanstvo ovih žrtava - poruèio je izaslanik reisu-l-uleme, muftija sarajevski Husein ef. Smajiæ.
Muftija Kavazoviæ: Lica zloèinaca neæemo zaboraviti
- Da je zloèin poèinjen nad nevinim ljudima govore i ovi tabuti. Poruèujem da mi lica onih koji su zloèine èinili neæemo zaboraviti i neæemo se smiriti dok pravda ne bude zadovoljena, ma koliko to dugo trajalo. Ne želimo ništa drugo nego pravdu. To je ono na što polažemo pravo i svima koji nam to pravo pokušavaju uskratiti poruèujem da to ne èine - kazao je u svom obraæanju muftija tuzlanski Husein ef. Kavazoviæ
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vlasenica ratni zloèini i ukop civilnih žrtava
Sjeæanje na muèki ubijenog košarkaša
Tuzlanske Fukare nisu zaboravile Edina Salahareviæa
Tuzlanski navijaèi, popularne „Fukare“, u utakmici 9. kola „Lige 6“ za košarkaše izmeðu Slobode i Bosne ASE BHT istakle su transparent „Edin Salahareviæ 1973. – 1992“. Naime, u nedjelju 25. aprila navršila se godina dana od pokopa Edina Salahareviæa, na šehidskom mezarju „Rakita“ u Vlasenici.
Rijeè je o prijeratnom košarkašu Slobode, koji je poèetkom agresije na BiH odveden u logor „Sušica“ u Vlasenici, a posmrtni ostaci su pronaðeni na stratištima u Ogradicama i Pelemiši, sedamnaest godina kasnije.
U dresu tuzlanske Slobode, Edin Salahareviæ se 1992. godine okitio titulom prvaka Jugoslavije, a on i Damir Mulaomeroviæ, bili su najbolji mladi igraèi SFRJ te 1992. godine. Zahvaljujuæi izvrsnim partijama dobio je poziv selektora Omladinske reprezentacije BiH. Meðutim, poèetkom aprila 1992. godine došao je u rodnu Vlasenicu kako bi s porodicom obilježio Bajram. Zajedno sa majkom Hatidžom, ocem Muhamedom i bratom Nedimom, postao je talac dojuèerašnjih komšija. U septembru 1992. godine Edin Salahareviæ i njegov otac Muhamed odvedeni su u logor „Sušica“ i otada im se gubi svaki trag.
Edinovi posmrtni ostaci identificirani su prošle godine, dok ostaci njegovog oca Muhameda još uvijek nisu pronaðeni. Lani je na utakmici Slobode i Bosne, minutom šutnje odata poèast žrtvi genocida, a na nedjeljnoj utakmici tuzlanske „Fukare“ su transparentom saèuvali sjeæanje na Edina Salahareviæa.
O straviènim vlasenièkim danima za Scsport govori Nedim Salahareviæ, mlaði brat muèki ubijenog Edina.
„Predrag Bastah, koji je nedavno osuðen na 22 godine zatvora, pred logorom „Sušica“ odvojio me od oca Muhameda i brata Edina. Kasnije je htio i mene odvojiti od majke Hatidže, koja mu je rekla: „Ostavi mi bar njeg, dvojicu si mi odveo“, kaže Nedim i zakljuèuje:
„Nema sumnje da je 1992. godine metak bio nagrada. Nakon ubistva mog brata i ostalih sugraðana od strane fašista iz Vlasenice na lokalitetu Pelemiša, njihova tijela su spaljivanja, poljevana sonom kiselinom... Zbog toga je proces identifikacije tekao sporo, a niti jedna porodica nije pronašla kompletne posmrtne ostatke“, kaže Nedim Salahareviæ.
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vlasenica ratni zloèini i ukop civilnih žrtava
15.05.2010.
37. roðendan nesuðene zvijezde bh košarke
Na današnji dan, 37. roðendan bi slavio Edin Edo Salahareviæ, nekada jedan od najveæih talenata K.K. Slobode i prvak Jugoslavije sa juniorskim sastavom Slobode. Kažemo slavio, iz razloga jer Edin veæ dugo nije sa nama, a upravo 37. godina od roðenja zvijezde koja je èekala da zasja pravim svjetlom povod je pisanja ovog teksta.
Edin Salahareviæ roðen je u Vlasenici 15. 05. 1973 gdje je i nauèio prve košarkaške korake, njegov talenat brzo su primjetili veæi klubovi iz BiH. Veæ sa 16 godina, Edin je prešao u redove sarajevske Bosne gdje se meðutim nije dugo zadržao a nedugo zatim, 1989. godine se skrasio u redovima tuzlanske Slobode.
Poèetkom rata, 1992. godine Salahareviæ je sa juniorskim sastavom Slobode postao prvak bivše Jugoslavije, u generaciji s njim igrali su još i Mulaomeroviæ, Deliæ, Pašèanoviæ poznatiji kao turski reprezentativac Pars, bili su tu još i Vukièeviæ, Selakoviæ, Puljiæ…a sa klupe ih je vodio Sead Žuniæ, poslije savjetnik u zagrebaèkoj Ciboni i reprezentaciji Hrvatske.
Nakon sezone u kojoj su juniori Slobode postali najbolji u Jugoslaviji, ponuda nije nedostajalo pa je tako interesovanje za Salahareviæa i Mulaomeroviæa istakla splitska Jugoplastika. Oni nisu otišli u Split jer su za Slobodu tada bili vezani dugogodšnjim ugovorom a Jugoplastika je godinu kasnije postala prvak Evrope.
Nakon osvajanja titule juniorskog prvaka Jugoslavije, Edinu Salahareviæu stigao je poziv za okupljanje juniorske reprezentacije Jugoslavije.
Tada je Edin dobio poziv za igranje u reprezentaciji, i nakon osvojene titule sa torbama i koferima stigao je majci na Bajram u Vlasenicu odakle je trebao produžiti za Beograd, tu je meðutim bio kraj, - prièa nam Edinov mlaði brat Nedim Salahareviæ.
Poèetkom rata, Edin je sa svojom porodicom od strane dojuèerašnjih komšija zarobljen i držan je u kuænom pritvoru. Iako su se za njegovo oslobaðanje borili mnogi od KK saveza Jugoslavije, Partizana, Crvene Zvezde…spasa mu nije bilo.
Kada se proèulo da je Edin zarobljen, mnogi iz košarkaških krugova u Srbiji su se angažovali kako bi se moj brat pustio na Slobodu. Insisitrali su èak i preko ratnog zloèinca, kapetana Dragana, zapovjednika paravojne formacije, na Edinovom puštanju. Meðutim, svaki su put dobijali isti odgovor a on je glasio “Kakvi ste vi Srbi kada se borite za život jednog muslimana”. To su nažalost govorili oni s kojima je moj brat odrastao, družio se, igrao košarku, njegove komšije koje su preko noæi postalci zlikovci.
U kuænom pritvoru, Edin je sa porodicom boravio od 21. aprila do 13. septembra 1992. godine kada je sa ocem odveden u logor, a mlaði brat Nedim sa majkom se “probio” do Tuzle.
Nakon što su nas rastavili 13. septembra, od tada se više nismo vidjeli. Prošle godine, njegovo tijelo identifikovano je taèno 17 godina nakon što se Edin sa Slobodom osvojio trofej juniorskog prvenstva Jugoslavije. Njegovo tijelo pronaðeno je u tri razlièite grobnice a utvrðeno je da je ubijen udarcem tupim predmetima u glavu, - govori Edinov brat, Nedim Salahareviæ.
Priliku da Edina vidi na djelu i uoèi veliki talenat, imao je sadašnji trener Slobode, Senad Muminoviæ koji se pita dokle bi Edin “dogurao” da se nije desilo to što se desilo.
Dobro se sjeæam Edina i njegovih igara u juniorskom sastavu Slobode. Malo je reæi da je bio veliki talenat, uz Damira Mulaomeroviæa bio je najbolji igraè tadašnje Slobodine generacije. Bio je momak koji je obeæavao, bez sumnje bi postao istinska zvijezda naše košarke ali je nažalost muèki ubijen i zaustavljena je jedna velika karijera. Teško mi je uopšte da govorim o tome, samo se pitam dokle bi Edin dogurao da nije ubijen, rekao nam je trener Slobode, Senad Muminoviæ.
Visoko mišljenje o rahmetli Edinu Salahareviæu ima i trenutni director tuzlanskog kluba, Žarko Vujoviæ koji je u vrijeme kada je Edin došao u redove Slobode bio u prvom timu.
Mislim da je bio Maj 1992. godine kada smo mi nakon završenog prvenstva igrali prijateljsku utakmicu protiv Drine u Zvorniku, tada sam se u motelu Vidikovac prvi put sreo sa Edinom i odmah sam vidio da se radi o jednom dobrom momku, bio je rekao bih zlatno dijete. Kada bi neka djeca danas mogli posjedovati barem 50% Edinovih karakternih osobina, njihovi roditelji mogu biti zaista presretni roditelji. Osim što je bio jako dobar momak, bio je daleko najbolji igraè u juniorskom sastavu Slobode pa i u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Bio je jednostavno nevjerovatan košarkaš, igrao je za juniorski sastav a trenirao sa prvim timom, kada bih ga morao uporediti sa nekim od današnjih igraèa, onda bi rekao da je Edin najviše slièio Mirzi Teletoviæu. Sigurno bi bio veliki košarkaš da nažalost nije ubijen. To je bolna rana za sve nas koji smo poznavali Edina i teško da æe ona ikada zacijeliti, kazao je Žarko Vujoviæ.
I tuzlanske Fukare su ove sezone u utakmici protiv Bosna Ase BHT odali poèast Edinu Salahareviæu.
Edin bi sada bio na zalasku bez sumnje velike karijere, svi koji su ga poznavali govore da je bio igraè vanserijskog talenta, meðutim njegov put do slave okonèali su zlikovci, pravda je kažu spora ali dolazi. Nedavno su za zloèine u Vlasenici osuðeni Predrag Bastah na 22. godine zatvora i Goran Viškoviæ na 18 godina. Naravno, nikavka kazna ne može vratiti Edina njegovom bratu, majci i svima koji su ga poznavali. Ali o Edinu Salahareviæu, velikom košarkaškom talentu èija je karijera prekinuta i prije nego što je poèela, prièat æe se još dugo dugo godina i uspomena na njega nikada neæe nestati.
Re: Vlasenica ratni zloèini i ukop civilnih žrtava 
