"DŽENERAL MOTORS" OD DANAS POD STEČAJEM?
09:24 / 01.06.2009.



Zvaničnici američke vlade izjavili su da će automobilska kompanija "Dženeral motors" (Dži-Em) danas podnijeti zahtjev za zaštitu tokom stečajnog postupka kako bi izbjegla gašenje.

Tokom dana očekuje se da će predsjednik Barak Obama, u televizijskom govoru o auto industriji SAD, podržati početak stečaja i objaviti da će "Dži-Em" na ime pomoći dobiti još trideset milijardi dolara, čime će američka vlada kao davalac finansijske pomoći, postati vlasnik 60 odsto akcija kompanije.

Tokom stečajnog postupka, koji je planiran do avgusta, "Dži-Em" će poslovati pod nadzorom i uz garancije suda.



(Biznis.ba/Srna)

ITALIJANSKA KOMPANIJA COOP ŽELI DA KUPI MERCATOR
13:35 / 02.06.2009.



Slovenački mediji danas kao najozbiljnijeg kupca domaćeg trgovinskog lanca Mercator navode italijansku trgovinsku kompaniju Coop.

Predsjednik uprave slovenačke Unicredit banke France Arhar jučer je upoznao državni vrh sa namjerom da od Infond Holdinga, koji je u većinskom vlasništvu Pivovare Laško, otkupi 12,5 odsto akcija lanca Mercator, a toliki udio bi sa kreditom Unicredita kupio i hrvatski poslovni čovjek Branko Roglić, vlasnik komanije Orbico.

U pozadini posla najvjerovatnije, kako se navodi, su formiranje većinskog paketa akcija iz više izvora, koji bi na kraju završio u rukama jednog od stranih trgovinaskih lanaca.
Kao najozbiljniji kupac se u današnjem izdanju lista Dnevnik navodi italijanska kompanija Coop, koja je početkom godine preuzela konkursnu dokumentaciju za kupovinu polovine Mercatora.

List zaključuje da, ako bi došlo do dogovora, Pivovara Laško bi izbjegla prodaju 12 procenata Mercatora i oko petine Pivovare.
Sutra, naime, ističe kredit koji je Infond Holding uzeo kod Nove Ljubljanske banke (NLB) za koji je založio pomenute hartije od vrijednosti i posljednjih mjeseci nije uspio da obezbijedi nove izvore finansiranja sa kojima bi kredit isplatio.
Uprkos upozorenja rukovodstva Mercatora o šteti koju bi slovenačkoj privredi nanijela prodaja tog trgovinskog lanca stranoj kompaniji, nije isključeno da po pomenutom scenariju Mercator na kraju završi u rukama stranaca.


(Biznis.ba/Onasa)

GODIŠNJI GUBITAK RYANAIRA 180,4 MIL. EURA
11:11 / 02.06.2009.



Niskobudžetni avioprijevoznik objavio je gubitak po završetku fiskalne godine.Niskobudžetna kompanija Ryanair objavila je da je u fiskalnoj godini, završno s 31. 3. ove godine, izgubila 180,4 milijuna eura, što je 619,3 milijuna eura ...

... slabije nego prošle godine, kada je Ryanair imao dobit od 438,9 milijuna eura.

Nakon objave rezultata dionica Ryanaira je pala za 5,69 posto, na 3,44 eura.

Ryanair je gubitak objasnio rastom cijene kerozina za 59 posto, na 1,2 milijarde eura, a ulaganje u Aer Lingus, njegovog irskog konkurenta, završio je otpisom više od 222 milijuna eura uloga u 29,8 posto dionica te kompanije.

Kompanija je u gubicima unatoč rastu broja putnika, za čak 15 posto u odnosu na prošlu godinu, te rastu prihoda od osam posto, na 2.94 milijarde eura.

Ryanair inače planira nastaviti snižavati cijene karata, koje su u proteklih godinu dana pala za osam posto, na u prosjeku 40 eura, a trebale bi pasti za još 15 do 20 posto, na 32 eura. Time bi se broj putnika povećao na 67 milijuna, a povećati bi se trebala i Ryanairova flota, sa 188 na 202 zrakoplova ove godine, a do 2012. Ryanair bi trebao imati 303 aviona.

Niže cijene goriva i veći broj putnika trebale bi, navode u Ryanairu, dovesti do profita u ovoj fiskalnoj godini od 200 do 300 milijuna eura.


(Biznis.ba/Banka.hr)

SLAB VID KOŠTA SVIJET 121 MILIJARDU DOLARA
00:10 / 03.06.2009.



Svjetska ekonomija godišnje gubi 121,4 milijardi dolara zbog problema sa vidom kod stanovništva koje je manje produktivno jer se taj problem ne rješava, objavila je jučer Svjetska zdravstvena organizacija.

"Ako bi svaka osoba sa slabijim vidom dobila odgovarajuće naočari, procjenjujemo da bi mogao da se ostvari ekonomski dobitak, čak i ako bi se na svaku osobu potrošilo po 1 000 dolara", kaže Tasani Smir, jedan od autora studije.

U studiji se iznosi procjena da globalni gubitak u produktivnosti usljed slabog vida ili sljepila iznosi 427 milijardi dolara, prije nego što se uračunaju stopa zaposlenosti i starost stanovništva.

Nije poznata puna cijena rješavanja ovog problema kroz osiguravanje upotrebe naočara, operacija ili medicinskih intervencija.

Biznis.ba /

joj, joj, joj, pogledajte ovo, s nove tv, link s videom i tekstom :

VIDEO: Putin vikao na milijardera Deripasku
Moskva, 05.06.2009., 16:30 | D.Š.

Ruski premijer Vladimir Putin ukorio je milijardera Olega Deripasku, rekavši za jednu od njegovih tvornica da je ´smetlište´ i napavši ga zbog kašnjenja u isplati plaća radnicima.Putin je stigao u nenajavljeni posjet tvornici BaselCement koju je 2007. Deripaskin holding kupio u Pikalevu, u okolici Sankt Peterburga i u kojoj već nekoliko tjedana radnici prosvjeduju. ´Zašto je vaša tvornica tako zapuštena? Načinili ste od nje pravo smetlište´, povikao je premijer oštrim tonom.

´Sve neisplaćene plaće, ukupno 41,24 milijuna rubalja (gotovo milijun eura) moraju se isplatiti. Rok je danas´, dodao je, po snimkama koje je objavila televizija. Zamjenik direktora građevinske podružnice Basic Elementa, Glavstroja, Evgenij Ivanov uvjeravao je svog sugovornika da je tvrtka bila u takvu stanju kada ju je preuzeo. U utorak su ogorčeni radnici tvornice i još dviju cementara zapriječili autocestu na nekoliko sati, što je rijedak oblik socijalnog nezadovoljstva u Rusiji, tražeći isplatu plaća koje nisu dobili nekoliko mjeseci.

Olega Deripasku koji je 2008. proglašen najbogatijim Rusom, kriza je teško pogodila. On nadzire i rusku automobilsku tvrtku GAZ koja se udružila s kanadskom Magnom radi preuzimanja njemačkog Opela.

(Hina)

OBAMA ĆE DO LJETA OTVORITI 600.000 RADNIH MJESTA Ispis
00:10 / 09.06.2009.



Administracija američkog predsjednika Baracka Obame namjerava da otvori ili sačuva 600.000 radnih mjesta u toku ljeta, ubrzavajući tako provođenje zamašnog plana o stimuliranju američke ekonomije koja ...

... je žrtva teške recesije, izjavio je u ponedjeljak jedan zvaničnik.

U toku drugog dijela od 100 dana njegovog predsjedavanja, predsjednik Barack Obama očekuje da učetverostruči broj radnih mjesta, novootvorenih ili sačuvanih zahvaljujući ovom planu, u toku svojih prvih 100 dana, izjavio je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.

Plan je predvidio da se sumom od 787 milijardi dolara financira 135.000 radnih mjesta u obrazovanju, otvori 125.000 radnih mjesta za mlade, započnu radovi na 98 aerodroma i na više od 1.500 gradilišta na autocestama, da se izvode projekti u nacionalnim parkovima i da se prošire službe u domenu zdravstva.

(Biznis.ba / Fena)

CIJENE AUTOMOBILA U EU NIŽE ZA 3,1 ODSTO
00:09 / 10.06.2009.




Cijene automobila u Europskoj uniji (EU) opale su za 3,1 odsto prošle godine jer su proizvođači spuštali cijene da bi podstakli prodaju tokom najozbiljnije recesije u prethodnih 60 godina, saopštila je jučer ...

... Europska komisija.

Prodaja novih automobila opala je u 2008. godini na najniži nivo u prethodne dvije decenije jer su ljudi zbog straha da bi u ekonomskoj krizi mogli da ostanu bez posla odustali od velikih kupovina ili se odlučili da kupuju jeftinije polovne automobile.

Pad cijena nije ujednačen - automobili su u Velikoj Britaniji pojeftinili za 9,7 odsto, a u Francuskoj samo 0,2 odsto.

Na najvećem europskom automobilskom tržištu, u Njemačkoj, cijene su opale za 0,9 odsto.
Prema navodima Europske komisije, cijene su pale u istočnom djelu EU opale više nego u zapadnom dijelu, jer su istočnim regionima plate niže i više se vodi računa o cijenama, pa se ljudi češće odlučuju za polovna kola.

U Latviji, koja je žestoko pogođena finansijskom krizom, cijene su opale za 14,7 odsto.
Proizvođači automobila najavili su da postoji opasnost da će zbog krize morati da otpuste dio zaposlenih, a u toj industriji direktno i indirektno radi 12 miliona ljudi u Europi.

Njemačka, Francuska i Velika Britanija pokušale su da smanje uticaj krize na automobilsku industriju tako što su kupcima automobila koji se odluče za nova vozila davale finansijske podsticaje.

Biznis.ba / Onasa

NIŽE CIJENE “OPELA” DO 40 ODSTO
09:34 / 18.06.2009.



Njemački “Opel”, koji je bio u sastavu bankrotiranog “General Motorsa”, moraće sniziti cijene svojih automobila i do 40 odsto kako bi realizovao planiranu prodaju potrebnu za očuvanje svih radnih mjesta u Njemačkoj.

Novi vlasnik “Opela”, kanadsko-austrijski proizvođač auto-dijelova “Magna”, pristao je da sačuva radna mjesta u “Opelu”, a njemačka vlada će mu zauzvrat obezbijediti kratkoročni kredit od 1,5 milijardi evra.

Ukoliko “Opel” snizi cijene svojih modela za četrdesetak odsto to će sigurno natjerati i konkurenciju poput “Forda” i “PSA Peugeot Citroena” da se upusti u rat cijenama. I “Magnin” plan da proizvodnju proširi na Rusiju dodatno podgrijava spekulacije da će cijena automobila morati biti znatno manja.

Analitičari kažu da treba imati na umu i da “Magni”, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača auto-dijelova, nije primarni interes obezbijediti profit u “Opelu” već proizvesti što veći broj automobila, koje snabdijeva svojim dijelovima. Ukoliko se, pak, odluči za stvaranje profita to će značiti radikalno rezanje troškova što donosi i vjerovatno zatvaranje fabrika u Velikoj Britaniji i Belgiji.


(biznis.ba/Srna)

GASTARBAJTERI U MINUSU
00:14 / 22.06.2009.


Negativne efekte globalne krize, koja je pogodila i ekonomski jake zemlje u Evropskoj uniji, kao što su Njemačka, Francuska ili Danska, pa i Slovenija, uveliko osjećaju i stanovnici RS i BiH, koji u ovim zemljama hljeb zarađuju na privremenom radu, piše Fokus.

Građevinska preduzeća iz RS koja su dobila dozvole za rad u Njemačkoj trenutno nemaju mnogo posla, rekao je sekretar Udruženja za građevinarstvo u Privrednoj komori RS Zoran Grahovac.

- Kriza se svakako osjeća. Cijena rada u građevinarstvu nešto je manja u odnosu na prošlu godinu, jer građevinci vjerovatno čekaju bolje uslove rada - pojasnio je Grahovac.
Među preduzećima koja su dobila detašmane za rad u Njemačkoj nalazi se i građevinska firma SG "Inženjering" iz Banje Luke.

- Posljedice ekonomske krize i te kako se osjećaju. Još uvijek radimo i mislim da ćemo uspjeti da održimo kontinuitet, ali s nešto manjim cijenama. Cijena rada u građevinarstvu pala je za deset do petnaest odsto, naša radna snaga u inostranstvu je jeftinija i sve je teže poslovati - ističe Strahinja
Subašić, direktor SG "Inženjeringa", piše Fokus.

Situacija u građevinarstvu nije bolja ni u RS, kaže Mile Ribić, predsjednik Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS.

- Smanjena je izgradnja stanova, a samim tim i potražnja građevinskog materijala, što direktno utiče na uposlenost u građevinskim firmama - rekao je Ribić i dodao da u pojedinim firmama nisu sigurni ni radnici koji se nalaze u stalnom radnom odnosu.

Ribić napominje da je u Srpskoj prosječna plata radnika u građevinarstvu i stambeno-komunalnim djelatnostima negdje oko 30 odsto ispod prosjeka.

- Ovo samo po sebi govori da ne možemo biti zadovoljni, uprkos činjenici da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen postepen porast, što je nažalost još uvijek daleko od onoga što je potrebno kako bi se zadovoljile potrebe radnika - ističe Ribić, piše Fokus.

Biznis.ba

MMF : Svjetska privreda počinje da se izvlači iz recesije
Postavljeno: 09/07/2009 - 06:22

Međunarodni monetarni fond navodi da svjetska privreda počinje da se izvlači iz recesije, ali upozorava da će oporavak biti nejednak i spor.

Podaci koje je iznio glavni ekonomista MMF-a Olivije Blanšar su za nijansu optimističnije nego u prethodnom redovnom izvještaju Fonda objavljenom u aprilu.

"Naša procjena za ovu godinu je da će globalni bruto nacionalni dohodak pasti za 1.4 odsto.

Za sljedeću godinu predvidjamo rast od 2,5 odsto." Prognoza, međutim, nije jednaka za sve.
Najbrže će se prema procjeni stručnjaka MMF-aa oporaviti zemlje u razvoju - prije svega Kina i Indija.

Najsporije će ići razvijenom svijetu - Sjedinjenim Državama, Japanu, Evropi. Bogati tek u drugoj polovini sljedeće godine mogu da se nadaju ekonomskom rastu.
Do tada će biti ili u recesiji ili će manje-više stagnirati.

Za većinu zemalja izlazak iz recesije će potrajati, a nezaposlenost će najvjerovatnije nastaviti da raste i u najvećem dijelu sljedeće godine.

MMF takođe ističe da su na finansijskim tržištima i u bankama i dalje prisutni problemi, ali da su napori bez presedana koje su razvijene zemlje uložile u ekonomsku i finansijsku politiku predstavljali faktor stabilizacije.

BBC-jev ekonomski analitičar primjećuje da ton izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda nije posebno optimističan, ali da Fond djeluje manje zabrinuto u pogledu globalne ekonomske situacije.

(inffo-BBC)