Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
BIJELA KUÆA MISLI DA BANKARI TREBAJU UPUTITI IZVINJENJE NARODU
00:14 / 14.01.2010.
Amerièki predsjednik Barak Obama saopštiæe mjere kojima bi trebalo da se povrati novac poreskih obveznika iskorišæen za spas banaka koje su bile na ivici bankrota, potvrdila je juèer Bijela kuæa, pozivajuæi direktore banaka na izvinjenje narodu. Obamin portparol ...
... Robert Gibs je rekao novinarima da se neki direktori banaka ponašaju kao da se ništa nije promijenilo poslije finansijske krize. Upitan da li zvaniènici sa Violstrita, koji su juèer poèeli svjedoèenje pred kongresnom istražnom komisijom zaduženom da ispita uzroke globalne finansijske krize, duguju državi izvinjenje, Gibs je rekao da je izvinjenje najmanje što bi mogli da ponude, prenio je Rojters.
Direktori najveæih amerièkih banaka su juèer, prenijela je agencija, u svjedoèenju pred Kongresom branili praksu dijeljenja ogromnih bonusa bankarskim rukovodiocima, ali su ipak priznali da su neophodne izvjensne promjene u regulisanju bankarskog tržišta, javlja Tanjug.
Agencija navodi da su u SAD, gdje je kriza rezultirala najveæom nezaposlenošæu u 26 godina, sve glasnije kritike na raèuna bankara, koji dijele ogromne sume novca iako su poreski obveznici, preko budžeta, bili ti koji su ih spasli bankrota.
Na Kapitol hilu su juèer, meðu ostalima, izvršni direktori „Goldman Saksa” Lojd Blankfajn i „Džej-pi Morgan Èejsa” Džejmi Dajmon morali da odgovaraju na ni malo prijatna pitanja èlanova istražne komisije.
Predsjednik komisije Fil Angelides im je rekao da æe saslušanja trajati èitave ove godine i da æe biti saslušane na stotine bankarskih službenika i funkcionera.
„Ljudi su ljuti i imaju pravo”, rekao je on kometarišuæi pitanje ogromnih bankarskih profita i bonusa.
Blankfajn je u svom svjedoèenju rekao da je njegova firma imala i te kakve koristi od državne pomoæi tokom finansijske krize, ali i upozorio da bi sistem trebalo promjeniti, tako da privatni, a ne državni kapital bude korišæen kako bi se stabilizovale firme u problemima.
Dajmon je, pak, rekao da razume zabrinutost poreskih obveznika zbog korišæenja njihovog novca za spasavanje banaka, ali je pokušao da brani politiku plata i bonusa u „Džej- pi Morganu”, okarakterisavši ih kao „odgovarajuæe”.
Biznis.ba
|
14-01-2010 at 09:58 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
RUMUNJA UVODI POREZ NA DEBLJINU
00:11 / 17.01.2010.
Bitka protiv gojaznosti u Evropi uzima maha, a prva zemlja koja æe uvesti "porez na debljinu" biæe Rumunija, piše londonski "Tajms". Rumunsko ministarstvo zdravlja je, naime, najavilo da æe brza hrana koja sadrži više soli, masti i šeæera biti dodatno oporezovana ...
Time æe, kako se oèekuje, biti poboljšan kvalitet ishrane stanovništva i biæe popunjen državni budžet, koji je poslije recesije koja je teško pogodila Rumuniju proteklih godinu dana, poprilièno ispražnjen, prenosi Tanjug.
Novi porez æe predstavljati dio prodajne cijene brze, odnosno nezdrave hrane, navodi "Tajms", ali mineralna voda i sokovi neæe biti dodatno oporezovani.
Rumunski zvaniènici navode da jedna èetvrtina stanovništva te zemlje spada u kategoriju gojaznih.
Mjera Bukurešta omoguæiæe uvoðenje sliènog poreza i u drugim zemljama EU, piše Tajms.
Evropska komisija je rekla da Rumunija, koja je postala èlanica EU 2007. godine, slobodno može poveæati porez na ovaj naèin.
Meðutim predsjednik rumunskog sindikata prehrambene industrije Dragoš Frumosu tvrdi da su takvi planovi kontraproduktivni.
Porez na brzu hranu æe dovesti do poveæanja cijena i smanjenja prodaje, zbog èega æe multinacionalne kompanije biti primorane da odu u druge zemlje, pa æe mnogi Rumuni ostati bez posla, smatra Frumisu, naveo je "Tajms".
Biznis.ba
|
17-01-2010 at 14:55 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
OBAMA PREDSTAVIO PLAN O KONTROLI BANAKA
00:03 / 22.01.2010.
Predsjednik SAD Barak Obama predložio je juèer da velièina amerièkih banaka ogranièi, da bi se sprijeèile finansijske krize u buduænosti. "Nikada više novac amerièkih poreskih obveznika neæe biti talac banaka koje su suviše velike da bi se moglo dopustiti da propadnu", rekao ...
... je Obama. On je nedavno objavio da banke moraju da sakupe 117 milijardi dolara da bi nadoknadile novac poreskih obveznika koji im je omoguæio da prežive krizu.
Vrijednost akcija amerièkih firmi, a naroèito banaka poput "Džej Pi Morgan Èejsa" i "Banke Amerike", drastièno su pale poslije Obamine objave novih pravila.
Meðu njegovim prijedlozima su uvoðenje limita na novèani rizik u koji banke mogu da se upuste i zabrana manjim bankama da koriste sopstveni novac u riziènim finansijskim transakcijama.
Ovo bi onemoguæilo komercijalnim bankama da investiraju u takozvane hedž fondove, privatne akcijske fondove i trgovinu nekretninama.
Ukoliko plan bude usvojen, to bi moglo da znaèi da æe neke od najveæih amerièkih banaka, poput "Goldman Saksa", morati da se razbiju na manje finansijske institucije.
"Iako je finansijski sistem danas mnogo jaèi nego prije godinu dana, on i dalje funkcioniše po istim pravilima koja su skoro dovela do njegovog kolapsa", rekao je Obama.
Biznis.ba / Srna
|
22-01-2010 at 09:46 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
MMF ODUSTAO OD LIBERALNOG KAPITALIZMA!?
11:47 / 20.02.2010.
Meðunarodni monetarni fond je, u novim preporukama, odustao od koncepcije nesmetanog protoka kapitala, prenijeli su svjetski mediji. Ekonomisti MMF-a predlažu zemljama s privredama u usponu da razmotre moguænost korišæenja poreza i drugih instrumenata regulisanja finansijskog tržišta, kako bi ogranièile priliv stranog kapitala i izbjegle rizik stvaranja špekulativnih "mjehura" i drugih finansijskih neprijatnosti u svojim ekonomijama.
To se prije svega odnosi na tržišta akcija i sektore nekretnina, objavio je "Volstrit džornal Evropa", koji izlazi u Londonu.
Iako privatne investicije obièno doprinose ekonomskom rastu, oni upozoravaju da njihovo prebrzo uveæanje može da izazove ekonomski bum koji se neizbježno završava krahom.
Istièuæi da MMF sada odustaje od ranijeg protivljenja ogranièenju slobodnog protoka kapitala, ruska agencija Prajm-Tas podsjeæa da je uklanjanje svih prepreka za slobodno kretanje finansijskog kapitala bila jedna od najvažnijih i principijelnih postavki Fonda u njegovim stabilizacionim programima koje su vlade razlièitih zemalja svijeta morale da prihvate u zamjenu za dobijanje velikih kredita od te institucije, pišu Vesti-online.com.
MMF takoðe preporuèuje zemljama u razvoju da ne sprjeèavaju prirodno jaèanje kurseva njihovih valuta, što bi moglo doprinijeti smanjenju priliva kapitala.
Zemlje, èiji su kursevi domaæih valuta i tako blizu "realnog kursa" i koje ne žele da snižavaju kamatne stope kako bi odbile strane investitore, treba, kako ukazuje Fond, da obrate pažnju na nestandardne mjere regulisanja.
Struènjaci smatraju da se zbog ogromnog priliva stranog kapitala na tržištima Kine, Južne Koreje, Tajvana, Singapura i drugih zemalja veæ formiraju "mehuri".
Ove godine æe, kako se oèekuje, na tržišta privreda u naglom usponu pristiæi oko 722 milijarde dolara privatnog stranog kapitala, što je 66 odsto više nego 2009, ali je još znatno manje od rekordnog nivoa iz 2007. od 1,28 biliona dolara.
Revolucija!?
Prema ocjeni nezavisnih eksperata, odustajanje MMF od koncepcije nesmetanog protoka kapitala na svjetskom finansijskom tržištu je "prava revolucija".
Oni istièu da MMF, koji je uvijek imao liberalne poglede na svjetsko tržište, "izvlaèi zakljuèak iz sadašnje finansijske krize", preporuèujuæi jaèanje državne kontrole na finansijskim tržištima.
Brazil, Èile i Malezija za primjer
MMF sada ukazuje da su one privrede u naglom usponu, koje su kontrolisale priliv kapitala, znatno lakše podnijele finansijsku krizu i globalnu recesiju.
Ekonomisti MMF su prouèili mjere kontrole protoka kapitala koje koriste Brazil, Èile, Malezija i druge zemlje u razvoju, kao što su direktni porezi na priliv kapitala, zahtjevi za beskamatno deponovanje dijela stranih investicija u centralnim bankama i razlièite mjere ogranièenja stranog kreditiranja i ocijenili da su one bile
efikasne.
Biznis.ba
|
20-02-2010 at 12:22 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
KVARTALNA DOBIT UNICREDITA PALA 27%, ANALITIÈARI OÈEKIVALI GUBITAK
12:17 / 17.03.2010.
Najveæa talijanska bankarska grupacija UniCredit danas je izvijestila o 27-postotnom padu kvartalnog profita, ponajviše zbog veæih rezervacija za loše zajmove i pada zarade na kreditima. Bankarski div sa sjedištem u Milanu u èetvrtom je tromjeseèju prošle godine ostvario ...
... neto dobit u iznosu od 371 milijun eura, dok je u istom razdoblju 2008. poslovao s profitom od 505 milijuna eura,piše Poslovni hr.
Analitièari koje je anketirao Bloomberg oèekivali su da æe UniCredit zabilježiti kvartalni gubitak od 26 milijuna eura. Neto prihod od kamata pao je za 22 posto na 4,1 milijardu eura, dok je ukupan prihod banke porastao 6 posto na 6,4 milijarde eura. Operativni troškovi su smanjeni 9 posto na 3,8 milijardi eura. Za cijelu 2009. neto dobit dosegnula je 1,7 milijardi eura, što je za 58 posto manje u odnosu na 2008.
Iz UniCredita su takoðer izvijestili da su rezervacije za loše zajmove u zadnja tri mjeseca prošle godine porasle na 2,1 milijardu eura, što je poveæanje za oko 800 milijuna eura u usporedbi s istim periodom 2008. godine. Talijanska banka je najavila godišnju dividendu u iznosu od 3 centa po dionici, a priopæila je i da prodaje svoj 2,8-postotni udio u osiguravateljskoj kompaniji Assicurazioni Generali.
Biznis.ba
|
17-03-2010 at 14:29 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|