KONAČAN DOKAZ DA SU SUPERSILA: KINA DOBILA PRVOG DIREKTORA MMF-A
10:43 / 13.07.2011.
KINA JE i u bankarskim krugovima konačno potvrdila status velesile. Nakon izbora Christine Legarde za izvršnu direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrđeno je da će na važno direktorsko mjesto zasjesti Kinez Min Zhu, dosadašnji guverner središnje kineske banke Na tako visoku poziciju u MMF nikad dosad nije izabran Kinez, iako Kina ima oko 3 bilijuna i 200 milijardi dolara deviznih pričuva. Izborom 58- godišnjeg Zhua, konačno se Pekingu priznaje koliko je bitan za globalnu ekonomiju.





Biznis.ba / Index.hr

ŠVICARSKA vlada održala je jučer izvanrednu sjednicu posvećenu obuzdavanju rasta franka, zaključivši kako je nužna "energična intervencija".

U kratkom priopćenju objavljenom nakon sjednice vlada se obvezala posvetiti suzbijanju zarade na tečaju, te je najavila donošenje određenih mjera u tom pogledu, iako nije objavljeno o kojim je mjerama konkretno riječ.

Vlada je kazala kako je ozbiljno shvatila poruku predsjednika švicarske centralne banke Philippa Hildebranda da je situacija alarmantna te da će i Švicarska ekonomija osjetiti negativne posljedice ukoliko franak nastavi jačati. Njegova snaga u odnosu na dolar i euro prije svega predstavlja hendikep za švicarski izvoz i turizam, ali i unutrašnju potrošnju. Švicarski franak je u odnosu na dolar u posljednjih godinu dana ojačao 30 posto.

Švicarska vlada bi o kontroli tečaja franka ponovno trebala razgovarati 17. kolovoza, najavio je ministar ekonomije Johann Schneider-Ammann.

Engleska u rasulu, Elhamdulillah...

"Malo koji grad na svijetu ima takvu koncentraciju bogatih ljudi kao London, ljudi za koje ekonomska predstavlja nešto potpuno neopipljivo. Za njih brutalan plan štednje kojeg provodi Cameronova liberalno-konzervativna vlada ne predstavlja ništa, dok za većinu ostalih to znači da više neće moći otplaćivati hipoteke na vlastite kuće. U tom ozračju treba promatrati i ove nerede koji se odvijaju u socioekonomski zapuštenim dijelovima Londona i zemlje. Svatko tko kaže da je iznenađen ovim razvojem događaja naprosto negira realnost. Iza blistave fasade Britanije nakupljeno je toliko jada i bijesa, da je bila dovoljna jedna iskra da potakne eksploziju."

"Pametni analitičari s pravom povlače paralele ustanka u Engleskoj s onima u arapskim zemljama, jer je suština ista. Britanski tinejdžeri možda jesu građani funkcionalne demokracije, najstarije na svijetu čak, ali njima izbori ne predstavljaju ništa jer to neće promijeniti njihovu osobnu situaciju. Njihova perspektiva jednaka je onoj mladih u Kairu: trebaju potpore za nezaposlenost, dva posla, državne subvencije i možda malo sitnog kriminala samo da bi ostali na površini. U nijednoj europskoj zemlji nije nejednakost tako klasno strukturirana kao u Britaniji. Danas, kao i u prošlosti, čovjekovo podrijetlo u najvećoj mogućoj mjeri određuje njegovu sudbinu. Rodi se siromašan i ostat će siromašan, a to ćeš prenijeti i na vlastitu djecu."

"Pobuna i neredi nisu samo britanski problem. Socijalni nemir guta europske zemlje, koje na vlastite 20-godišnjake prebacuju teret duga kojeg je stvorio lagodan život postratnih generacija. Neredi su samo ružno lice ove "izgubljene generacije", ali realno lice. Svi su oni izgubljeni, neovisno o tome gdje se nalaze."

GORDON BROWN, bivši britanski premijer, na trgovanju zlatom izgubio je 13,6 milijardi funti! Izračunao je to glavni direktor brokerske tvrtke Tullett Prebon Terry Smith, koji je podsjetio da je Brown dok je bio ministar financija u vladi Tonyja Blaira zaključio da bi bila dobra ideja riješiti se 395 tona zlata iz državnih rezervi.

Brown je između 1999. i 2002. godine prodavao zlato iz državnih rezervi za 275 dolara za uncu i uvjeravao javnost da se radi o pametnom potezu. U to vrijeme Brownovu inicijativu da proda državno zlato nitko nije dovodio u pitanje, ali sada je jasno da Brown kao ministar financija i nije bio neki vizionar.

Cijena zlata je, kao što je poznato, zbog financijske krize drastično skočila, s obzirom da investitori ulaganje u zlato doživljavaju kao izuzetno siguran financijski potez. Zbog toga se jedna unca zlata danas prodaje po cijeni 1814,95 dolara što znači da je Brown zapravo oštetio Britance za 13,6 milijardi funti, prenosi Financial News.

Dok Talijani prisilno štede, Crkvi na dar tri milijarde eura godišnje


Silvio Berlusconi je prije nekoliko sedmica inaugurirao brutalni paket mjera s namjerom da uštedi 45 milijardi eura godišnje. Cijenu talijanske zaduženosti ponajprije će osjetiti porezni obveznici - najavljeno je gašenje mnogih radnih mjesta rezanje budžeta javnih fondova, kao i dodatni porez od 10 posto za one koji zarađuju preko 150.000 eura godišnje. Crkva je pak izuzeta iz scenarija. Na oko 100.000 posjeda potpuno je oslobođena plaćanja poreza, što znači da joj država poklanja tri milijarde eura godišnje

Vođa talijanske Radikalne stranke Mario Staderini pokrenuo je lavinu prigovora na račun Katoličke crkve u Italiji. Berlusconijeva vlada oslobodila ju je plaćanja poreza na oko 100.000 posjeda od 2005. godine. U brojkama, radi se o tri milijarde eura godišnje, prenosi britanski The Independent.

Stvar možda i ne bi budila kontroverze da talijansko društvo nije pogođeno oštrim mjerama štednje kojima se nastoji potkresati proračunski deficit i osvojiti povjerenje investitora. Teret je svaljen na pleća poreznih obveznika i državno financiranje bit će manje, što će se u prvom redu odraziti na manje novca u zdravstvenom, mirovinskom i obrazovnom sustavu.

U isto vrijeme crkveni posjedi ostaju u balonu izuzeća od plaćanja poreza na imovinu: 100.000 posjeda, klasificirani kao nekomercijalni (od kojih 8779 škola, 26.300 strogo crkvenih institucija i 4714 bolnica i klinika), oslobođeno je nameta. Staderini upozorava: 'Niko ne želi svojim porezom financirati mjesta za bogoštovlje i u skladu s time traži se uvođenje nameta na komercijalne aktivnosti Crkve.' Kontroverza je očita. Smiju li se usko crkvene aktivnosti zakonski definirati kao nekomercijalne i time izuzeti iz doprinosa proračunu?

Europska unija trenutno analizira spornu legislativnu velikodušnost prema Vatikanu, a poznata je i izjava europske povjerenice za tržišno natjecanje Joaquin Almunie da je porezna olakšica za Crkvu ekvivalentna državnoj subvenciji, nešto što se kosi sa zakonom Unije.

Koliku podršku ima Staderini, govori i nekoliko kampanja na Facebooku. Jedna od njih prikupila je čak 100.000 pristaša. Njihova poruka je kratka i jasna: 'Vatikan, izvoli platiti za mjere štednje.'

Biskupsko glasilo L'Avvenire pak argumentira da porezno izuzeće imaju sve nekomercijalne organizacije te da Crkva nipošto nije izolirani slučaj.

Financijska i imovinska potkoženost Vatikana tome je najbolji dokaz, zar ne?

Biznis.ba/tportal.hr

U švicarskoj "UBS" banci otkriveno neovlašteno trgovanje! Gubitak dvije milijarde dolara
/ 15.09.2011.


Švajcarska banka "UBS" saopštila je danas da je otkriveno neovlašteno trgovanje jednog od članova osoblja investicione banke i da je to rezultiralo gubitkom od, kako se pretpostavlja, dvije milijarde dolara.

U saopštenju se ističe da je istraga još u toku, tako da navedeni iznos nije konačan.

U saopštenju se upozorava da bi ovo moglo da izazove gubitke u trećem kvartalu 2011. godine.

"UBS" je naglasio da nijedan od računa korisnika usluga banke nije ugrožen.

Nakon objavljivanja vijesti, akcije banke pale su za sedam odsto.

Analitičar Klod Zender rekao je da bi ova vijest mogla da naruši povjerenje u "UBS".

Banku "UBS" 2008. godine od propasti spasila je švajcarska vlada. Tokom proteklog mjeseca, "UBS" je najavila otpuštanje 3 500 radnika.


/Srna

Italijanska poreska policija zaplijenila je 245 miliona eura (338,5 miliona dolara) najveće italijanske banke Unicredit, u okviru istrage zbog navodne poreske prevare u 2007. i 2008. putem složene finansijske šeme u kojoj je učestvovala i britanska ...

... banka Barclays, saopćili su danas pravosudni i bankini izvori.

Rukovodioci dvije banke su, prema tim izvorima, pod istragom, uključujući bivšeg izvršnog direktora Unicredita Alesandra Profuma, koji je dao ostavku prije godinu dana, prenijele su agencije.

Glasnogovornik Unicredita je izjavio da je "veoma iznenađen" tom zapljenom imovine, ukazavši da je "siguran da je banka poslovala ispravno".

Navodna prevara je vezana za poreske deklaracije za 2007. i 2008. i korištenje kompleksnog finansijskog mehanizma, poznatog kao "Projekt Brontos", koji je razvila banka Barclays, a koristio Unicredit.

Ta šema je, kako je ukazao sud u Milanu, omogućila Unicredit banci da plaća manji porez u Italiji tako što je prevodila kamate u dividende, koje su u Italiji uglavnom izuzete iz plaćanja poreza.

Prema izvještajima italijanskih medija, Unicredit je trebalo da plaća porez od 100 posto gotovinskog priliva u okviru te šeme, ali je plaćao porez od svega pet posto jer je taj priliv okarakteriziran kao dividende, umjesto kao kamate na bankarski depozit.

Poreska policija je novac Unicredita zaplijenila s računa te banke u "Banci Italije".

Istraga protiv te banke se vodi još od 2009., kada su italijanski mediji izvijestili da je policija pretresla prostorije Unicredita i zaplijenila elektronske podatke Barclaysa.

Ova istraga je došla u teško vrijeme za Unicredit banku i njenog izvršnog direktora Frederika Giconija, koji su pod pritiskom da povećaju kapital i povrate povjerenje investitora poslije klizanja vrijednosti akcija te banke zbog strahovanja od negativnog uticaja suverene dužničke krize u eurozoni na njene finansije.

Protest.ba



Nikakvih vijesti sa Islanda, je li? Kako to da se prekida program čak i kad muha proleti u, recimo, Egiptu ali nemamo nijedne udarne vijesti o tome što se dešava na Islandu?

A na Islandu, ljudi su natjerali vladu da podnese ostavku, glavne banke su nacionalizirane, odlučeno je da se ne plaća dug Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, zbog očajne državne finansijske politike, a okupljeno je i javno vijeće koje sastavlja novi ustav. I sve navedeno je urađeno na potpuno miran način. Cijela revolucija protiv sila koje su kreirale aktuelnu globalnu krizu je provedena tiho i to je valjda razlog što o svemu nije brujala javnost, niti je cijela situacija eskalirala u medijima tokom protekle dvije godine.

A šta bi se desilo kad bi se i ostalo stanovništvo Evropske unije poslužilo ovim primjerom? Šta bi se desilo kad bi stanovništvo Sjedinjenih Američkih Država uzelo islandski prelvrat kao šablon djelovanja?

Sažetak činjenica o revoluciji na Islandu


Islanđani na referendumu za nove autore ustava
Glavna državna banka je nacionalizovana 2008. godine. Islandska valuta Krona je devalvirana, a berza obustavljena. Zemlja je u bankrotu. Građani su protestovali ispred parlameta i uspjeli su se izboriti za nove izbore zbog čega su premijer i cijela vlada podnijeli ostavku. Zemlja je u očajnoj ekonomskoj situaciji. Zakonodavac predlaže isplatu duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj kroz rate od 3,500 miliona eura, koje će tokom narednih 15 godina Islanđani plaćati na mjesečnoj bazi, sa kamatom od 5,5 posto.

Islanđani izlaze na ulice 2010. godine, i zahtjevaju referendum. U januaru 2010. godine, predsjednik osporava dalje plaćanje duga i najavljuje narodni miting. U martu je na referendumu glasovima 93 posto ISlanđana donesena odluka otkazivanja isplate duga. U međuvremenu, vlada je inicirala istragu kojom će pred lice pravde biti izvedeni odgovorni za krizu u zemlji, a mnogi visoki zvaničnici i bankari su pohapšeni. Interpol izdaje naređenje koje sve uvezane u kriminalnu hobotnicu tjera da napuste zemlju.

Tokom ove krize izabrano je vijeće koje će ispisati novi Ustav, a na osnovu saznanja iskušenih u prethodnom periodu, a koji će biti zamjena za dotadašnji (kopija Ustava Danske).


Protest protiv korupcije (Island, 2009)

Od 522 kandidata je izabrano 25 građana koji nisu imali nikakve veze sa politikom. Sve što je trebalo za kandidaturu je punoljetstvo i 30 različitih potpisa. Ustavno vijeće je počelo rad u februaru 2011. godine, da bi prezentiralo predložak zasnovan na preporukama dobivenim od različitih skupština iz cijele zemlje. Predloženi ustav mora odobriti i usvojiti važeći Parlament kao i onaj čiji će sastav biti poznat nakon narednih legislativnih izbora.

Šta su Islanđani uradili – mirnim putem
- natjerali su cijelu vladu da podnese ostavku
- naacionalizirali su banke
- izglasali referendum kako bi građani odlučili o ekonomskoj budućnosti
- pozatvarali odkgovorne za krizu
- ispisali novi vlastiti Ustav

Da li su nas mediji o ovome ikada informisali? Da li je ijedan politički program na radiju ili televiziji napravio barem komentar ili analizu ovog rješenja? Ne! Islanđani su nam uspjeli pokazati da postoji način obračunavanja sa sistemom koji tlači i poigrava se krizama, dajući lekciju iz demokratije cijelom svijetu. Valjda zato ništa o svemu tome nismo znali, niti su se kreatori istina potrudili da nam jave.

Smanjena nezaposlenost u Turskoj


Turska ekonomija se nevjerovatnom brzinom oporavila od globalne krize i ostvarila rast od 8,9 posto 2010. godine.

Stopa nezaposlenosti u Turskoj određuje se na osnovu anketa u domaćinstvima širom zemlje [Anadolija] Stopa nezaposlenosti u Turskoj je u tri mjeseca, zaključno s aprilom, pala na 9,9 posto radne snage, sa 10,8 posto iz istog perioda lani, pokazuju zvanični podaci TurkStata, nacionalnog ureda za statistiku.

Nezaposlenost u urbanim sredinama u posmatranom razdoblju iznosi 11,6 posto, a u ruralnim 6,4 posto, navodi agencija Anadolija.

Broj nezaposlenih lica je, na godišnjem nivou, pao za blizu 201.000, na 2.615 miliona, pokazuju podaci ankete provedene na uzorku od 97.121 ljudi.

Turska ekonomija se nevjerovatnom brzinom oporavila od globalne krize, budući da je u 2010. godini ostvarila rast od 8,9 posto, a u 2011. godini od 8,5 posto.

Zvanična Ankara, međutim, ove godine očekuje rast od četiri posto, što ukazuje na značajno usporavanje privrede te zemlje zbog posljedica dužničke krize u eurozoni.

Nezaposlenost i dalje predstavlja najveći izazov Vladi u zemlji čijoj se radnoj snazi svake godine priključi veliki broj mladih.

Stopa nezaposlenosti u Turskoj određuje se na osnovu anketa u domaćinstvima širom zemlje, koje se zatim koriste za izradu državnih tromjesečnih izvještaja.