Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
AMERIÈKI MILIJARDER BERNARD MADOFF SE NEÆE ŽALITI NA PRESUDU OD 150 GODINA ZATVOR
00:25 / 10.07.2009.
Amerikanac Bernard Madoff, poèinitelj najveæe financijske prevare u povijesti Wall Streeta, neæe se žaliti na sudsku presudu od 150 godina zatvora. Madoffov odvjetnik Ira Lee Sorkin je u izjavi za medije rekao ...
... da je odluka njega i njegova klijenta da neæe ulagati žalbu na dugotrajnu kaznu zatvora. Prema odvjetnikovim rijeèima, èak i da Prizivni sud vrati presudu, dokazi iz samoga postupka zacijelo æe njegovu klijentu priskrbiti doživotnu kaznu, piše Index.hr.
Sudac koji je izricao presudu Bernardu Madoffu njegove je zloèine nazvao neizmjerno zlima, te tako objasnio presudu na 150 godina zatvora za dokazanih 11 toèaka optužnice meðu kojima su prevare s vrijednosnicama, prevare u investicijskom savjetovanju, poštanske prevare i pranje novca.
Službena procjena investicijskih gubitaka koje je Madoff izazvao kreæu se oko 13 milijardi dolara, ali realni bi iznos mogao biti i veæi. U èitanju presude sudac je rekao da je visina kazne "simbolièna" s obzirom da je prevara "zapanjujuæa", a povreda povjerenja "masivna", prenosi CNN.
Nakon presude, 71-godišnji Madoff èeka rješenje u kojem æe zatvoru u SAD-u proživjeti posljednje godine svoga života. Od suda je tražio da ga smjeste u srednje siguran zatvor stotinjak kilometara sjeverozapadno od New Yorka, piše Index.hr.
Biznis.ba
|
10-07-2009 at 09:58 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
EUROSTAT UPOREDIO CIJENE OKO 2.500 PROIZVODA ZA ŠIROKU POTROŠNJU I USLUGA U 37 EVROPSKIH ZEMALJA
00:12 / 17.07.2009.
Cijene robe za široku potrošnju i usluga u Hrvatskoj su 25 posto niže od prosjeka EU-a, najviše su u Danskoj, a najniže u Makedoniji, objavio je juèer statistièki ured EU-a Eurostat. Eurostat je uporedio cijene oko 2.500 proizvoda za široku potrošnju i usluga u 37 europskih zemalja (27 zemalja EU-a, trima kandidatskim zemljama - Hrvatskoj, Makedoniji i Turskoj, trima zemljama EFTA-e - Islandu, Norveškoj i Švicarskoj - te u èetirima zapadnobalkanskim zemljama - Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Srbiji).
Cijene u zemljama sjeverne i zapadne Europe u pojedinim kategorijama su i do tri puta više nego na istoku i jugu kontinenta.
Cijene u Hrvatskoj su na 75 posto prosjeka EU-a, u Danskoj su 141 posto od prosjeka, a u Makedoniji samo 47 posto.
U kategoriji prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih piæa Hrvatska je na 94 posto prosjeka EU-a, alkoholna piæa i cigarete su na 87 posto, a cijene odjeæe i obuæe iznad su prosjeka EU- 118, odnosno 122 posto.
Norveška je uvjerljivo najskuplja meðu 37 zemalja za èetiri navedene skupine proizvoda, a meðu zemljama èlanicama prednjaèi Danska. Te èetiri skupine proizvoda najjeftinije su na zapadnom Balkanu.
Cijena energije (struja, plin i ostala goriva), namještaja, kuæanskih ureðaja, te elektronièke robe poput televizora, DVD-a, foto-aparata, raèunala, pisaèa, CD-a itd, uvjerljivo je najviša u Danskoj, a najniža u Makedoniji.
Cijene energenata u Hrvatskoj su na 68 posto od prosjeka EU-a, namještaja na 75 posto, kuæanskih ureðaja na 107 posto, elektronièke robe 103 posto.
Danska je najskuplja i kad su posrijedi cijene sredstava za prijevoz (automobili, motocikli, bicikli).
Cijene putnièkih prometnih usluga, te cijene u ugostiteljstvu i hotelima najviše su u Norveškoj, a troškovi za komunikacije najviši su u Španiji.
U Hrvatskoj su cijene automobila, motora i bicikla na 103 posto od prosjeka EU-a, prometnih usluga na 94 posto, komunikacija na 86 posto, a cijene u restoranima, kafiæima i hotelima na 83 posto.
Biznis.ba / Onasa
|
17-07-2009 at 10:22 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
SRBIN UCJENJIVAO NASLJEDNICU AUTOMOBILSKE IMPERIJE BMW
00:30 / 21.07.2009.
Njemaèka policija je uhapsila trojicu muškaraca optuženih za pokušaj ucjenjivanja Suzane Klaten, najbogatije žene Njemaèke, tvrdeæi da posjeduju video-snimak njene veze sa švajcarskim žigolom. Trojica prijestupnika, starosti izmeðu...
... 33 i 46 godina, meðu kojima su jedan Nijemac i jedan Srbin, èija imena nisu navedena, uhvaæena su tako što im se javio policajac pretvarajuæi se da je poznanik Klatenove. On im je dao kontakt telefon, što je i dovelo do njihovog hvatanja, piše Blic.
Državni tužilac Minhena Tomas Štajnkraus-Koh izjavio je da je trojicu osumnjièenih uhapsila policija Duizburga i optužila za pokušaj iznuðivanja 800.000 evra i luksuznog BMW terenca od Klatenove, nasljednice imperije BMW.
"Oni su joj poslali pismo u kome joj prijete da æe video sa snimkom voðenja ljubavi predati italijanskim medijima ukoliko im ne da automobil i ne isplati 800.000 evra", rekao je Štajnkraus-Koh, dodajuæi da je Klatenova odmah o svemu obavijestila policiju.
Klatenova, iz porodice Kvant, vodeæeg akcionara automobilskog giganta BMW, imala je slièan problem prošle godine kada je javno isprièala kako je njen bivši švajcarski ljubavnik tajno snimio njihove trenutke intimnosti, a zatim tražio da mu plati 10 miliona evra da ih ne objelodani. Helg Zgarbi, bivši švajcarski investicioni bankar, osuðen je na šest godina zatvora na suðenju u Minhenu nakon što je priznao da je zaveo Klatenovu i još tri bogatašice. Pod raznoraznim izgovorima, ubijedio ih je da mu isplate 10 miliona evra, piše Blic.
Klatenova je prekinula vezu nakon što je 44-godišnji Zgarbi prijetio da æe medijima poslati snimke i fotografije voðenja ljubavi u hotelskoj sobi ako mu ne isplati 49 miliona evra. Poslije toga, ona je odmah otišla u policiju.
Èasopis „Forbs“ procjenjuje da bogatstvo Suzane Klaten iznosi skoro 10 milijardi dolara, što znaèi da se nalazi na 68. mestu spiska najbogatijih ljudi svijeta. Dinastija Kvant je održavala tijesne veze sa nacistièkom partijom. Prva žena Suzaninog dede preudala se za Jozefa Gebelsa, èuvenog nacistièkog propagandistu, piše Blic.
Biznis.ba
|
21-07-2009 at 10:21 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
PROIZVOÐAÈI PREŽIVLJAVAJU, TRGOVCI NA MLIJEKU ZARAÐUJU 60 POSTO
00:17 / 27.07.2009.
Nisu krive kvote, nego gospodarske teškoæe s kojima se suoèavaju proizvoðaèi – ustvrdila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel. Unatoè tome što je zbog prevelike proizvodnje otkupna cijena litre mlijeka u proteklih...
... 12 mjeseci pala sa 30 – 40 eurocenta na sadašnjih 20 – 24 eurocenta, Europska komisija ostaje pri namjeri da od 2015. godine ukine sve kvote za proizvodnju mlijeka u Europskoj uniji, piše Veèernji list.
– Nisu krive kvote, nego gospodarske teškoæe s kojima se suoèavaju proizvoðaèi – ustvrdila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel.
Upozorila je da su cijene pale usprkos èinjenici da bi mljekari, prema sustavu kvota koji je na snazi, smjeli proizvoditi 4,2 posto mlijeka više nego sada. Povjerenica je stoga predložila da se novac od kazni za one koji premaše svoje pojedinaène kvote uporabi za plaæanje dragovoljnih umirovljenja mljekara.
Veæe potpore mljekarima
Ona smatra neophodnim i da se pomaže izvoznicima mlijeènih proizvoda “dokle god bude trebalo”, te da se dopusti zemljama èlanicama da udvostruèe najveæe potpore po mljekaru na 15.000 eura godišnje za ovu i iduæu godinu. EK æe takoðer pokrenuti promidžbenu kampanju za mlijeko i mlijeène preraðevine, a veæ usvojene mjere za olakšanje stanja na mlijeènome tržištu, poput interventnog otkupa maslaca i obranog mlijeka u prahu, vrijedne 600 milijuna eura, produljit æe do konca veljaèe 2010, piše Veèernji list.
Od 1. ožujka, kada su te mjere pokrenute, veæ je otkupljeno 81.900 tona maslaca i 231.000 tona mlijeka u prahu. Zemljama èlanicama EK æe, k tome, izuzetno dopustiti da ovogodišnje izravne novèane potpore mljekarima uplate veæ 16. listopada umjesto 1. prosinca.
Motrenje cijena hrane
Sve te mjere mora odobriti Vijeæe EU za poljoprivredu i ribarstvo, koje æe ih dobiti na dnevni red svoje prve sjednice nakon ljetnoga odmora, 7. rujna. EK æe takoðer istražiti zlorabe li veliki lanci supermarketa svoju kupovnu moæ da mljekarima ruše cijene, te æe takvo ponašanje, uoèi li ga, “kazniti i onemoguæiti”.
– To je trebalo odavna poduzeti. Dok mljekar zaradom jedva pokrije troškove, supermarketi na mlijeènim proizvodima ubiru maržu od 40 do èak 60 posto! – upozorila je Sieta van Keimpema, predsjednica Nizozemskoga mljekarskoga odbora.
Fischer Boel je najavila i moguænost uspostave “sveeuropskoga sustava motrenja cijena hrane, s usporedbom cijena i kakvoæe na proizvoðaèkoj, preraðivaèkoj i maloprodajnoj razini”, piše Veèernji list.
Biznis.ba
|
27-07-2009 at 10:04 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
NOVI KAZINO GLOBALNIH BANKARA
00:56 / 30.07.2009.
Zaštiæene državnim garancijama i zasute jeftinim novcem poreskih obveznika, vodeæe finansijske institucije Zapada ponovo bilježe basnoslovan profit i najavljuju izdašne božiæne bonuse. Najlukavije zapadne banke veoma su ...
...se obogatile u tekuæoj globalnoj finansijskoj krizi, upozorava njemaèki magazin „Špigl”.
Zaštiæene državnim garancijama i zasute jeftinim novcem poreskih obveznika – „suviše znaèajne da bi propale” – vodeæe banke anglosaksonskog svijeta: Goldman Saks, Džej Pi Morgan, Dojèebank... zgrnule su proletos basnoslovan profit i veæ najavile izdašne božiæne bonuse zaposlenima, piše Politika.
Amerièka investiciona banka „Goldman Saks” imala je najveæu korist od sadašnje krize, tvrdi „Špigl”.
Trgujuæi (ponovo, kao i prije krize) visokoriziènim finansijskim papirima, njujorški finansijski holding, osnovan 1869. godine, ostvario je samo ovog proleæa profit od 13,8 milijardi dolara! Zadovoljno poslovanjem svoje investicione sekcije, rukovodstvo „Goldman Saksa” ovih dana je odvojilo na stranu 11,4 milijarde dolara za isplatu božiænih bonusa zaposlenima – svakom otprilike po 400.000 amerièkih dolara, izraèunao je magazin „Forbs”.
Istovremeno, kao da sve zaduženiji i sve siromašniji svijet oko njih ne postoji, dio bankarske elite sa obje strane Atlantika: Džej Pi Morgan, Dojèebank, UBS... najavio je novo poveæanje plata zaposlenima izmeðu 20 i 60 odsto!
Oblaporno bankarsko zasipanje premijama je „apsolutno sramotno”, kritikovala je ove sedmice francuska ministarka finansija Kristin Lagard i tim povodom najavila oštru debatu na predstojeæem samitu G-20 u septembru u Pitsburgu (SAD).
Moæni globalni bankari diljem svijeta stali su jesenas u red pred vratima domaæih vlada zahtjevajuæi pojas za spasavanje. Najsnalažljivije meðu tim bankama istovremeno su lakovernim berzanskim igraèima budzašto preprodavale, ono što se danas zovu „toksièni finansijski proizvodi”.
Zastrašene Velikom depresijom iz tridesetih godina 20. veka, državne uprave zavukle su ruku u džepove poreskih obveznika i krenule u zasipanje probranih banaka jeftinim novcem graðana. Naviknuti na igru velikih finansijskih rizika – koju su sami izmislili krajem 20. vijeka – najvještiji bankari otvorili su novu sezonu „meðunarodnog investicionog kockanja”, piše Politika.
Banke niko ne može da natjera da pozajmljuju novac: u tom domenu rizici su sve veæi, a profit neizvijestan. Prepakivanje finansijskih proizvoda visokog rizika, starih dugova, dilovanje novonaraslim tržištem obveznica... opet su bez ikakve naroèite kontrole procvjetali poèetkom 2009: banke su poèele da se ponašaju kao džinovski hedž-fondovi.
Bombardovani zloglasnim procjenama o padu industrijske proizvodnje, moguæim socijalnim nemirima nesagledivih posljedica, posrtanju raznih valuta, neizvijesnom trendu cijena sirovina i hrane... zastrašeni investitori ponovo su posegnuli ka tržištu riziènih finansijskih papira. Ovog puta u velikoj igri riziènim finansijskim papirima, ostao je mnogo manji broj meðunarodnih banaka: „kriza je meðu velikim finansijerima rastrebila žito od kukolja. Najmoæniji amerièki bankari danas se još oštrije nego ranije opiru pokušaju Vašingtona da uvede disciplinu i smanji rizik poslovanja sektora”, otkriva agencija Blumberg.
„Zvanièni Vašington je krenuo u spasavanje bankarskog sistema, a da ga nije reformisao. Baš zato æe vrlo vjerovatno doæi do nove krize. Tokom ranijih kriza, investicioni bankari kockali su se novcem svojih klijenata. Ovog puta domogli su se najveæeg pula novca koji svijet može da ponudi: para poreskih obveznika. Ako gramzive bankare niko ne obuzda, sljedeæa kriza zahvatiæe cjelokupan postojeæi finansijski sistem” prognozira nobelovac Pol Krugman u „Njujork tajmsu”.
Biznis.ba
|
30-07-2009 at 11:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Shaban Nivo: Moderator podforuma Taxirat
Registriran(a): 17-01-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 12510 IP: Maskiran
|
Re: Vijesti iz svijeta
10 STVARI KOJE TREBATE ZNATI O CJEPIVU PROTIV SVINJSKE GRIPE
00:17 / 01.08.2009.
Pažnja! - U igri je, ako veæ niste pretpostavili, prilièno velik novac. Panika se širi na sva zvona, ali neke èinjenice se 'prikladno' ne spominju. Nema smisla zavaravati se oko ovog pitanja: cjepiva koja se trenutaèno pripremaju za masovna ...
... ubrizgavanja u trudnice, djecu, tinejdžere i odrasle nisu testirana i neæe biti testirana prije poèetka primjene. U Europi se cjepiva protiv gripe prije primjene u pravilu testiraju na stotinama ili tisuæama dobrovoljaca, ali Europska medicinska agencija (EMA) u ovom je sluèaju farmaceutskim kompanijama dozvolila preskakanje testiranja.
Ono što èudi je èinjenica da se ljudi gotovo guraju kako bi primili cjepivo koje nije prošlo nikakve sigurnosne provjere. Kada je amerièki National Institutes of Health objavio da s cijepljenjem protiv 'svinjske gripe' poèinje poèetkom kolovoza, telefonske linije i e-mail kanali postali su zagušeni tisuæama dobrovoljaca koji su željeli biti zamorci. Strah oèito ima nevjerojatnu moæ da natjera ljude na cijepljenje.
U Europi svi imaju priliku biti zamorci jer cjepivo uopæe neæe biti testirano, a što je još gore, u europskim cjepivima koristit æe se adjuvansi (kemijski agensi koji pojaèavaju djelovanje aktivnih supstanci u cjepivu).
Ono što posebno zabrinjava je èinjenica da ne postoje nikakvi podaci o utjecaju adjuvansa na djecu i trudnice - dvije skupine koje su u centru pažnje najžešæih zagovaratelja uvoðenja cjepiva.
Sve to upozorava na moguænost da cjepivo protiv svinjske gripe postane moderna medicinska katastrofa. Nije testirano niti iskušano. Sastojci su mu potencijalno vrlo opasni, a za adjuvanse koji su njegov sastavni dio u Europi, sumnja se da izazivaju neurološke poremeæaje.
Povijesna 'iskustva'
Podsjetit æemo da je neuspjelo cjepivo protiv svinjske gripe 1976. godine izazvalo nepopravljiva ošteæenja živèanog sustava stotina ljudi na kojima je korišteno, a velik broj njih kao poslijedica toga ostao je paraliziran. Lijeènici su tom 'sluèaju' tada dali ime Guillain-Barre sindrom, kako bi zvuèalo da znaju o èemu se u stvari radi. Naravno, ime 'sindrom otrovnog cjepiva' koje bi takoðer odgovaralo, ne bi bilo najbolje pozdravljeno od strane farmaceutske industrije, a i javnost bi bila malo predobro upuæena u prirodu problema.
Èinjenica je da lijeènici još uvijek ne znaju kako su cjepiva uzrokovala spomenutu katastrofu '76., a kada bi se slièna situacija ponovila danas, lijeènici i zagovaratelji cjepiva bez sumnje bi porekli ikakvu vezu izmeðu cjepiva i problema. (Identièna stvar se veæ odvija u debati o cjepivima i autizmu - potpuno poricanje).
Postoji niz stvari koje vam zdravstvene agencije i organizacije neæe napomenuti o novom cjepivu protiv 'svinjske gripe'. Za malo mozganja evo 10 najoèitijih stvari (zapamtite - ono što se ne govori èesto je važnije od onoga što se govori):
1. Proizvodnja cjepiva maksimalno je 'požurena', a produkt nikada nije testiran na ljudima. Pa ako želite glumiti zamorca za farmaceutsku industriju, stanite u red za svoje cjepivo...
2. Cjepiva protiv svinjske gripe sadrže opasne adjuvanse koji uzrokuju upalne reakcije u tijelu. Zbog toga postoje sumnje da su neki od njih povezani s neurološkim poremeæajima i autizmom.
3. Cjepivo protiv svinjske gripe u stvari bi moglo poveæati rizik od smrtnog ishoda u sluèaju zaraze tom bolesti i to promjenom (ili potiskivanjem) reakcije imunološkog sustava. Ne postoje nikakvi dokazi ni da cjepiva protiv 'obiène' gripe pružaju zaštitu onima koji im se podvrgnu. Takva cjepiva su 'zmijsko ulje' moderne medicine.
4. Lijeènici još uvijek ne znaju zbog èega je cjepivo iz 1976. paraliziralo mnoge koji su ga primili. Isti je sluèaj i s modernim cjepivom - ne zna se kakve bi mogle biti nuspojave (a pošto se testovi ne vrše neæe se niti znati, do daljnjega...)
5. Sve i da vas cjepivo protiv svinjske gripe ubije, farmaceutske kompanije za to nisu odgovorne (ovdje se provjereno radi o amerièkom zakonodavstvu, ali zna se kako zakoni funkcioniraju gdje god se vrti velik novac)
6. Niti jedno cjepivo protiv svinjske gripe preventivno ne djeluje jednako dobro kao vitamin D. To je 'nezgodna' znanstvena èinjenica za koju se mnogi upleteni u posao cijepljenja nadaju da neæete saznati.
7. Ako cjepivo protiv svinjske gripe djeluje, a veæina ljudi oko vas se cijepi, matematièki gledano ono vam ne treba.
8. Farmaceutske kompanije zaraðuju milijarde dolara na masovnoj proizvodnji ovog cjepiva. Te milijarde dolaze iz poreznog, odnosno vašeg novca jer im ga uplaæuju vlade koje bi po svemu sudeæi mogle poèeti uvoditi obvezna cijepljenja.
9. Ako doðe do zaista velikog 'pomora' zbog svinjske gripe možete biti sigurni da æe mnogi pohrliti po cjepivo bez ikakvog razmišljanja. Sve æe biti dodatno potaknuto lijeènièkim figurama koje æe u 'Big Pharma mind-setu' vjerojatno izjaviti nešto tipa: 'broj spašenih je veæi od broja izgubljenih'. Samo što æe izostaviti detalj da je broj spašenih imaginaran.
10. Centri za distribuciju i primjenu cjepiva protiv svinjske gripe koji bi uskoro mogli niknuti diljem svijeta ipak neæe biti potpuno beskorisni - omoguæit æe lagan naèin za identifikaciju velikih grupa prilièno glupih ljudi. (koji æe se naæi na popisima za buduæe 'poslovne' poduhvate koji neminovno slijede)
Lutrija je, kako kažu, porez na ljude koji nisu upoznati s matematikom, odnosno vjerojatnošæu. Slièno tome, cjepiva su porez na ljude koji ne razumiju zdravlje.
Biznis.ba / NaturalNews
[Edited by Shaban on 04-08-2009 at 09:37 GMT]
|
04-08-2009 at 09:37 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 55
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Ekonomija : Vijesti iz svijeta |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|