Još jedna malena ptičica koja voli navratiti u moj voćnjak i pčelinjak a ime joj je Dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus, The Long-tailed Tit). Živi u jatima. Kad naiđu onda bude stvarno veselo. Rekao bi po cvrkutanju da ih je voćnjak pun, koliko cvrkuću.

Zov, zov 2

I ovdje se mogu naći pjesme ove male ptičice
http://www.freesound.org/tagsViewSingle.php?id=8219





[Edited by bdirlija on 26-06-2011 at 11:16 GMT]

Evo malo većeg stvora i većina ga ljudi ne voli. Siva vrana (Corvus corone cornix, The Hooded Crow). Zbog poružnog glasanja graktanja nije nešto omiljena, iako je korisna kao čistać pošto je i strvinar. A jede sve. I lovi. Neki dan sam je vidio kako u kljunu nosi još živog sljepića. Spada među najpametnije ptice, a jedna vrsta vrane, mislim New Caledonian crow, pravi od svih životinja (uključujući i majmune) najkomplikovaniji alat za pribavljanje hrane. Gledao sam na TV-u kako od grančice napravi nešto kao koplje-harpun čiji vrh naoštri, te njim "peca" tj. nabada crve u drvetu. Ako ne uspije od prve malo ga doradi i naoštri sve tako dok ne uspije. Ova naša isto pametna a lako se i pripitomi. Na Sjenjaku je jedna bila pitoma, prošle godine. Mislim da je još bila mlada. Očito da ju je neko othranio. Doletila nam je do haustora, a ja sam joj uhvatio jednog moljca kojeg je ona pojela. Nakon jednog sata kad smo ponovo izašli, vrana je još čekala ispred haustora. Ja sam za svaki slučaj ponio malo hljeba. Kad sam joj pružio u ruku nije reagovala. Pošto znam kako se hrane mlade ptice, prinjeo sam joj mrvu hljeba iznad glave, na šta je ona odmah otvorila kljun i počela "cvrkutati" i lupetati krilima. Ubacio sam joj mrvu i gurnuo skoro cijeli kažiprst usta. I tako nekoliko puta. Viđao sam je još neko vrijeme kako ide za ljudima. Ne znam šta je bilo sa njom. Kao većina ptica i vrane su dobri roditelji. Sa balkona često gledam kako ujutro nadlijeću iznad prolaznika i grakču panično. To je znak da su mladi tu negdje. A gledao sam kako otkidaju i bacaju koru drveta na mačku na grani, na drvetu na kojem im je gnijezdo. Ne tako davno prijavljen je slučaj napada vrana na ženu. Ona je tvrdila da ju je napalo oko 5 vrana.



A evo i savjet kako hraniti mladu vranu kao i veliki broj drugih ptica. Mlade ptice same ne znaju uzimati i gutati hranu pa im se ona mora ugurati. Samo ne pokušavati sa malim vrstama.


Postoje u europi još dvije vrste vrana Vrana gačac(Corvus frugilegus, The Rook) slična je gavranu ali nešto manja

i Crna vrana (Corvus corone corone, The Carrion Crow) koja je zastupljenija u Zapadnoj Europi.




[Edited by bdirlija on 21-06-2011 at 19:43 GMT]

View My Video ribice u našem okruženju, Jezero KOP....š. b

citat:

---

roko wrote:
View My Video ribice u našem okruženju, Jezero KOP....š. b

---

Kad smo se već dotakli ove teme, da spomenem onih životinja kojih odavno više nema u našem gradu. To je kao prvo Riječni rak. Koja od ovih: Astacus astacus Linnaeus (rijecni rak, plemeniti rak), Astacus leptodactylus Eschscholtz (turski ili barski rak), Austropotamobius torrentium Schrank (rak kamenjar) i Austropotamobius pallipes Lereboullet (bjelonogi rak) vrsta koje nastanjuju vode BiH, je bila u rijeci Solini ne znam, a vjerujem da ih je malo koji to znaju. Ali se sjećam da ih je prije nekad bilo. Kao klinci smo pravili brane ispod Gradine gdje sam odrastao i kupali se u, tada čistoj, Solini. Prisustvo rakova je, barem tako kažu stručnjaci, znak da je rijeka čista.





Evo copy-paste nešto o ovim životinjama u BiH.
Slatkovodni deseteronožni rakovi iz porodice Astacidae, premda zakonom zašticeni, još uvijek nisu dovoljno istraženi u Bosni i Hercegovini i ne zna se mnogo o njihovoj biologiji, ekologiji, brojnosti i rasprostranjenosti u našim vodenim ekosistemima. Početkom 80-tih godina ovoga vijeka na području Bosne i Hercegovine bile su poznate četiri vrste deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae; Astacus astacus Linnaeus (rijecni rak, plemeniti rak), Astacus leptodactylus Eschscholtz (turski ili barski rak), Austropotamobius torrentium Schrank (rak kamenjar) i Austropotamobius pallipes Lereboullet (bjelonogi rak). Već duže vrijeme je poznato da se brojnost populacija u Evropi iz godine u godinu sve više smanjuje. Velike količine otpadnih tvari u vodenim ekosistemima, regulacija vodenih tokova, prekomjerni nekontrolisani izlov, razne bolesti, samo su neki od razloga smanjenja brojnosti deseteronožnih rakova ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u cijeloj Evropi.


[Edited by bdirlija on 29-07-2009 at 22:25 GMT]

U Solini je bilo i dosta riba. Jedna od njih je bila Klijen ili Klen. Imaju Klijen (Leuciscus Cephalus) i Bijeli klijen (Leuciscus Cephalus Albus) a koji od njih je živio kod nas opet nisam siguran. Sjećam se komšije koji je upecao na kedera "komada" od 30 cm. Nije se dalo pričati s njim narednih mjesec dana. Isto tako se sjećam vojnika iz kasarne kad su podigli jedan betonski blok pod kojim je bilo veeliko jato riba što klijenova što drugih vrsta. Tada su ih nahvatali mrežama baš podosta.



Bilo bi stvarno dobro da ima kakav stručnjak na ovu temu. Koliko sam čuo, u Solini je živjelo oko pet vrsta riba. Više ni jedne nema.



[Edited by bdirlija on 09-08-2009 at 10:49 GMT]

Sada, to možemo svi dobro čuti, u Solini i Jali žive žabe (frogs). Ima ih mali milion vrsta i stvarno pojma nemam koje su kod nas. Mnogima njihovo kreketanje smeta. Meni vala ne smetaju. Pogotovo kad znam da one potamane najveći broj komaraca od svih životinja. U stvari to rade najviše punoglavci koji pojedu ogromne količine ličinki ovih krvopija. A ima i ona vrsta žabica koje uveče tiho, baš terapeutski skoro predu. Baš mi je milina zaspati uz njih. Evo i nekih slika žabica od kojih većina ne živi kod nas ali su mi interesantne.





Ova bi i mogla bit neka od naših


Žablja ljubav



[Edited by bdirlija on 29-07-2009 at 22:28 GMT]

Leteća životinja koja nije ptica a ni insekt je naravno Šišmiš ili još i Netopir a neki ga zovu i slijepi miš iako nije slijep. Spadaju u posebnu grupu sisara zvanu Chiroptera. Šišmiši su jedini sisari koji lete a uz ptice jedini leteći kičmenjaci. Oko 70% šišmiša u svijetu jedu insekte. Jedan šišmiš može pojesti više od 1000 insekata u jednom satu. Neki tropski jedu i voće. Ovi naši su mesožderi bubojedi 100%. Imaju, ali srećom ne kod nas, i tzv. vampiri koji se hrane krvlju životinja. Oni su su daleko, u Južnoj Americi.
Kod nas živi oko 30-ak vrsta. Kao i mnogo toga ovdje, nisu nešto posebno istraženi kao vrsta.
Kažu da je (Plecotus austriacus) Sivi dugoušan najbrojniji na Balkanu. Mnogi ih se bez potrebe užasavaju. Poznate su priče kako se šišmiši zapetljavaju u kosu itd. Istina je da su ponekad, ali rijetko i ne više od ostalih životinja, zaraženi bjesnilom. Jako su rijetki slučajevi prenosa sa šišmiša na čovjeka. I oni ne grizu i ne napadaju. Ako se kojim slučajem desi da ulete uveče kroz prozor u sobu, kao meni jednom, potrebno je otvoriti prozore širom i dovoljno je sačekati minut dva da sami izađu. Veća im je frka u sobi ponoj jeke nego nama, sigurno. Napredniji u svijetu ih koriste u ekološkim voćnjacima, praveći im kućice, za prirodno suzbijanje moljaca i drugih štetnih insekata. Najkarakterističnije za njih je da se po noći, pošto su noćne životinje, snalaze tj. "vide" pomoću sonarne tj. ultrazvučne tehnike. Stvarajuči eho, pomoću zvuka visoke frekvencije, dobijaju sliku prostora oko sebe. Tako u potpunom mraku hvataju leteće insekte. Kao ugrožena vrsta, kojoj prijeti istrebljenje, u Europi su zaštićeni. Naravno ne kod nas. Kod nas niko nije zaštićen.

Sivi dugoušan








[Edited by bdirlija on 29-07-2009 at 22:30 GMT]

Opet red ptica. Ova spada u onu vrstu koju čuješ ali je teško vidiš. Ime joj je
Žutarica (Serinus serinus,The European Serin). Spada u vrstu zeba i to najmanju u Europi, i kažu da su bliski srodnici Kanarincu. Vise u krošnjama pod mojim prozorom ali ih jako teško ugledam. I dvogled slabo pomaže. Jedino ih vidim kad polete. A cvrkuću po čitav dan.



Pjesma
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/serser_dziesma_A_2005-06-24_0840_riga.krustp.iela_a.celmins.mp3
Zov
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/serser_sauciens.migr_2005-10-14_0952_pape_a.celmins.mp3


[Edited by bdirlija on 21-06-2011 at 19:42 GMT]

Jedna meni jako draga ptica, Crvenrepka (Phoenicurus phoenicurus, The Common Redstart). Često sleti da žicu iznad moje bašte i cvrkuće. Kad naiđe mačka eto frke. Lete tik iznad mačke i prate je i dižu galamu dokle god je mačka u blizini gnijezda i mladih. Dođe i blizu mene kad mi se mačak pibliži. Mene ne ganja, nadam iz razloga što misli da joj nisam neprijatelj. Ima jedan par iza zgrade MUP-a, izgleda da im je gnijezdo u zgradi štamparije.


Pjesme i zov crvenrepke - http://www.xeno-canto.org/europe/browse.php?query=Common+Redstart

Mužjak

Mlada ženka

Potomstvo








[Edited by bdirlija on 26-06-2011 at 11:17 GMT]