Jedna ptica koju bi ja volio naći mladu i pripitomiti jer se lako nauči da dolijeće, ne mora se držati u zarobljeništvu. Čavka (Corvus monedula, The Jackdaw), najmanja iz porodice vrana. Lako uči i pamti. Karakteristično za ovu pticu je što je izrazito društvena a posebno ima izraženo ponašanje dijeljenja hrane pripadnicima svog jata. Više nego šimpanze. Još nije dovoljno istraženo zašto.



Čavka voli razno društvo

Graktanje
http://www.garden-birds.co.uk/birds/sounds/jackdaw.mov

Par video isječaka o čavkama. O sposobnosti učenja


Neuspješni pokušaj hranjenja mlade čavke. Kao vranama, svrakama i mnogim drugim većim vrstama ptica potrebno je hranu ugurati u kljun dosta duboko. Mlade ptice još ne znaju gutati pa, ako im se hrana ne gurne dovoljno duboko mogu se ugušiti.


Kako treba hraniti pticu može se vidjeti na drugoj strani ove teme kod vrane. Kod manjih vrsta može se roristiti drvce ili nešto slično.



[Edited by bdirlija on 10-08-2009 at 20:55 GMT]

Jedna ptica čije ime, kad ukucaš u Google, najčešće možeš naći na kuharskim stranicama je Fazan (Phasianus colchicus, The Common Pheasant) a ima ga oko bolnica u Slavinovićima. Može ga se vidjeti i čuti u po' bijela dana. Često svrati onim bašticama do Jale do Sjenjaka. Jednom sam vidio i jednog cuku, ispred Mercatora na Sjenjaku, kako glođe ostatke fazana mužjaka. Da li ga je uhvatio ili našao već mrtvog, to ne znam. Još se sjećam da smo ga mi klinci iz nekadašnje Skojevske ulice pokušavali uhvatiti na razne načine u šumarcima ispod bolnice Gradina dok još nije bilo ceste za bolnicu i dječije, interne i zarazne klinike.

Zov fazana potražiti ovdje
http://www.junglewalk.com/popup.asp?type=a&AnimalAudioID=6331

Mužjak


Ženka


Nekima je najdraži ovakav


[Edited by bdirlija on 11-08-2009 at 19:34 GMT]

Nakon kraće pauze nastavak. Ptica koju svaki dan barem dva puta vidim kako prelijeće Tuzlu i moju zgradu, a ne stignem da je uslikam je Siva čaplja (Ardea cinerea, The Gray Heron). Svako jutro, dok pijem kafu, vidim je kako leti u smjeru istok-zapad. Poslije podne obratno. Nekad obrne red vožnje. Kuda i odakle leti nisam siguran. Znam da je se može naći na Modracu i vršanima sam je nekoć viđao.




Karakterističan let čaplje.


Veličina ribe koju može progutati ponekad se čini nevjerojatnom. Siva čaplja je velika ptica s rasponom krila između 175 i 195 cm. Prosječna masa joj je 1,7-2 kg, a visina od 90 cm do jednog metra. Prodorno glasanje nalik kreštanju nepogrješiv je znak poznavateljima ptica da je siva čaplja u blizini. http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/ardcin_kolonija_2009-03-22_rudbarzi_i.folkmanis.mp3 Rasprostranjena je u gotovo svim staništima koja joj omogućuju dovoljno hrane i mjesta za gniježđenje.




[Edited by bdirlija on 28-12-2009 at 08:45 GMT]

Prošle sedmice je moj komšija iz Soline u svom dvorištu ubio poskoka. Još jednu zmiju je vidio i pokušao ubiti ali je ona srećom uspjela pobjeći. Po njegovom opisu čini mi se da bi to mogla biti Bjelica ili Eskulapova zmija (Elaphe longissima ili Zamenis longissimus, Aesculapian Snake). Osim naziva bjelica i Eskulapova zmija, mogu se susresti i nazivi obična bjelica, kravosas, smuk ili guž. Nju sam viđao u mom voćnjaku nekoliko puta. Obično je mirno ležala. A i ja sam bio takođe miran i nisam je dirao.

Više o ovoj bezopasnoj zmiji može se naći na ovoj odličnoj stranici.

http://www.bvo.zadweb.biz.hr/pages/gmazovi/zmije/gmazovi%20-%20bjelica.htm





Ova zmija je dio poznatog simbola medincine i ljekara.




[Edited by bdirlija on 20-08-2009 at 19:00 GMT]

citat:

---

bdirlija wrote:


U našem gradu ima još raznih vrsta konja. I goveda naravno. Najzastupljenija je ipak stoka sitnog zuba.

---

Još jedna neotrovna zmija koja se mogla vidjeti u po' čaršije, u bari prije nego je Panonika napravljena, je Bjelouška (Natrix natrix, The Grass Snake). Dugačka je do dva metra. Pojavljuje se u više boja i nijansi. Česte kombinacije boja su:
* odozgo je siva do smeđa s dva reda mrlja koje teku duž kralješnice;
* leđa nekada prelaze u plavu, zelenu ili sivo plavu boju.
* nekad je cijela zmija potpuno crna.

Jedini sigurni znak prepoznavanja su polumjesečne pjege na stražnjem dijelu glave s obje strane, koje su bijele u ženki, a žute u mužjaka.





Ovdje ima i par video snimaka http://www.bvo.zadweb.biz.hr/pages/gmazovi/zmije/gmazovi%20-%20bjelouska.htm



[Edited by bdirlija on 22-02-2010 at 10:13 GMT]

Ponovo nakon pauze nastavak. Jedna ptica koju sam vidio tri puta u tri dana pa nisam siguran da li se našla slučajno tu. Vidio sam je na šetalištu u Slavinovićima i zove se Vodomar (Alcedo atthis, The Common Kingfisher). Stvarno ne znam šta bi ga dovelo kod nas i naših "rijeka". Iako Brehm kaže da se većina ptica ove porodice navikla na život udaljen od rijeka. Prvo sam pomislio da je to bio brljez. Drugih dana sam pažljivije gledao i vidio razliku među ovim pticama. Prekrasne boje, "metalik" plava, izrazito dugi kljun... Prekrasna ptičica.




Glasanje
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/alcatt_2007-04-15_1438_kolka_a.celmins.mp3



[Edited by bdirlija on 28-12-2009 at 08:47 GMT]

Šumski brgljez (Sitta europaea, The Eurasian Nuthatch) je ptica koje ima dosta na Banji. Može se vidjeti kako naglavačke trči niz stablo drveta. Ima kratko tijelo, kratak rep, dug kljun. Hrani se insektima i raznim sjemenkama te raznim orašastim plodovima čiju ljusku razbija jakim kljunom.




Neko se zaista potrudio da snimi ovo razno glasanje brgljeza.
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/siteur_balss.tj_2006-03-22_1033_valle_a.celmins.mp3
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/siteur_balss.tviit_2006-03-22_0927_valle_a.celmins.mp3
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/siteur_balss.pii_2006-03-22_1103_valle_a.celmins.mp3
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/siteur_balss.vi_2006-03-25_0636_valle_a.celmins.mp3
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/siteur_balss.tii_2006-03-28_0718_valle_a.celmins.mp3
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/siteur_balss.fifi_2006-04-09_0939_valle_a.celmins.mp3
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/siteur_balss.zit_2002-04-21_rudbarzi_i.folkmanis.mp3

[Edited by bdirlija on 30-08-2009 at 20:32 GMT]

Jedna prava noćna 'tica, koju je vjerovatno čula većina a rijetko ko vidio, je
Ćuk (Otus scops, The European Common Scops Owl) . Mala vrsta sove naraste do oko 22 cm sa rasponom krila oko 50-tak cm. Aktivan je noću, kao uostalom i većina sova. Praznovjerje je ovu pticu svrstalo u one koje donose nesreću. A takav "status" kod naroda ima i većina sova. Prošle godine je jedna vrsta sove (tad nisam imao digi pa je nisam slikao, a bio je mrak te nisam vidio dobro kojoj vrsti pripada) je nekoliko većeri uzastopce dolazila na satelitsku antenu mog komšije. Prvo sam čuo kao neki čudni "vrisak". Kad sam pogledao sa balkona vidio sam samo siluetu u mraku. I tako nekoliko većeri uzastopce. Sjedila je na tanjiru antene, karakteristično okretala glavu. Ne moram napominjati da niko nije umro niti se razbolio. Isto tako se mogla viđati godinama, ko je gledao, kako leti oko Omladinskog. Nisam bio u Domu poodavno pa ne znam imali ih tamo još.

Karakterističan noćni zov ćuka.
http://www.owlpages.com/sounds/Otus-scops-1.mp3
http://www.owlpages.com/sounds/Otus-scops-3.mp3

Manje poznati glas ćuka.
http://www.owlpages.com/sounds/Otus-scops-2.mp3

Kamuflirani ćuk


Mladi



[Edited by bdirlija on 21-08-2010 at 10:43 GMT]

Šojka kreštalica (Garrulus glandarius, The Eurasian Jay), o ovoj ptici dosta govore ovi novinski članci.


Neke ptice umiru pjevajući a neke mudrujući

Najpametnije ptice vrane i šojke kreštalice
Svi dosadašnji pokušaji utvrđivanja inteligencije kod životinja propadali su jer su pritom korišteni standardni testovi inteligencije, što je bilo nepošteno prema pojedinim vrstama, ali i posve nerealno. Kanadski naučnik sada tvrdi da je otkrio posve novu metodu mjerenja IQ-a kod ptica. U ptičjemu se svijetu najvećom inteligencijom mogu pohvaliti vrane i šojke kreštalice, tvrdi kanadski naučnik dr. Louis Lefebvre, uvjeren da je otkrio metodu za mjerenje ptičje inteligencije. Njegova ljestvica kvocijenta inteligencije, što ju je predstavio na znanstvenoj konferenciji u Washingtonu, temelji se na broju nesvakidašnjih metoda hranjenja ptica u divljini. Index ptičje inteligencije temelji se na 2000 izvještaja o »hranidbenim inovacijama« što su ih naučnici opazili kod 500 vrsta ptica u divljini i o njima pisali u ornitološkim časopisima zadnjih 75 godina. »Iz kratkih priča i tekstova stručnjaka o maštovitom i inovativnom ponašanju ptica prilikom hranjenja, prikupili smo obilje primjera« kaže dr. Lefebvre sa Sveučilišta McGill u Montrealu. »Temeljem
toga smo različitim pticama pridodali različite brojeve i – otkrili razlike. Neke ptice imaju kudikamo bolje rezultate od drugih«.

Po njegovim riječima, na prvom su mjestu vrane i šojke kreštalice – obje vrste iz porodice, jasno, vrana.Na drugom ih mjestu slijede sokolovi, a među najmudrijim su pticama još i orlovi, čaplje i djetlići. Iznenađuje činjenica da su papige – unatoč povećim mozgovima – na toj ljestvici prilično nisko.

Prije tri je godine skupina britanskih naučnika istu metodologiju primijenila i na primate. Rezultati su nedvosmisleno dokazali da su veće sposobnosti dolaženja do hrane, korištenja oruđa i brzine učenja u uskoj vezi s veličinom primozga. Vezu inteligencije i veličine mozga možda najbolje ilustriraju upravo vrane koje se diče jednim od većih omjera u veličini mozga i tijela. Uzevši, naime, u obzir sve razlike u ukupnoj masi tijela i njegovim dimenzijama, mozak vrane čak je pet puta veći od golubljega mozga.

Dr. Lefebvre naglašava da njegova ljestvica ne mjeri koliko su ptice pametne, već samo koliko su inovativne, no budući da je i to jedan od faktora inteligencije, ljestvica možda i nije daleko od istine.


Šumski "kleptoman"

Dogodilo se da ste ostali bez prstena, sata ili neke vrijedne stvarčice, bez objašnjenja o kradljivcu.
Dakako, niste mogli okriviti nikoga od prisutnih, a predmeta nema, pa nema.
E, da ste pogledali u jedno gnijezdo u šumi, misterija bi odmah nestala.
Naime, ptica Šojka-kreštalica lat.Garrulus Glandarius, lijepog šarenog perja, vrlo živahnih i brzih pokreta, međutim vrlo neugodnih kreštavih glasova koje ispušta dok je u opasnosti ona ili njezino gnijezdo.
Ukoliko naiđete na tu pticu u šumi, pa ako stalno kruži iznad vas i kriješti, znak je da joj je gnijezdo u blizini.
Gnijezdi se na nepristupačnim stablima obično punim trnja i gustih grana. sa zaštitom gnijezda protiv drugih ptica koja pljačkaju jaja i mladunce.
Šojka kad uoči bilo kakav napušteni svjetlucav predmet, čeka priliku da ga ukrade i odnese u gnijezdo.
Nikad nije ustanovljeno zbog čega to radi, ali u gnijezdu se mogu naći sitni novčići, razna stakalca, prstenovi, naušnice pa čak i satovi.
I vrane i svrake su također ptice koje vole „zdipiti“ ponešto, ali im je kleptomanski poriv mnogo manji od šojke.


Glasanja šojke
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/gargla_2006-03-19_1216_valle_a.celmins.mp3
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/gargla_2006-03-25_0912_valle_a.celmins.mp3
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/gargla_2006-04-11_0724_valle_a.celmins.mp3

Kad je frka glasa se ovako
http://www.xeno-canto.org/sounds/uploaded/VXZDHTKCBO/Jayalarm.mp3



[Edited by bdirlija on 31-08-2009 at 19:31 GMT]