Nekako mi su mi promakle laste. Prva vrsta je zastupljena u našem gradu u dosta većem broju, a to je Piljak (Delichon urbica, House Martin). Legendarni biolog Brehm kaže da ova ptica ima ime i prezime, Piljak Kosirić. Ko im se nije obradovao. Kad kažemo lasta odmah pomislimo na proljeće. Jedna od onih ptica koja baš uživa u letenju. Izvodi razne egzibicije, baš uživa. Barem se meni tako čini. Jako korisna ptica. Potamani dosta insekata, pored ostalih muha i komaraca. Ipak im neki ljudi ruše gnijezda. A njih ima po našim zgradama podosta. Ne dirajte ih narode. Imao sam par puta priliku da im i pomognem. Jedne godine hladno vrijeme se produžilo. Jedna jadna mala lasta završila kod mene. Veterinar mi reče da joj u vodi razmutim malo Aspirina, što sam i uradio, tad nije bilo ptičije gripe. Jadnica mala, kad je stavih na prsa, podvuče mi se pod kragnu košulje, bilo je aman tu toplo. Boravila je kod mene u kutiji sa nešto vunenih čarapa, na radijatoru, nekoliko dana. Kad sam iznjeo kutiju sa lastom napolje, osjetila je izgleda vjetar i izašla. Poletila, i obišla koji krug iznad mene. I na moju radost poletila visoko i daleko. Drugi put žena i ja šetasmo šetalištem na Sjenjaku, i čusmo cvrkutanje u travi. Kad na jednoj travki mlada lasta još skoro žutog kljuna. Izgleda da se umorila od škole letenja. Imali smo osjećaj da je upravo nas zvala upomoć. Ko zna, možda i jest. Uzeo sam je na prst da provjerim je li sa krilima u redu. Samo umor bi. Malo sam je češkao po stomaku. Čudo jedno što sve životinje vole češkanje. Nakon minut dva otprhnu lasta, pardon Piljak.





Cvrkutanje
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/delurb_2003-05-30_rudbarzi_i.folkmanis.mp3



[Edited by bdirlija on 30-07-2009 at 20:17 GMT]

Lastavica pokućarka (Hirundo rustica,The Barn Swalow). U stvari stručnjaci kažu da je ovo Lastavica a Piljak da je Piljak. A većini nas laste su i jedna i druga. Za ovu kažu da je najraširenija vrsta lasti na svijetu. Sjajan letač, bolji od Piljka. Od njega se razlikuje najizrazitije po dužem repu. "Lastin rep". Na livadi na Sjenjaku između Blokova C i A može ih se vidjeti u punom sjaju. Lete nisko iznad trave skoro je dodirujući krilima, ganjaju bube. Isto tako lete iznad Jale, nekad zabadajući kljun u vodu. Fantastično brzo mijenjaju pravac leta. Gnijezda im često budu na lampama ispred ulaza u Bloku B, naravno na Sjenjaku. Ako im kakvi hajvani ne poruše kuću. Često stanu na štrik za sušenje veša u balkonima i cvrkuću ovako:
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/hirrus_dziesma_2003-06-10_rudbarzi_i.folkmanis.mp3



Gladne i nikad site beštije





[Edited by bdirlija on 06-09-2009 at 11:25 GMT]

Svaka cast za temu.
Odlicne fotografije bdirlija , bas mi je
drago sto na forumu ima neko ko slika i pise o pticama .
Samo nastavi!






meni je ova prelijepa ptica....

citat:

---

diwna wrote:
Svaka cast za temu.
Odlicne fotografije bdirlija , bas mi je
drago sto na forumu ima neko ko slika i pise o pticama .
Samo nastavi!
meni je ova prelijepa ptica....

---

Da ne bude samo tuđi rad evo nešto, od mene, danas uslikano. Nisam ih podugo vidio u Tuzli. Bilo ih je neko vrijeme u manjem broju u bari, gdje je sad Panonika. A na Vršane, gdje ih je takođe bilo, nisam dugo išao. Ponekad vidim i koji par kad prelijeće preko Tuzle. To su naravno Divlje patke (Anas platyrhynchos, The Mallard). Mojoj sreći nema kraja, pogotovo što ih uslika na mjestu gdje sam odrastao i gdje sam se nekad kupao. Nekadašnja Skojevska, iza škole Bračanska Malta (7 sekretara SKOJ-a). Vidi se kako to sad izgleda. Samo se pitam koja to muka njih natjera da dođu u ovu kanalizaciju, kad se zna da patke vole da plivaju i da zaranjaju. Slika je dosta mutna jer je zoom na maximalno a fotoaparat je... Slikano sa mosta prema Gradini.



Karakteristično za patke, kao uostalom za veliki broj životinja, kad se jednom par sastavi ostaju zajedno do kraja života.

A ovo su slikali profesionalci

Ženka i mužjak (ovaj ljepši, sa puno boja je mužjak). U životinjskom svijetu, za razliku od ljudskog, u većini slučajeva su mužjaci ljepši i šareniji.


Mužjak u pravoj raskoši boja. Pravi ljepotan.



Karakteristično pačje kvakanje
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/anapla_2003-04-10_rudbarzi_i.folkmanis.mp3

Nadam se samo da nisam potakao kakvog "ljubitelja" životinja da posegne za puškom.





[Edited by bdirlija on 28-12-2009 at 08:38 GMT]

Sad moram pomenuti kraljicu svih životinja bez koje ni život, kako kaže Albert Einstein, na planeti ne bi bio moguć duže od 5 godina. To je PČELA. Pošto se po malo i ja družim sa njima, ne mogu i ne smijem da je ne pomenem. Nadam se da ću jednom postati i profesionalni pčelar. Kod nas je najraširenija vrsta Apis Mellifera, Siva pčela, a po nekima zvana i Kranjska pčela. O njima se ima puno toga napisati. Jednostavno kad ih upoznaš moraš ih zavoljeti. Savršeno organizovano društvo. Svaka pčela zna koji joj je posao i ona ga radi bez pogovora. Umire u letu radeći. Život svoj daje za svoje društvo odnosno porodicu. Tako malo a tako veliko biće. Toliko toga dalo ljudima a neki se prema njoj ružno odnose. U Njemačkoj, južni dio, prošle godine uginulo 80% pčela, USA uvozi pčele iz, sa sada od pošasti nestanka pčela pošteđene, Australije. U Sloveniji stradalo 50%. Kod nas se još ne zna koliko. Ipak još nije toliko alarmantno u BiH. U svijetu među stručnjacima stanje skoro panično. O uzroku se još ne zna tačno. Još se nagađa.

Evo, ovo je moja ljubimica. Ova mi je najdraža.


A ovo je moj prvi roj koji sam skinuo sa jabuke

E tad me je baš bila prpa uhvatila.

A sutra je i pčelarska nova godina. Medno!

Nekoliko, većini ljudi, nepoznatih detalja o sposobnostima pčela.
Jedan od vodećih stručnjaka iz oblasti pčelarstva iz Hrvatske prof. Nikola Kezić na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, pokušava sa svojim studentima da usavrši otkrivanje mina pomoću pčela. Kako? U šećerni sirup, koje pčele vole, dodaje mirise eksploziva koji se koriste u minama. Kada se pčele naviknu na taj miris, puštanjem u minsko polje, automatski se, kada osjete miris počinju skupljati oko mine. Isto tako se ispituje mogućnost da se pčele koriste u otkrivanju eksploziva u torbama na aerodromima. Postupak je sličan. Jedino su pčele zatvorene u staklene cijevi u koje se pomoću malog usisivača dovodi zrak iz torbe. Kada osjete miris počnu plaziti jezik kao da sisaju hranu. Zaista nevjerovatno biće.

Kako bi nam moglo biti bez njih djelimično se može vidjeti na primjeru Kine, provincija Sichuan. Tamo još od 80'-ih godina jednostavno, ne znam iz kojeg razloga, nema pčela. Voćari ručno skupljaju polen, suše ga 2-3 dana i isto tako ručno, umakajući paperje ptica u tegle sa polenom, oprašuju voćnjake. Kada se zna da oko 80% biljaka pčele opraše stravično je i pomisliti kakav bi bio život bez pčele.



[Edited by bdirlija on 28-12-2009 at 08:39 GMT]

A bosanski pastuh i krava bosanccica?

citat:

---

tuba wrote:
A bosanski pastuh i krava bosanccica?

---

citat:

---

bdirlija wrote:


U našem gradu ima još raznih vrsta konja. I goveda naravno. Najzastupljenija je ipak stoka sitnog zuba.

---

citat:

---

bdirlija wrote:
Slikano sa mosta prema Gradini.




Karakteristično za patke, kao uostalom za veliki broj životinja, kad se jednom par sastavi ostaju zajedno do kraja života.

A ovo su slikali profesionalci

Ženka i mužjak (ovaj ljepši, sa puno boja je mužjak). U životinjskom svijetu, za razliku od ljudskog, u većini slučajeva su mužjaci ljepši i šareniji.



Mužjak u pravoj raskoši boja. Pravi ljepotan.




Karakteristično pačje kvakanje
http://www.ornitofaunistika.com/lvp/balsis/anapla_2003-04-10_rudbarzi_i.folkmanis.mp3




[Edited by bdirlija on 01-08-2009 at 10:06 GMT]

---