Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Štite opasnog kriminalca Željka Milovanoviæa
Vrhovni sud Srbije odbio je zahtjev Hrvatske da za izruèenje Željka Milovanoviæa èime je potvrðeno rješenje Specijalnog suda u Beogradu. Vrhovni sud je ocijenio pravilnim zakljuèak prvostepenog suda da nisu ispunjeni uslovi za izruèenje Milovanoviæa s obzirom da je on državljanin Srbije i da se protiv njega u Okruænom sudu u beogradu vodi krivièni postupak zbog zloèinaèkog udruživanja i teškog ubistva - saopštio je Vrhovni sud Srbije.
Željko Milovanoviæ je osumnjièen da je 23. oktobra prošle godine u zagrebu postavio eksploziv koji je raznio automobil u kojem su bili zagrebaèki novinar i vlasnik „Nacionala" i njegov saradnik Niko Franjiæ Obojica su ostali na mjestu mrtvi. Za organizaciju atentata na Pukaniæa okrivljen je i Sreten Jociæ iz beograda, poznatiji pod nadimkom Joca Amsterdam. On je uhašen u aprilu ove godine i nalazi se u pritvoru u Beogradu.
U Hrvatskoj je upravo završena istraga o ubistvu Pukaniæa i Franjiæa i za nekoliko dana bit æe podignuta optužnica protiv Roberta i Luke Mataniæa, Amira Malfalanija, Slobodana Ðuroviæa Kardinala i Željka Milovanoviæa. U bjekstvu je Bojan Guduriæ, ali æe i protiv njega biti podnesena optužnica. Zanimljivo je da je Amir Malfalani sin poznatog ljekara iz Visokog. Treba reæi da se Milovanoviæ, nakon ubistva Pukaniæa i Franiæa, skrivao u BiH i da je zahvaljujuæi dojavi iz MUP-a RS, u posljednji trenutak izbjegao hapšenje u Doboju.
Nakon toga prebacio se u Srbiju. On važi za struènjaka za eksploziv, a u ratu je bio pripadnik „crvenih beretki". Uèestvovao je u likvidaciji nekoliko ljudi.
D.D.
Ko je Milovanoviæu na Vrelu Bosne dao kesu s parama
Prema nekim informacijama, nekoliko dana prije ubistva Pukaniæa i Franiæa, Željko Milovanoviæ je boravio u Sarajevu i navodno tada mu je na Vrelu Bosne predata kesa s novcem. Inaèe, Pukaniæ je svojim tekstovima u „Nacionalu" razotkrio balkansku duhansku mafiju èije je sjedište u Crnoj Gori, a koja ima svoj klan i u Sarajevu. Italijansko pravosuðe oznaèilo je Milu Ðukanoviæa, bivšeg predsjednika i aktuelnog premijera Crne Gore, za voðu duhanske mafije koja obræe ogroman novac. Pukaniæ je onome što je saznao svjedoèio, a smatra se da je likvidiran kako bi se sprijeèilo njegovo svjedoèenje u Italiji i nekim drugim zapadnoevropskim zemljama.
(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=8733
|
14-10-2009 at 06:42 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Jel` i drzava Crna Gora tako bogata? I njeni stanovnici?
Ðukanoviæ bogatiji od Sarkozyja i Obame
Na upravo objavljenoj Wikipedijinoj ljestvici najbogatijih šefova država, od evropskih državnika najviše se vinuo talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji zauzima visoko sedmo mjesto, a slijedi ga drugi najbogatiji evropski premijer - crnogorski državnik Milo Ðukanoviæ, koji se smjestio na 22. poziciji.
Prvi u ovogodišnjoj ljestvici od svjetskih najbogatijih vladara je tajlandski kralj Bhumibol Adulyadej, èiji je džep dubok èak 30 milijardi dolara, odnosno 20,3 milijarde eura.
Na drugom i treæem mjestu našli su se sultani Bruneja, dok su na èetvrtom, petom i šestom mjestu završili bliskoistoèni emir, kralj i premijera. Berlusconi svoje sedmo mjesto drži zbog 9,4 milijarde dolara, koliko vrijedi njegova imovina.
Plasiran na 22. mjesto, Ðukanoviæ raspolaže s 14,8 milijuna eura. Crnogorski premijer, koji vodi 600 hiljada Crnogoraca, pozicionirao se bolje nego danska kraljica.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i amerièki predsjednik Barack Obama, koji imaju tri, odnosno 1,3 milijuna dolara, za dugo vremena neæe ugroziti dobar plasman crnogorskog premijera.
Business.hr. podsjeæa da se Ðukanoviæa nerijetko optuživalo da predstavlja bitnu kariku u organiziranom švercu cigareta u vrijeme režima Slobodana Miloševiæa 90-tih godina prošlog stoljeæa, a jedini je državnik iz tranzicijskih zemalja koji se našao na popisu najbogatijih šefova država.
(Svevijesti.ba/Fena)
http://www.svevijesti.ba/content/view/44409/225/
|
14-10-2009 at 22:01 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Zanimljivo. Mrznja - dokle? Steta...
Tisuæu razloga za mržnju
Piše: Emir Imamoviæ Pirke
Sarajevo se sa svojom okolinom, sa ostatkom države kojoj je glavni grad, ili apsolutno ne razumije ili ne podnosi, i pri tome ne pokazuje niti malo želje za razumijevanjem druge, odnosno drugih strana. Za prosjeènog stanovnika prijestolnice Zapadna je Hercegovina zemlja ustaša u civilu, Istoèna je, pak, istureno odjeljenje Ravne Gore.
Administratori, web masteri, kako li se veæ u svijetu interneta zovu oni što bi u novinama ureðivali rubriku reagiranja, onemoguæili su posjetiteljima najèitanijeg bosanskohercegovaèkog portala sarajevo-x.com, komentiranje tekstova vezanih za navijaèki sukob u Širokom Brijegu prošle nedjelje i ubojstvo Vedrana Puljiæa (24).
Netipièan potez za medij u mreži koja je, pored svega dobroga, donijela i neogranièeni prostor mržnji, a glupost uèinila dostupnijom i javnijom - dugoroèno naravno nema nikakvih posljedica, jer to što se o neèemu ne govori ili ne piše, ne znaèi kako to nešto, u ovom sluèaju raskošna, možda afektna, ali ipak mržnja, i ne postoji. Kratkoroèno, barem je promil neogranièenog web prostora osloboðen virtualnog puštanja krvi.
U neredima je zapaljeno vozilo policije
Na istom tom portalu, meðutim, nekoliko dana nakon smrti Vedrana Puljiæa, bijega osumnjièenog ubojice Olivera Knezoviæa, navijaèke blokade glavne sarajevske prometnice i uzvratnih protesta u Širokom Brijegu, oglasio se netko tko se predstavlja kao Bevzil, roðeni Èitluèanin, dakle Hercegovac, na studiju u Mostaru i otvorio raspravu na više nego zanimljivu temu: »Kako Sarajlije doživljavaju Zapadnu Hercegovinu?« Na kraju pismenog - a znamo kako to kod internetskih diskutanata nije èest sluèaj - artikuliranog, argumentiranog posta, Bevzil je upitao: »Pitam vas, kad smo onda svi postali ustaše , otkud ta silna mržnja i predrasude?«
Za divno èudo, u nekih tristotinjak odgovora, mahom Sarajlija i veæinom Bošnjaka, Èitluèaninu nitko, za sada, nije odgovorio uvredama, ali jest, za bosanskohercegovaèku prijestolnicu tipiènim, razumijevanjem koje prati obavezno »ali«. »Sarajlije gledaju ok na Zapadnu Hercegovinu, ali ne mogu se oteti dojmu da Zapadna Hercegovina ne gleda pozitivno na multikulturno i multietnièko Sarajevo. Kako im nije bilo žao naših momaka koji su sve i svašta proživjeli u blokiranom i napaæenom Sarajevu? Tebi momak svaka èast i ne boj se, Sarajlije primaju sve ljude dobre volje i srca, i mi njih prepoznamo. Pozzzzz Èitluèaninu koji studira u Mostaru!!!!«, otpisala je tako djevojka, žena, skrivena iza nicka Miss RX.
Zemlja ustaša u civilu
Ono što su nekada bile i što zapravo jesu i sada u takozvanom real lifeu stadionske tribine, s kojih se glasnije i emotivnije izražavaju dominantni stavovi neke zajednice - gradske, nacionalne ili etnièke, a najèešæe sve i jedne - to su u suvremenom, cyber svijetu, internet forumi na kojima veæina sudionika artikulira dominantno mišljenje iz vlastitog okruženja. Samo što se, ponekad, govori ljepše. Nema, naime, nikakve suštinske razlike izmeðu onoga što je napisala Miss RX i onoga što su navijeèi Sarajeva ili gosti u programima lokalnih televizija govorili nakon širokobriješke krvave nedjelje: »Široki Brijeg je zloèinaèko i ustaško leglo što je poznato iz prošlog režima i nema tu šta da se prièa«; odnosno: »To nije sukob dvije navijaèke skupine, to je sukob navijaèke skupine i lokalnih stanovnika koji su, inaèe, jako netrpeljivi, gadne naravi i imaju hiljadu razloga da nas mrze«.
Odnos Sarajeva i Širokog Brijega, doveden do krajnje netrpeljivosti jednim ubojstvom i nekolicinom ranjavanja - meðu kojima je i ono Širokobriježanina Željka Zadre koje se glavnom gradu BiH, prosto, doživljava manje ozbiljnim od ranjavanja Sarajlija u Hercegovini, jer je, kako to uvijek biva u situacijama apsolutne podijeljenosti svijeta na naše i njihove, svaka njihova nesreæa manja od najmanje naše - specifièan je, meðutim, samo po svojim manifestativnim oblicima, po skoro kolektivnoj spremnosti na glasno i javno izricanje onoga što se misli, ali se ili krije ili tiho govori. Sarajevo se, naime, sa svojom okolinom, sa ostatkom države kojoj je glavni grad, ili apsolutno ne razumije ili ne podnosi, i pri tome ne pokazuje niti malo želje za razumijevanjem druge, odnosno drugih strana. Za prosjeènog stanovnika prijestolnice Zapadna je Hercegovina zemlja ustaša u civilu, Istoèna je, pak, istureno odjeljenje Ravne Gore.
Razbijeno staklo u Širokom Brijegu
Navijaèko psovanje Markala
No niti s onima dijelovima BiH u kojima su veæina Bošnjaci, nema nekog naroèitog razumijevanja, nego su tek etikete blaže. A svi pokušaji shvaæanja svjetova izvan granica Kozija Æuprija - Ilidža, svode se na banalna kafanska propitivanja, poput onoga upuæenog piscu, bivšem pripadniku Armije BiH, Krajišniku s iskustvom meðubošnjaèkog sukoba na zapadu Bosne, Faruku Šehiæu: »Š o se, ba, ono jarane vi gore poklaste izmeðu sebe?«.
Glavni su gradovi svugdje svjetovi za sebe, samo što negdje to ne znaèi puno - kao u SAD-u ili Turskoj, gdje su Washington odnosno Ankara administrativni, a New York i Istanbul centri svega ostalog - negdje se, opet, prijestolnica doživljava kao Arkadija nastala na isisavanju onoga što je provincija zaradila - kao u Hrvatskoj ili bivšoj Jugoslaviji - dok je ovdje, u BiH, »kulturno i administrativno sjedište« države u stvarnosti sve više ono što je tokom opsade bilo i u stvarnosti i u pjesmi Abdulaha Sidrana: Planeta Sarajevo.
Ostatak Bosne i Hercegovine razoèaravajuæi je za Sarajevo svaki put kada život pokaže kako ne funkcionira kao u projekciji iz glavnog grada. Nivo reakcije, pak, direktno zavisi od pojedinaènih dogaðaja, njihovih posljedica, ali i, dobrim dijelom, nacionalnosti aktera. Kada, recimo, navijaèi Nogometnog kluba »Èelik« iz Zenice gostima iz Sarajeva psuju Markale i pjevaju »oj Srbine proklet bio, što Koševo nisi zapalio«, onda se to èita kao dokaz »zenièkog papanluka«, »seljaèke zavisti« radnièkog grada spram Èaršije bez koje u BiH ne bi bilo nièega niti važnog niti vrijednog. Kada se ista stvar dogaða u Banjoj Luci ili Zapadnom Mostaru, onda je to, opet, samo potvrda kako tamo žive sve sami èetnici i ustaše ili, u blažoj varijanti, »netrpeljivi stanovnici gadne naravi koji imaju hiljadu razloga da nas mrze«.
Odnos prema ostatku države
Bezbroj je opravdanja sarajevocentriènosti: od razumljivih, stvarnih, ljudskih, pa povijesnih, politièkih, kulturoloških... Ima tu, vjerovatno, nagomilanog manjka važnosti iz prošlosti - jer, prosto, Sarajevo je sve do 1992. bilo grad u kojem su se tek provodile odluke donošene u stvarnim, pravim glavnim gradovima država, od Otomanske i Austro-ugarske imperije, do SFR Jugoslavije. Ima, kako da nema, posljedica neljudske, užasne opsade u kojoj je jedan grad èetiri godine zapravo bio sam sa sobom i vlastitim umiranjem. Ima, svakako, i krivice »druge strane«: svugdje je, osim u istoènom Mostaru, tokom rata vladalo nerazumijevanje dimenzija sarajevske apokalipse, a nisu bili rijetki niti ironijski komentari na radijske izvještaje o snajperskoj paljbi po prijestolnici ili otvorena zavist jer »Sarajlijice kukaju, a svaki dan dobija avione humanitarne pomoæi«. No, ono što se može i rastumaèiti i razumjeti, nije uvijek, ustvari najèešæe nije nikada, ono što bi se moglo opravdati ili prihvatiti kao takvo i nepromjenjivo.
Ni u manje kompliciranim društvima od bosanskohercegovaèkog nije dobro kada se putnici iz »provincije« u glavnim gradovima osjeæaju kao u bogatom, ureðenom inostranstvu, pa im nikako nije jasno zašto ih suputnici nisu probudili na pasoškoj i carinskoj kontroli. Dokaz tome je, recimo, dalmatinski doživljaj Zagreba, koji s vremena na vrijeme eskalira stadionskim ili uliènim nasiljem, a redovno za posljedicu ima ekonomsko i kulturno odumiranje jadranskih gradova, te odlaske na studije bez povratne karte, s kojih æe se nakon èetiri, pet godina diplomirani dotepenci vraæati doma ljeti, da uz gradele i vino prièaju kako tu lipotu niko ne more platit, ali æe, ipak, na svaku pomisao života izvan Zagreba sumnjièavo vrtiti glavom i govoriti kako je, ipak, tamo posao, novac, škole, špica, zoološki vrt, kazališta, koncerti... »A ode, kad proðe lito, ki da sve umre«.
U složenim državnim zajednicama, meðutim, puno, jako puno toga zavisi kako od same atmosfere u glavnom gradu, tako i od njegova odnosa spram ostatka države. A Sarajevo, rekosmo, ima samo projekcije i razoèarenja; projekcije drugih sazdane od, mahom, predrasuda i projekcije sebe pune uljepšavanja - te razoèarenja, ali uvijek drugima. Nekada su ta razoèarenja sitna, izazvana time što se više nitko, kao što je nekada, navodno, bilo u Tešnju, ne slika pored automobila iz Sarajeva kao pored spomenika - ponajmanje zato što se iz bh registarskih ploèica ne može proèitati ime grada iz kojeg putnik dolazi - nekada veæa, »jer nas tamo pravo mrze«, a nekada tolika da na se na kraju u njima poène perverzno uživati, jer pokažu, kako je kazao poznati sarajevski glumac nakon vijesti o skorim protestima u Širokom Brijegu, »da oni više i ne kriju ko su i šta su«.
Iluzorno je, naravno, oèekivati da æe Bosna i Hercegovina dan nakon što Sarajevo »shvati« svoju okolinu, svanuti kao lijepa, mirna, bogata, nepodijeljena, miroljubiva zamlja u kojoj sunce grije kao nigdje drugo. No, ovako, vlastitom samodovoljnošæu - mnogo više nego kapitalom kojim odudara od ostatka siromašne države - uljuljkanošæu u kult žrtve koji zahtijeva uvijek i prije svega žaljenje »naših momaka koji su sve i svašta proživjeli u blokiranom i napaæenom Sarajevu«, te aktivnim ignoriranjem svijeta oko sebe, Sarajlije postaju akteri pretvaranja nasilnog u prirodni proces dubinske podjele Bosne i Hercegovine. I ma koliko zvuèalo patetièno ili programski, za glavni je grad neophodno da pokuša razumjeti da li se u Zenici, Tuzli, kao i u Banjoj Luci i Trebinju, odnosno Širokom i Posušju, zaista »ne gleda pozitivno na multikulturno i multietnièko Sarajevo« i zašto; te ima li u tim gradovima - po svemu osim zemljopisno udaljenijim od Sarajeva nego Zagreb i Beè, Beograd i Istambul - i razumljivih, od nacionalistièkih i secesionistièkih ideologija osloboðenih »hiljadu razloga« za manjak ljubavi i višak nedoživljavanja Sarajeva kao svog glavnog grada.
14.10.2009
Pincom.info/ H-Alter
http://pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=70813
|
14-10-2009 at 22:23 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Italija Bosanku proglašava pravednicom
Sveèanom ceremonijom pod pokroviteljstvom predsjednika Italije Giorgija Napolitana 18. oktobra æe u Padovi Republika Italija proglasiti Bosanku Ivanku Šuæur pravednicom.
Ivanka Šuæur iz Bosne i Hercegovine prije 17 godina spasila je djeèaka Elvisa Salkanoviæa kojeg je pronašla na ulici. Za to joj država Bosna i Hercegovina nije odala priznanje, ali jesu nevladin sektor i država Italija.
U Ivankino ime i uime još dva graðanina Bosne i Hercegovine bit æe posaðeno drvo i otkrivena spomen-ploèa u Parku pravednika. Sve troje su ovu titulu zaslužili pokazujuæi nesebiènost prema drugima u toku rata.
Dva dana prije toga, 16. oktobra, Ivanka æe obilježiti 17 godina otkako je u njenu kuæu došao Elvis Salkanoviæ, koji je danas zove mamom. Elvisa je pronašla u blizini svoje zgrade u Hrasnici kraj Sarajeva 16. oktobra 1992. godine, kada je veæ imala troje djece.
Iako je bio rat, i nisu imali ni dovoljno hrane, Ivanka je odluèila zadržati Elvisa i pružiti mu sve što i svojoj djeci.
"Uzela sam kanistere da odem po vodu. Ljudi su mi govorili da sam luda, jer su granate veæ èešæe padale. Prošla sam pored zgrade u kojoj je prije bio smješten Turist biro, a u kojem sam poslije našla to dijete, i ništa nisam vidjela.
Kada sam natoèila vodu, pala je granata. I onda sam èula djeèiji plaè. On je izvirio iz one prostorije, dotrèao do mene i uhvatio me za vrat. Uzela sam ga u naruèje, a on me je toliko stisnuo da sam jedva i disala.
A on je samo jecao i plakao. Uplašio se toliko da u naredne èetiri godine nije ništa govorio", isprièala je Ivanka u razgovoru za BIRN-Justice Report.
Uz djeèaka je pronaðena cedulja na kojoj je pisalo da je majka umrla, a otac pobjegao i da onog ko pronaðe dijete mole da ga odvede u policiju. Na cedulji je pisalo da se djeèak zove Elvis Salkanoviæ i da je roðen u Èapljini 9. januara 1991.
Ivanka je cedulju predala policiji, ali je sutradan došla socijalna radnica i rekla joj da dijete ostane kod nje.
"Eto, on je i danas sa mnom", kazala je Ivanka. Elvis Salkanoviæ sada ima 18 godina i ide u Srednju grafièku školu.
"Želja mi je da doèekam da i Elvis završi školu, da ima svoj posao i porodicu. Dok sam živa, ja æu se brinuti za njega. Za mene je svako dijete bez majke siroèe. Njegova je sudbina takva.
Njega je Bog donio meni", naglasila je Ivanka, koja je u februaru ove godine dobila i nagradu "Duško Kondor" za graðansku hrabrost i afirmaciju graðanske hrabrosti.
Pored Ivanke Šuæur, Hrvatice koja je bila udata za Srbina iz Bosne, još tri dosadašnja dobitnika Nagrade “Duško Kondor” takoðer su proglašeni pravednicima u italijanskom gradu Padovi.
Prošle godine je to bio Lazar Manojloviæ iz Bijeljine, koji je 1992. kao direktor Osnovne škole “Radojka Lakiæ” u Bijeljini odbio zahtjev onih koji su provodili etnièko èišæenje nesrba da u školu idu djeca samo jedne etnièke grupe i da im preda spiskove ostale djece.
Ovogodišnji pravednici su i Dragan Andriæ iz Konjica, koji je u proljeæe 1992. organizirao izvlaèenje i spašavanje desetina unesreæenih civila prognanih iz svojih domova i izgubljenih meðu stijenama istoène Hercegovine, te Ðuro Ivkoviæ i njegova porodica iz Nevesinja, koji su tokom 1992. od sigurne smrti spasili najmanje petero djece i tri žene te više prognanih i nenaoružanih civila Bošnjaka zatoèenih u stanici milicije u Nevesinju i okolnim logorima u istoènoj Hercegovini.
(FENA)
|
15-10-2009 at 18:34 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
"Gde ima dima..."
Od samog pocetka se suskalo :
POTVRÐENE SUMNJE Pincom.info: Zbog ubojstva Puljiæa uhiæen policajac
LJUBUŠKI - Dvadesetsedmogodišnji policajac iz Ljubuškog Dragan Vukojeviæ uhiæen je jer je osumnjièen za ubojstvo navijaèa Sarajeva Vedrana Puljiæa 4. listopada u Širokom Brijegu i na temelju zahtjeva Županijskog tužiteljstva odreðen mu je tridesetodnevni pritvor, potvrdila je Feni Dragica Šimiæ, predsjednica Županijskog suda u Širokom Brijegu.
Navodno se Vukojeviæ branio tvrdnjama da nije pucao za vrijeme trajanja širokobrijeških nereda. Tvrdio je da mu je Knezoviæ otrgnuo pištolji i da je on pucao, no vještaèenjem su otkriveni tragovi baruta upravo na rukama policajca Vukojeviæa, koji je tvrdio da je to od baklji s kojima je bio u dodiru.
Pao na poligrafu?!
Vukojeviæ je, kako saznajemo pao i na poligrafskom testiranju. Daljnja istaga trebala bi utvrditi je li Knezoviæ uopæe oteo pištolj policajcu Vukojeviæu i ako jeste je li i on pucao iz njega.
Buduæi su iz policijskog pištolja ispaljena dva hitca, od kojih je jedan usmrtio Puljiæa, trebat æe utvrditi je li Vukojeviæ ispalio oba hica ili samo jedan i je li hitac kojeg je on ispalio bio taj koji je usmrtio Puljiæa. Prema raspoloživim informacijama, Puljiæ je ubijen streljivom kalibra devet milimetara, što odgovara pištoljima marke "Glock", koji su službeno policijsko oružje.
Kako saznaje Pincom.info i dalje ostaje na snazi meðunarodna tjeralica za Oliverov Knezoviæem sve dok se ne utvrdi tko je uistinu ubio Vedrana Puljiæa
Ministar unutarnjih poslova Zapadnohercegovaèke županije, Ivica Gašpar kazao kako se još ne zna je li u pitanju ubojstvo ili nesretan sluèaj.
Kaznene prijave
Inaèe, županijska tužiteljica Vesna Æavar kazala je da su od Federalne uprave policije u Tužiteljstvo ZHŽ-a do sada stigle i kaznene prijave protiv èetiri osobe iz Sarajeva koje su sudjelovale u neredima u Širokom Brijegu 4. listopada.
Glasnogovornik Federalne uprave policije Robert Cvrtak izjavio je da je Federalna uprava policije do sada saslušala 50-ak osoba i županijskom Tužiteljstvu u Širokom Brijegu i podnijela 11 kaznenih prijava, a da se veæ danas može oèekivati i poveæanje te brojke.
Prema izvorima Pincom.info u federalnoj upravi policije identificirano je ukupno 20 huligana iz Sarajeva koji su poèinili kaznena djela i protiv kojih æe biti podnesene kaznene prijeve županijskom tužiteljstvu.
Policija nastavlja rad
Radeæi na otkrivanju izvršitelja kaznenih djela i rasvjetljavanju svih okolnosti i posljedica nereda koji su se 4. oktobra dogodili u Širokom Brijegu, do sada su angažirani svi raspoloživi kapaciteti Federalne uprave policije, MUP-a Zapadnohercegovaèkog kantona i MUP-a Kantona Sarajevo, saopæeno je iz Federalne uprave policije.
U suradnji s nadležnim tužiteljstvima službenici policije su slobode lišili ukupno 10 osoba: jednu zbog postojanja osnova sumnje da je poèinila kaznena djela ubojstvo i ubojstvo u pokušaju, jedna osoba lišena je slobode zbog postojanja sumnje da je poèinila kazneno djelo izazivanje opæe opasnosti a u vezi s teškim kaznenim djelom protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine, te osam osoba za koje postoji sumnja da su poèinili kazneno djelo protuzakonito oslobaðanje osobe koja je lišena slobode.
Pored navedenog, policija je saslušala ukupno 55 osoba, od kojih su 44 osobe saslušane u svojstvu svjedoka, dok je preostalih jedanaest prijavljeno tužiteljstvu zbog postojanja sumnje da su poèinili kaznena djela napada na službenu osobu u obavljanju poslova sigurnosti i sudjelovanja u tuènjavi.
Takoðer, u sklopu istrage oko naèina postupanja policijskih službenika do sada su suspendirana tri policijska službenika i protiv njih æe biti pokrenut disciplinski postupak radi utvrðivanja eventualnih propusta prilikom obavljanja službenih radnji.
U toku su daljnje aktivnosti na rasvjetljavanju ovog dogaðaja, navode iz policije.
Podmetnuto ubojstvo!?
I dok su pojedini, napose sarajevski mediji na naslovnicama veæ osudili Knezoviæa, nakon što je on pritvoren i osumnjièen za ubojstvo, donoseæi naslove: "Oliver Knezoviæ ubio Vedrana Puljiæa", bez ograde da je Knezoviæ samo usumnjièen za Puljiæevu obojstvo Pincom.info jedini je tvrdio kako izjave oèevidaca, ali i druge okolnosti upuæuju na to da je Knezoviæu, koji je u meðuvremenu pobjegao iz pritvora, podmetnuto ubojstvo Vedrana Puljiæa.
Podsjetimo, Pincom.info prvi je ukazao na moguænost da je prvotno osumnjièenom Oiveru Knezoviæu podmetnuto ubojstvo Vedrana Puljiæa, s obzirom da je Puljiæ ubijen iz policijskoga pištolja, što je potvrdio sudski vještak.
Oèevidci dogaðaja na Širokom Brijegu kazali su tada Pincom.info kako je Knezoviæ imao kalašnjikov iz kojeg je rafalno pucao u zrak, a ne u navijaèe, te kako se nalazio u blizini kuæe Željka Zadre, prilièno udaljen od mjesta gdje je poginuo Puljiæ. Knezoviæ je prema tvrdnjama izvora Pincom.info rafalno pucao u zrak nakon što je netko iz grupe od 15 sarajevskih huligana, koji su napali Zadru u dvorištu njegove kuæe, metkom iz pištolja ranio Zadru u nogu.
Evo što smo tada otkrili:
Knezoviæu podmetnuto ubojstvo Vedrana Puljiæ
http://www.pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=70626
VIDEO DOKAZI TKo je ubio Vedrana Puljiæa?
http://www.pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=70658
15.10.2009.
Pincom.info
http://pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=70848
|
15-10-2009 at 19:46 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Rodni list važiæe neogranièeno
Datum: 15.10.2009 17:57
Autor: Bojana Divljak
BANJALUKA - Izvod iz matiène knjige roðenih ubuduæe neæe imati ogranièen rok važenja zbog èega æe biti smanjeni troškovi graðana i gužve u opštinama, potvrdio je Zoran Lipovac, ministar uprave i lokalne samouprave RS.
"Institucije u RS neæe više moæi zahtijevati od graðana prilikom konkurisanja za posao, upisa u školu i fakultet ili ostvarivanja odreðenih prava da rodni list mora biti mlaði od šest mjeseci", rekao je Lipovac.
On je rekao da je i korak dalje u olakšavanju procedure dobijanje izvoda iz matiènih knjiga uvezivanje matiènih ureda.
"S obzirom na to da æe matièni uredi biti uvezani, svaki graðanin æe moæi uvjerenje ili izvod dobiti u bilo kojoj opštini u RS, a neæe biti prinuðen da iz jednog mjesta ide u drugo kako bi pribavio potrebne dokumente", dodao je Lipovac.
Prema njegovim rijeèima, u matiène knjige se svakodnevno unose promjene o liènom stanju graðana, što govori da izvod i kada nije stariji od šest mjeseci nije garant da sadrži i posljednje podatke upisane u matiènu knjigu.
"U tim sluèajevima praksa je bila neujednaèena jer su neke institucije tražile uvjerenja i izvode koji nisu stariji od šest mjeseci, dok su druge insistirale da oni ne budu stariji od tri mjeseca", kazao je Lipovac.
Prema njegovim rijeèima, ispravke u matiènim knjigama nakon zakljuèenja upisa mogu se vršiti samo na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog organa.
"Trenutno izvodi iz matiènih knjiga važe šest mjeseci i to je stanje koje je neutemeljeno u propisima. Ovakva praksa novim Zakonom o matiènim knjigama se izrièito zabranjuje", istakao je Lipovac.
Primjena ove prakse poèeæe stupanjem na snagu Zakona o matiènim knjigama, koji je trenutno blokiran od strane Kluba Bošnjaka u Vijeæu naroda RS, koji je stavio veto na ovaj dokument.
Edin Ramiæ, predsjednik ovog kluba, rekao je da je Zakon o matiènim knjigama blokiran jer treba strankama da izvode iz matiènih knjiga dobijaju na pismu na kojem to žele.
"Ovim zakonom to nije naznaèeno. Takoðe, i upis u matiène knjige bi trebalo da se vrši na jezicima i pismima svih konstitutivnih naroda u RS", kazao je Ramiæ.
On je dodao da je o ovom problemu i juèe razgovarao s ministrom Lipovcem, te da se nada da æe se usaglasiti oko izmjena Zakona o matiènim knjigama, te da to neæe završiti na Ustavnom sudu RS.
Dobroslav Æuk, naèelnik opštine Trebinje, podržao je odluku po kojoj rodni list neæe imati ogranièen rok trajanja.
"To je zaista veliki napredak. Rodni list je rodni list i nema potrebe da mu se ogranièava rok trajanja. Bez potrebe su graðani svakih šest mjeseci morali vaditi novi dokument", rekao je Æuk.
Milovan Èereg, naèelnik opštine Brod, takoðe je podržao odluku po kojoj rodni list neæe imati ogranièen rok trajanja i dodao da je to pozitivno i da je to velika olakšica graðanima.
(Nezavisne novine)
http://www.nezavisne.com/dogadjaji/vijesti/47495/Rodni-list-vazice-neograniceno.html
|
16-10-2009 at 06:49 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
nevenkagaragic Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-02-2008 Lokacija: Tuzla Odgovori: 2378 IP: Maskiran
|
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
PSIHIJATAR!?
Kako to poznato (i jadno) zvuci!
Psihijatar silom odveo ženu i dijete u Tuzli
Dr. Boro Laziæ, 45-godišnji neuropsihijatar i vlasnik privatne bolnice za bolesti zavisnosti u Beogradu, uhapšen je u trenutku kada je iz Srbije pokušao preko graniènog prelaza Mali Zvornik da preðe u Bosnu i Hercegovinu. Za njim je ranije raspisana potjernica zbog fizièkog i psihièkog zlostavljanja supruge, maloljetne kæerke i majke.
Njegova supruga podnijela je prijavu zbog toga što je žestoko pretukao, a nešto prije toga dr. Laziæ je istukao i svoju maloljetnu kæerku. Policija ga je odmah privela, ali je ostalo nejasno zbog èega je nakon saslušanja pušten. I nakon toga, on je nastavio da tuèe ženu i dijete, pa je policija izdala potjernicu i odredila mu jednomjeseèni pritvor.
U prijavi njegove supruge stoji da je on jedan dan zakljuèao stan, zamraèio prozore i poèeo da je optužuje da je pronevjerila novac njegove bolnice – 600.000 eura. Kada je odgovorila da to nije taèno, on je šakama udarao po glavi i kada je ona pala, dr. Laziæ je tukao nogama. Potom je od nje tražio dokaz da su djeca njegova i prijetio da æe zaklati kæerku ako ne prizna da ga je varala. Nakon toga je otvorio kupatilo u kojem je bila njihova kæerka i odmah je fizièki nasrnuo na nju i pretukao je, prijeteæi supruzi da æe joj èuvari njegove bolnice polomiti ruke i noge ako izaðe iz stana.
Malo poslije, silom je ženu i kærku strpao u automobil i odvezao u Tuzlu kod njegovih prijatelja. Oni su ga ubijedili da ode u psihijatrijsku bolnicu u Valjevu i poslušao ih je pa je tamo odmah smješten na lijeèenje. Meðutim, uspio je nagovoriti dežurnog ljekara da ga pusti da ode u manastir Leliæ i tu se posvaðao s monahom Georgijem koji je o tome obavijestio policiju. Od tada mu se izgubio svaki trag, a supruga i kæerka su se iz Tuzle vratili u Beograd. Nakon što je uhapšen pri pokušaju ulaska u BiH, prebaèen je u zatvor u Beogradu.
Od Šekoviæa preko Srebrenice do Zaira
Dr. Boro Laziæ poèeo je ljekarsku karijeru u BiH, u Šekoviæima, a u toku rata bio je èlan troèlane grupe zadužene za izvlaèenje srpskih ranjenika iz Srebrenice.
Nakon rata u BiH, otišao je 1997. godine u Zair, zajedno s plaæenicima Miloradom Pelemišem i Jugoslavom Petrušiæem Dominikom koji su uèestvovali u mnogim ratnim zloèinima u BiH. Tamo je zaradio puno novca kojeg je uložio u svoju privatnu bolnicu u Beogradu za lijeèenje narkomana.
(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=8778
|
17-10-2009 at 10:38 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 46
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Tuzlarije : Sve ostale vijesti,komentari.. |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|