Puna imena tuzlanskih "kauboja"...

Ranjen u diskoteci

Datum: 14.02.2010 20:52
Autor: J.Š.

TUZLA - Adnan Palić (24) iz Tuzle teško je ranjen u pucnjavi koja se u subotu, oko 23.30, dogodila u diskoteci "Privilege" u hotelu "Tuzla".

Njega je iz pištolja kalibra 7,62 milimetra pogodio Elvir Hamzić (24) iz Tuzle, koji je ciljao u drugog gosta u diskoteci.

Iako u MUP-u TK i Kantonalnom tužilaštvu Tuzla kriju identitete aktera, saznajemo da je do pucnjave došlo kada je zaštitar pokušao spriječiti sukob Hamzića i Emira Kodžage, zvanog Kodžo, (39) iz Tuzle.

Zaštitar je Hamzića pokušao udaljiti iz diskoteke i u izgurivanju Hamzić je ispalio jedan hitac, koji je pogodio desetak metara udaljenog Palića.

Palić je, kako je konstatovano uviđajem, stajao za stolom okrenut leđima Hamziću kada ga je metak pogodio. Ljekari UKC Tuzla su konstatovali prostrelnu ranu u predjelu potkoljenice, te je zadržan na liječenju, dok je Hamzić u bjekstvu. Tužilac Alija Šukalić potvrdio nam je da su Hamzić i Kodžaga policiji poznati kao kriminogene osobe, a pretpostavlja se da je između njih odranije postojao sukob, čiju pozadinu nadležni ispituju.

"Do pucnjave je došlo odmah po dolasku E.H. u diskoteku. Kada je ugledao E.K. među gostima, krenuo je prema njemu. Nije bilo nikakve svađe, već je zaštitar po njihovim pogledima vidio da će izbiti sukob i stao između njih", pojasnio je tužilac Šukalić.

(Nezavisne novine)
http://www.nezavisne.com/hronika/vijesti/53240/Ranjen-u-diskoteci.html

Malo prebrojavanja krvnih zrnaca

Neslužbeno: Više od 95 posto Hrvata danas živi u F BiH, od čega više od polovice u Hercegovini

Darijan Grubišić prikupio je a hercegovački portal Poskok.info objavio podatke o broju Hrvata u BiH.. Ne navodeći tko je Darijan Grubišić Poskok piše kako je on prije nekoliko godina počeo prikupljati podatke o broju vjernika po župama u BIH i usklađivati ih s granicama općina, te usput utvrditi eventualne brojeve Hrvata ateista na pojedinim područjima BIH, te je nakon mnogo truda i poteškoća uspio prikupiti sve podatke o broju Hrvata u BIH.

Kako, u BiH od 1991. nije bilo popisa stanovništva, nitko zapravo pouzdano ne zna koliko BiH ima stanovnika, nitu koliko u BiH živi Hrvata, Bošnjaka i Srba. Prema podatcima koje je prikupio Grubišić, koji su naravno neslužbeni, prošle 2009. u BiH je živjelo 473.242 Hrvata, što je 62,6 posto u odnosu na prijeratni broj. Hrvati u BiH ( 755.863). Prema ovim podatcima Hrvati sada ćine između 14 i 15 posto stanovništva BiH. Zanimljivo je da više od polovice Hrvata u BiH preciznije 249.295 ili 52,6 posto danas živi na području triju hercegovačkih županija, premda je predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić nedavno izjavio kako u Hercegovini živi samo trećina bh. Hrvata.

Tako u Hercegovačkoneretvanskoj županiji živi 123.281 Hrvat, Zapadnohercegovačkoj 82.364, i Hercegbosanskoj 43.650. U Srednjebosanskoj županiji živi 84.880 Hrvata, u Tuzlanskoj 29.801,u Zeničkodobojskoj 40.303, u Sarajevskoj 16.793, Posavskoj 30.481 i Goraždanskoj 465 Hrvata. U Brčko distriktu nastanjeno je 6.757 Hrvata.

U Republici Srpskoj živi 22.345 Hrvata, što je manje od 5 posto ukupnog broja Hrvata u BiH, ili samo 10 posto ukupnog predratnog broja Hrvata, koji su živjeli na teritoriji današnje RS.

Iz analize je vidljivo da se broj Hrvata u manjinskim hrvatskim područjima smanjio, dok se u većinskim hrvatskim područjima (koja su u ratu bila pod kontrolom HVO-a) uglavnom povećao ili ostao isti. Primjerice u Mostaru je prije rata živjelo 42. 648 ili jedan posto manje Hrvata nego Bošnjaka, a sada ih na području grada Mostara, prema ovim podatcima, živi 61.734.

Poskok piše, kako bi, ukoliko bi većinski hrvatska područja u BiH bila u sastavu federalne jedinice s hrvatskom većinom, koja bi bila formirana po načelu teritorijalnog diskontinuitata, ta federalna jedinica obuhvaćala čak 85 posto Hrvata u BiH.

(Dnevnik.ba)

Problem maloljetničke delikvencije je marginaliziran na svim nivoima

Biro za ljudska prava iz Tuzle je jedna od rijetkih nevladinih organizacija koja se bavi riješavanjem problema maloljetničke delikvencije. Više od četiri godine napornog rada rezultirale su uspostavljanjem Disciplinskog centra za maloljetnike u Tuzli, a o njihovim uspjesima pisao je i BBC. Upravo o radu ove organizacije i rezultatima njihovog rada razgovarali smo sa program koordinatoricom Biroa za ljudska prava, Elizabetom Lukačević.



Riješavanjem pitanja maloljetničke delikvencije na Tuzlanskom kantonu i šire bavite se više od četiri godine. Kako je sve počelo?

- Na početku nismo bili previše ambiciozni i krenuli smo od lokalnog nivoa. Počeli smo sa istraživanjem stanja maloljetničkog prestupništva u Tuzlanskom kantonu, a analiza koja je proizašla iz istraživanja ušla je u zvaničnu informaciju prema Skupštini TK 2007. godine. Na osnovu nje je donijeta odluka o osnivanju Disciplinskog centra za maloljetnike u Tuzli, što smo shvatili kao veliko priznanje i motivaciju za još bolji rad, kazala je Elizabeta.

Pratite i provedbu državne Strategije protiv maloljetničkog prestupništva, čija je implementacija nažalost morala čekati slučaj Denisa Mrnjavca, a sredinom ove godine se već završava. Koliko se uradilo do sada?

- Prema našoj analizi, koju smo radili protekle godine na području cijele BiH, veoma malo je urađeno. Iako je planirana za period od 2006. do 2010. godine, dvije godine je stajala u nečijoj ladici i čekala na bilo kakvu implementaciju. Tek nakon Mrnjavca - 2008. i 2009. se uradilo nešto, kao npr. osnivanje Koordinacionog tijela za praćenje implementacije Strategije protiv maloljetničkog prestupništva, ali ipak sve je to nedovoljno za ispunjenje njenih strateških ciljeva.



Koji je bio najveći problem u implementaciji Strategije?

- To su prvobitno institucije na svim nivoima vlasti, kao i manjak volje, te dnevnopolički problemi koji ovaj problem marginaliziraju. Ni profesionalci nisu na pravi način educirani i ne znaju kako treba raditi sa maloljetničkim prestupnicima. Cijela ova problematika je zapostavljena i marginalizirana na svim nivoima, a ni NVO sektor se ne bavi dovoljno ovim pitanjem, odgovara Lukačević.

Koliko je važna prevencija maloljetničkog prestupništva i na koji se način treba riješavati ovaj problem kada već nastane?

- Prevencija je najvažnija, ali gotovo niko ne radi na tome. Čak ni naš obrazovni sistem ne radi na tome. Mi smo radili na edukaciji sudija, tužilaca, policije, nastavnika, socijalnih radnika, novinara, kao i studenata budućih profesionalaca, te tako stvarali temelje za smanjenje kriminaliteta maloljetnika i njihovo kvalitetno tretiranje. Moram napomenuti i to da su alternativne mjere tretiranja također jako važne. Kada već imamo maloljetnog prestupnika, onda su mjere kao npr. rad u humanitarnoj organizaciji, jako bitne za njegovu resocijalizaciju. Međutim, one se rijetko izriču i još su novi pojam u našem društvu.

Početkom februara u organizaciji Biroa za ljudska prava održan je okrugli sto na temu nacrta federalnog Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Jeste li zadovoljni rezultatima i zaključcima?

- Dobili smo zaista kvalitetne preporuke profesionalaca. Zakon je obiman i tretira mnoge aspekte ovog problema i mi ćemo od svih sakupljenih prijedloga i komentara na raspravi, napraviti jedan dokument koji ćemo poslati dalje u parlamentarnu proceduru. U Republici Srpskoj ovaj zakon je već usvojen i nadam se da ni Federacija neće puno kasniti sa usvajanjem i implemtacijom, jer bi zakon trebao pružiti dobar okvir za riješavanje pitanja maloljetničkog prestupništva, zaključila je Lukačević.

(Tuzlarije.net)

Dom mladih Tuzla

Crteži Hasana Mehinovića iz Tešnja pred tuzlanskom publikom

Sinoć je u Domu mladih Tuzla otvorena izložba crteža ˝Poentilistički realizirane vedute grada Tešnja˝, autora Hasana Mehinovića iz Tešnja.

Hasan Mehinović (1945) suočava se s motivom kudret-vode već treći put. Prvi put učinio je to pjesnički u 27 strofa od po sedam stihova, nadahnuto i zgusnutim smislovima, izgrcao poetički zrelo, promišljeno i snažno mit ili utopiju o kudret-vodi.



U ovoj prilici vrijedno je navesti barem prvu strofu:

Tabija mrmorom u tmini krije
kamenu dojku, curi joj mliječ,
miz bedra žuri u tmasti jaz,
a vila moli mjesečev trak
da skrije strasti srmen-srču,
stenjući rida iskonski mit,
u kuli gori srce u grču.



Koristeći poentilističku slikarsku tehniku Hasan Mehinović je dobio slike koje izgledaju kao rafinirno prepoznati oblici u topljenju leda. Izložene crteže možemo gledati i čitati kao epistole sazdane od relikata svega bivšeg što baštinimo iz prošlosti, ali i kao poruke koje nam dolaze iz budućnosti u skladu s našom nebrižljivošću i prijetnjom ishoda globalnog zatopljenja.



Prisutnima se obratio i književnik, nekadašnji direktor JU Dom mladih Tuzla, gospodin Atif Kujundžić.

“Tehnika koju je koristio gospodin Mehinović na svojim slikama vrlo je posticajna za razmišljanje. To mnoštvo tačaka svedeno je na nužni, minimalistički opseg koje je od pojedinih dijelova grada napravio prepoznatljive elemente koje odlučno zovemo vedute. Tačke koje ovdje vidimo mogu nas povesti razmišljanju u kome ćemo shvatiti svoju krhkost, skromnost, prolaznost i sve ono u čemu nas Tešanj nadilazio” rekao je Kujundžić.



Tešanj je grad koji brižljivo prenosi, njeguje i savremenom djelatnošću saobražava nekoliko svojih mitova koji mu čuvaju pamćenje, ali najznačajnije mjesto imaju mit o kudret-vodi i priča o pehlivanu. Dugačak je spisak ljudi, slikara, pjesnika, pisaca i putopisaca, čak i namjernika, koji su se umjetnički naslonili na Tešanj, njegovu tvrđavu, čaršiju, povijest i njegove magijski privlačne motive. Jedan od njih je i Hasan Mehinović čiju izložbu možete pogledati u nekoliko narednih dana.

(Tuzlarije.net)

[Edited by cupo on 16-02-2010 at 00:25 GMT]

BH Oskar u Tuzli - Skandal

Ma nije valjda?

”Tuzlanski list” prestao izlaziti

8:09, 16 Februar, 2010
Nastavak izlaženja novine zavist će od dogovora s upravom i vlasnikom.



Lokalne dnevne novine ”Tuzlanski list” neće se danas pojaviti na kioscima, nakon više od tri godine redovnog izlaženja, jer je kompletna redakcija, tridesetak urednika i novinara, odlučila jučer oko 16 sati napustiti radna mjesta, prije nego što je današnje izdanje novine bilo spremno za štampu.

Razlog za ovakav potez urednika i novinara ”Tuzlanskog lista”, kako nam je potvrđeno od nekolicine kolega, jesu finansijski problemi i nezadovoljstvo odnosom uprave i vlasnika novine Vahida Ibrišimovića. Uposlenici ”Tuzlanskog lista”, naime, plaće koje se inače isplaćuju u dva dijela, nisu primili već dva mjeseca. Svi članovi redakcije danas će redovno doći na posao, nastavak izlaženja novine zavist će od dogovora s upravom i vlasnikom.

(TIP/Dnevni avaz/E.H.)
http://www.tip.ba/2010/02/16/tuzlanski-list-prestao-izlaziti/

Studentska tribina - MODERNA KOMUNIKACIJA

HKD "Napredak" Glavna podružnica Tuzla i Franjevački samostan Tuzla će od četvrtka 18. februar 2010. godine započeti s organiziranjem studentskih tribina. Tema prve tribine je "Moderna komunikacija - Između otuđenja i čežnje za blizinom", a uvodničar i predavač je dr. sc. fra Drago Bojić.



Ovim putem pozivamo sve mlade i one koji se tako osjećaju da nam se pridruže u četvrtak na prvoj tribini. Tribina će biti održana u Galeriji "Kristijan Kreković" (Franjevački samostan) u 19 časova.

(Tuzlarije.net)

citat:

---

Crni Vuk wrote:
Dobra propaganda je ona koja vodi ka uspjehu, a loša je ona koja ne može ispuniti očekivani učinak. Zadatak propagande nije da bude inteligentna, već da bude uspješna.

Joseph Goebbels

Lavove hrane srpskom decom - Zlocin nad srbima Sarajeva


Splav od srpskih tijela - Stradanje srba Gorazda


Muslimani zapalili Vijecnicu - Dzihad protiv srpskih pisaca


Masakr u ulici Vase Miskina - Specjalci Mirza i Rusmir postavili mine


Masakr Markale - Laz i obmana, zavjera ustaskodzihadska


Otac srpske nacije Dobrica Ćosić smatra da je laganje vrhunska moralna vrijednost srpskog naroda i da je to temelj srpstva.
Evo direktan citat Dobrice Ćosića: ''Laganje je najbolja vrlina srpskog naroda.''
Dobrica Ćosić nastavlja i govori: ''Mi lažemo da bih varali sami sebe, da tiješimo druge, mi lažemo za oprost, mi lažemo da bih se borili protiv straha, lažemo da ohrabljujemo druge, lažemo da bih skrivali svoj i nečiji drugi jad. Laganje je oblik našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Mi lažemo na kreativan, maštovit i inventivan način.''

---

Ciscenje snijega Brcanska Malta, Mala pijaca

Dom mladih