Re: Aktivnosti Medžlisa Islamske zajednice u Tuzli
Promocija knjige ”Historija islamske civilizacije”
U srijedu, 26.januara, u Amfiteatru II Filozofskog fakulteta u Tuzli održat æe se promocija knjige ”Historija islamske civilizacije”, autora Ali Asghara Halebija. Promotori: prof dr Bego Omerèeviæ, dr Adnan Jahiæ, dr Amir Kariæ, mr, Saeid Abedpour i mr Fuad Hadžimehmedoviæ. Promocija poèinje u 18 èasova.
Re: Aktivnosti Medžlisa Islamske zajednice u Tuzli
Promovisana knjiga ”Historija islamske civilizacije”
Promocija knjige ”Historija islamske civilizacije” autora Ali Asghara Halebija održana je u srijedu uveèer u Amfiteatru II Filozofskog fakulteta u Tuzli. Promotori knjige bili su prof. dr. Bego Omerèeviæ, dr. Adnan Jahiæ, dr. Amir Kariæ, mr. Saeid Abedpour i mr. Fuad Hadžimehmedoviæ.
Knjiga je razultat predavanja iz predmeta ”Historija muslimanske historiografije” i ”Historija islamske kulture i civilizacije” koje je autor knjige Ali Asghara Halebija u protekle tri godine održao u u školi ”Tarbiyete Moderris” u Teheranu.
Prevodilac knjige na bosanski jezik, mr. Fuad Hadžimehmedoviæ je ovom prilikom istakao da je rijeè o djelu interesantnom za naše podneblje, buduæi da je malo ovakvih knjiga enciklopedijskog tipa. Upravo iz tog razloga èitaoci æe se moæi okoristiti i izvuæi puno toga zanimljivog.
O ovom djelu, iz perspektive historijskih uvjeta koji se spominju u ovoj knjizi u izgradnji jedne ovakve kulture i civilizacije na promociji je govorio doktor historijskih znanosti dr. Adnan Jahiæ .
O islamskoj civilizaciji prisutne je upoznao dr. Amir Kariæ, koji je izmeðu ostalog istakao:
"Drago mi je da se ovo djelo pojavilo na bosanskom jeziku. Djelo svjedoèi o jednoj osebujnoj islamskoj civilizaciji koja je svoj uspon doživjela u srednjem vijeku. Kada govorimo o srednjovjekovlju kao tami ljudskog duha, ili tamnome razdoblju možemo govoriti samo iz perspektive Evrope, a nikako apsolutizirati to kao da je kompletno èovjeèanstvo u tom vremenu doživjelo takvu jednu regresiju. Muslimanski genij je u to vrijeme iznjedrio najbolje plodove u domenu znanosti, umjetnosti, graditeljstva i svega onoga što predstavlja ljudski duh. Islamska civilizacija još svjedoèi da su u suštini civilizacije hibridni, heterogeni sistemi, jer je islamska civilizacija uzela sve najbolje plodove perzijske, starogrèke, indijske i kineske civilizacije, te ih oplemenila i dogradila, a zatim predala Evropi i bila bitan predujam za pojavu preporoda, odnosno renesanse u Evropi" - rekao je dr.Amir Kariæ.
Autor istièe da zahvaljujuæi istraživanjima antropologa i uèenjaka historije civilizacije, mnogim zapadnjacima je postalo jasno da su u izgradnji osnova tvrðave kulture i civilizacije ljudskog roda uèestvovali svi narodi. Ako danas neke grupe za sebe kažu da su tutori kulture i civilizacije naroda, dok druge ne smatraju uticajnim, posebno u izgradnji kulturoloških aspekata ljudske civilizacije, i zatim na razne naèine i neosnovanom propagandom poènu širiti rasizam, trebaju znati da je u dubinama nauke, spoznaje i duhovne kulture naroda rasizam uzaludan i da je dokaz neznanja i gluposti.
Muslimani takoðer moraju više pažnje pokloniti i moraju više razmisliti o svojoj prošlosti i svom stanju. Nauka (koja je korijen civilizacije) je u direktnoj vezi sa dogaðajima, iskustvima, svjedoèenjima i analizama; ponekad su to dešavanja iz prirodnih i materijalnih znanosti, a nekad su duhovne i humane znanosti - kaže autor knjige Ali Asgar Halebi.
Džamije u Tuzli graðene su puna èetiri i po stoljeæa. U nastavku možete proèitati osnovne podatke za džamije koje pripadaju Medžlisu Islamske zajednice Tuzla. Razdoblje od èetiri i po stoljeæa podijeljeno je na tri perioda: Osmanski i austrougarski period, period južnoslavenske državne zajednice i novi period. Podjela na ove periode je determinirana historijskim periodima vladavine politièkih i državnih sistema na bosanskim prostorima.
Osmanski i austrougarski period
Tokom osmanske uprave najèešæe su džamije gradili pojedinci-vakifi. Tokom austrougarske uprave neke su renovirane ili preureðivane.
Atik Behram-begova (Šarena) džamija
Ime Atik ova džamija je dobila zbog toga što je ona, vjerovatno, najstarija tuzlanska džamija, a Behram-begova je po tome što je preko puta nje bila smještena istoimena medresa, i što je vjerovatno sam ovaj vakif dao da se ona obnovi i održava. Prije požara 1871.godine bila je zidana od æerpiæa, s drvenom kupolom. Imala je nakon ponovne izgradnje 1888.godine i kupolu od èvrstog materijala, ali je ona brzo zamijenjena krovom od crijepa. Džamija je sagraðena na jednom manjem brežuljku, vrlo zanimljive izrade, velièine 10x10 i dominira okolinom. U prizemlju ona ima deset prozora. Prozori su pravljeni od željeza sa ukrštenim rešetkama. Unutrašnjost džamije je vrlo skromno omalovana raznim mustrama i dekorisana, mihrab je bez naroèite izrade, ali pravilnih linija. Minber je dosta malen i nizak, ali njegov zadnji dio izveden je u maurskom (arapskom) stilu. Munara se sastoji iz više djelova, pa je tako podnožje do vrha zida džamije èetvrtasto sa uskim krovom sa tri strane. Džamija kao i sami harem je osigurana potpornim zidom od kamena sa betonskom ploèom.
Hadži Hasanova (Èaršijska) džamija
Izvjesni Hadži Hasan je podigao ovu džamiju poslije 1548.godine, poslije èega je i mahala dobila njegovo ime. Stradala je od požara 1871.godine, a temeljito obnovljena 1874.godine. Džamija je kockastog oblika i dimenzija 12x12m.
Gazi Turali-begova (Poljska) džamija
Ova džamija je izgraðena 1572.godine, sredstvima jednog od utemeljivaèa moderne urbane Tuzle, Gazi Turali-bega. Više puta je obnavljana i adaptirana, a posebno je zanimljiva adaptacija iz 1878.god. Tada je, zbog izgradnje ceste i tonjena džamije, donji pod propao jedan metar, a gornji prozori postali donji. Tada su i džamija i munara nazidane. Sljedeæa velika adaptacija je izvršena navjerovatnije 1890.god., kada je uz džamiju izgraðeno i turbe od tesanog kamena, a posljednja 1967.godine. Džamija je trenutno zatvorena zbog rekonstrukcije.
Kethode-arapèica (Brðanska) džamija
Navjerovatnije je izgraðena u drugoj polovini XVI stoljeæa, od æerpiæa. Zidovi su debljine 70cm, a ima deset prozora. Dimenzije džamije sa sofama su 9x13,5m. Posljednja rekonstrukcija je raðena 1998.godine.
Mehmedagina (Jalska) kzlar džamija
Sagraðena je prije 1600.godine. Više puta je rekonstruisana, a najpoznatija je ona koju je dala uèiniti h.hfz.Hanuma Tuzliæ, u periodu 1890-1910.god.Dimenzije džamije su 11x10m, a munara je visoka 32 metra.
Huseina Èauša (Džindijska) džamija
Ovo je tipièna mahalska džamija, dimenzija 7x7m, s drvenom munarom.
Smještena je u zoni najintezivnijeg tonjenja terena u Tuzli, ispod slanih bunara, zbog èega danas nema stalnog džemata. Više puta je renovirana, ali je uvijek zadržavala provobitni izgled. Kvadratnog je oblika i ima vrlo dekorativna drvena vrata na dva kanata. Zidana je od æerpiæa s tim što je okvir oko vrata sveden na èemer kamena od miljevine. Mihrab u zidu je vrlo malen bez dekoracije, a æurs minber i mahfil su drvene izrade. Krov na èetri vode je prilièno visok i pokriven crijepom. Interestano da se gornji dio iznad sofa oslanja na osam drvenih stubova, koji su obraðeni u rezbarenju što predstavlja rad tadašnjih majstora. Uz džamiju se nalazi prislonjena drvena munara.
Arslagina (Vikaljska) džamija
Ime je dobila po istoimenoj tuzlanskoj mahali. U tome podruèju je neki Arslan-èauš poslije 1600.god., a prije 1645.god.podigao ovu džamiju i na taj naèin utemeljio i mahalu. Dimenzije džamije su najvjerovatnije bile 10x10m. Izgraðena je od æerpiæa i imala je nisku drvenu munaru. Godine 1952. porušena je do temelja, da bi bila ponovo izgraðena i otvorena 2002.god.
Vaiz Mehmed Ali-efendijina (Mejdanska) džamija
Sagradio ju je Dželal Vaiz Mehmed-Ali ef. 1644. godine. Jedna je od najstarijih saèuvanih džamija sa drvenom munarom na prostorima Južne Europe. Saèuvana je preko 360 godina i predstavlja pravu rijetkost na ovim prostorima. Predstavlja vjerski, kulturni, prosvjetni i društveni centar mahale. Mejdanska džamija se izvanredno arhitektonski i urbano uklapa u ambijent mahale. Iako nema obilježja monumentalnosti, ima vrijednosti autohtone ambijentalne arhitekture pripadajuæeg vremena, te je u tom smislu potrebno saèuvati i zaštititi, u cilju zadržavanja svih autohtonih arhitektonskih karakteristika. Džamija je dimenzija 7x7m, s drvenom munarom visine 10m. Temeljita rekosntrukcija je provoðena tokom 2006.i 2007.god., kada su joj vraæeni stari sjaj i izgled.
U sklopu džamije izgraðena je tekija gdje se okuplja muslimanska omladina i organizuje druženja. Cilj je da se istaknu i afirmišu pozitivne vrijednosti kod muslimana, kao što su solidarnost i ljubav, oèuvanje bliskosti, meðusobno uvažavanje, te razvijanje moralnih i opšteprihvaæenih društvenih vrijednosti.
Period južnoslavenske državne zajednice
Stara džamija u Dobrnji
Izgraðena je u periodu od 1937 - 1939.god. Velièine je 11x13 m, s ulaznim trijemom velièine 3x2 metra. Munara je visoka 27 m. Posljednja rekonstrukcija je izvršena 1964.godine.
Džamija u džematu Pasci
Ova džamije je graðena u razdoblju od 1966. do 1973.god. Krov joj je obnovljen 2000.god. Dimenzije džamije su 13x11 m, a munara je visoka 33 metra.
Džamija u Lipnici
Poèetak izgradnje ove džamije je bio 1968. godine, a dovršetak radova 1975. godine. Temeljita rekonstrukcija je izvršena 2005.godine. Dimenzije džamije su 13x11 m, a visina kamene munare 35 metara.
Cerièka džamija
Izgraðena je u periodu 1971-1974. godine. Rekonstruisana je u 2005. i 2006. god., a harem joj je proširen 2004.god., kada je izgraðena i munara. Dimenzije džamije su 9x9 m, s posebnom verandom dimenzija 2x4 m. Munara je visoka 14 m i podignuta je s krova.
Džamija u Donjim Èakloviæima
Gradnja ove džamije je trajala u periodu 1973. do 1975.god. Dimenzije džamije su 10x10m, a munara je visoka 25 metara. Rekonstrukcija je završena 2005. i 2006.god., kada su izgraðeni mekteb i nova munara.
Džamija u džematu Šiæi
Mesdžid u ovome džematu je radno otvoren 1978.godine, Osamnaest godina kasnije izvršena je njegova potpuna rekonstrukcija, kada je dograðena i munara i imamska kuæa i kada je održana sveèanost otvorenja džamije. Dimenzije džamije su 11x10m, a visina munare 29m.
Džamija u Mihatoviæima
Izgraðena je 1980.godine, a munara je podignuta 2005.godine. Dimenzije su joj 8x7,5m, a munara je visoka 23m.
Moluška džamija
Graðena je u periodu od juna 1989.god. do 17.augusta 1997.godine, kada je sveèano otvorena. Dimenzije su joj 11x10m, a munara je visoka 25m. Uz džamiju je 2007.godine izgraðena moderno opremljena mektebska uèionica.
Bijela džamija u Slavinoviæima
Izgradnja ove džamije je zapoèeta 1990.god, a dovršena je sedam godina kasnije. Izgraðena je na mjestu nekadašnjeg mesdžida. Ima jednu veliku i tri male kupole i veliki predulazni prostor. Uz to, izgraðeni su još uèionica i poslovni prostor, te dodatne pomoène prostorije. Džamija je dimenzija 13x11 m, a visina munare je 42 m. Duboko šerefe je postavljeno na 36. m visine.
Nova džamija u Dobrnji
Izgradnja ove potkupolne džamije je zapoèeta krajem 1990.godine, da bi, zbog agresije na BiH, bila okonèana tek 1996.god., kada je i otvorena. Dimenzije džamije su 13x15 m, s ulaznim trijemom velièine 4x4 m. Visina centralne kupole je 11,5, a munare 30 m.
Džamija u Milešiæima
U periodu 1990 - 1991 godine izgraðena je kao mesdžid. Munara je dograðena u aprilu 1998.godine. Dimenzije džamije su 7,5x8,5m. s ulaznim trijemom dimenzija 7,5x2,25m. Visina munare je 10 m s mahfila.
Tuzlanske džamije - Novi period
Džamija u džematu Plane
Izgradnja ove džamije je zapoèeta 1996.god. Sveèano otvorenje je bilo 5.septembra 2007.god. Ova potkupolna džamija je dimenzija 9x12m, a njena munara je visine 34 metra. U kompleksu džamije je smješten niz pomoænih prostorija i imamski stan.
Džamija u džematu Tušanj
Nastala je u aprilu i maju 1997.godine, rekonstrukcijom stare upravne zgrade Rudnika soli Tušanj, u istoimenom naselju. Munara visine 21,5 m, dograðena je 2006.godine. Dimenzije džamije su 25x11m, i u njenom kompleksu su smješteni i imamski stan, biblioteka, mektebska uèionica i drugi prateæi sadržaji.
Džamija u džematu Vrapèe
Izgradnja ove džamije je zapoèeta 15.septembra 1997.godine., a rekonstruisani su krov i prozori tokom 2007.godine. Izgraðena je na zemljištu koje je uvakufio Hasib Kajtazoviæ. Dimenzije džamije s verandom su 8x9m, a visina limene munare je 10 metara. Mektebska uèionica se nalazi u podrumskoj prostoriji.
Džamija u džematu Ševar
Ova džamija je graðena u periodu 1997-2003.god. Dimenzije su 15,5x13m, a munara je visoka 40 metara. Džamija je obložena silikatnom ciglom. Uz džamiju je izgraðen objekat 10 x 9 m. gdje je smještena uèionica za mektebsku nastavu, biblioteka, kancelarija, dvije abdesthane, džematski stan. Uz džamiju je prostrani harem cca 15.000 kvadratnih metara.
Džamija Behram-begove medrese
Ova džamija se nalazi u središtu današnjeg kompleksa Behram-begove medrese i èini njegov najdominatniji sadržaj. Izgradnja je poèela 1997.godine, a radno je otvorena 17.oktobra 1999.god. Svi radovi su završeni 2005.godine. Sama džamija je kockastog oblika, a munara simbolizira olovku. Uz džamiju su smješteni edukativna sala, abdesthane i drugi sadržaji. Karakteristièna je po kupoli, koja je izgraðena od posebnih materijala i stakla. Korisna površina džamije je 955,70 m2 i u njoj može istovremeno klanjati oko 1.000 klanjaèa.
Hadžijska džamija u Solini
Ova, arhitektonski zanimljiva, džamija sveèano je otvorena u augustu 1998. godine. Visina munare je cca 22m, a ukupna korisna površina same džamije je 273m2. U njenom sklopu je mektebska uèionica, abdesthana, posebni ulazi za žene i mušakarce i sl.
Džamija princa Abdullaha
Ovo je najveæa tuzlanska džamija koja je ujedno i jedna od najveæih u Bosni i Hercegovini. Njena ukupna korisna površina je dimenzija 40,75x24,30m, a visina same masivne kupole je 15,70m. Jedinstvena je po tome što ima dvije munare, koje su visoke po 28 metara. Nakon nekoliko godina gradnje sveèano je otvorena 11.septembra 2000.godine.
Džamija u džematu Donja Obodnica
Graðena je u razdoblju od 2000. do 2003.godine, i otvorena je 18.augusta 2003. Gradnja je izvršena na temeljima stare džamije, izgraðene 1818.godine i više puta renovirane. Dimenzije džamije su 12x9m, a munara je visoka 24 metra. Pokrivena je bakrom.
Džamija u džematu Krojèica
Ova džamija je izgraðena za nepunih pet godina u periodu od 2001. do 2006.godine. U njenom sklopu je izgraðena i mektebska uèionica. Dimenzije džamije su 10x11m, a munara je visoka 26 metara.
Džamija u džematu Avdibašiæi
Radovi na izgradnji ove džamije su zapoèeti tokom 2005.godine, a sveèanost njenog otvorenja je bila 11.augusta 2007.godine. Ranije je na istom mjestu postojao mesdžid. Munara ove džamije je visoka 25m, a sama džamija je dimenzija 12x9m, s predulazom dimenzija 4x2m.
Džamija u džematu Sepetari
Izgradnja džamije je zapoèeta 1997.godine, a sveèano otvorenje je uprilièeno 17.07.2010.godine. Gradnju ove džamije najveæim dijelom su pomogli džematlije Sepetara-Kolovrata i Križana. Džamija je dimenzije 12x10 metara. Munara je visine 32 metra.
Džamija u Simin Hanu
Od aprila 2004 godine trajala je izgradnja ove džamije, i to na podruèju na kojem je nije bilo ranije. Sveèano je otvorena 17.08.2008.godine. Dimenzije džamije su 15x11m, a munara ima dvije šerefe.
U novom periodu na podruèju tuzlanskog Medžlisa nanovo je sagraðeno ili je obnovljeno, dograðeno i prošireno osamnaest džamija. U nekoliko džemata adaptirani su i prošireni mesdžidi, te uz njih izgraðene munare. U toku su radovi na adaptaciji Turali-begove džamije, izgradnji Tušanjske džamije, te džamija u naseljima Miladije i Dolovi.
Zahvaljujemo hafizu Merimu Ðuloviæu i dr.Amiru Kariæu, glavnom imamu Medžlisa Islamske zajednica Tuzla, na ustupljenim informacijama, koje su korištene za ovaj prilog (Knjiga Fotomonografija tuzlanskih džamija).
Veæ nekoliko godina postoji potreba da se obogati vjerski život u Šiækom Brodu. Prije mjesec dana u iznajmljenom prostoru u naselju Šiæki Brod otvoren je mekteb. Zbog fizièke odvojenosti i udaljenosti od džamije u Planama posljednjih godina mnogi graðani obraæali su se džematskom imamu sa idejom da se pokrene inicijativa za otvaranje mekteba u Šiækom brodu. Nakon niza konsultacija i razgovora sa odgovornim službama Medžlisa Islamske zajednice Tuzla došlo se do zakljuèka da se ide u realizaciju ove ideje. Jedna grupa vrijednih džematlija iz Šiækog Broda, meðu kojima se istièe Amir Buèuk, izvršila je potrebne pripreme i iznajmila jednu stanbenu kuæu za potrebe mekteba u Šiækom Brodu. Objekat je uz finansijsku pomoæ MIZ-e Tuzla i jednog broja džematlija renoviran i stavljen u funkciju. U mektebu se petkom obavlja jacija-namaz u džematu. Na jaciji bude prisutno do petnaest džematlija. Subotom i nedjeljom se organizira mektebska nastava od 13 sati. U mekteb se do sada upisalo dvadeset sedmero djece.
Džemat džamije princa Abdullaha u Tuzli organizira mevludska predavanja na temu „ALLAHOV POSLANIK MUHAMMED A.S.“
Predavaèi æe biti: Dr. Elvir Musiæ, mr. Fuad Hadžimehmedoviæ, hfz. Edin ef. Dediæ, prof. Sabit ef. Mehidiæ, prof. Asmir ef. Imamoviæ i prof. Muhamed ef. Okiæ.
Predavanja æe se održavati u džamiji princa Abdullaha, nakon jacije-namaza od utorka 8. do nedjelje 13. februara.
Cijenjene džematlije, draga braæo i sestre doðite da se družimo s našim Resulullahom. Dobro nam došli.
Promocija knjige "Islamska zajednica u BiH za vrijeme monarhistièke Jugoslavije (1918-1941)"
Promocija knjige „Islamska zajednica u BiH za vrijeme monarhistièke Jugoslavije (1918-1941)“ prof. dr. Adnana Jahiæa održat æe se na Filozofskom fakultetu u amfiteatru II, 10. februara 2011. godine u 18: 00 sati. Promotori knjige su: dr. Fikret Karèiæ, dr. Amir Kariæ, Dr. Denis Beæiroviæ i dr. Zlatko Hasanbegoviæ.
Gost promocije je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, dr. Mustafa ef. Ceriæ.
Forumaši i prijatelji Tuzlarija obradovali su povratnike u Novoj Kasabi sa novom donacijom. Ovaj put uruèeno je oko 100 knjiga razlièitih žanrova koje æe umnogome obogatiti skromni knjižni fond.Grupa mladih bošnjaèkih povratnika iz ovog naselja osposobila je prostoriju u Domu kulture koja im služi za razonodu i druženja, ali im je namjera opremiti i biblioteku.
- Uspjeli smo obezbijediti prostor, uskoro æemo dobiti police za knjige, a da bi nam entitetska vlast dala i konaènu dozvolu za otvaranje biblioteke, moramo skupiti 5.000 razlièitih naslova. U tom sluèaju, ova bi biblioteka dobila predznak Javna ustanova i time bi obezbijedili posao za jednog radnika. Sa realizacijom ove ideje krenuli smo najviše zbog djece jer su im knjige dobro došle za školsku lektiru – rekao je Mirsad Èizmiæ, predsjednik Savjeta MZ Nova Kasaba.
Prema rijeèima našeg forumaša Èupe, pokretaèa veæine humanitarnih akcija, ovo je samo jedna od planiranih aktivnosti koje æe biti uskoro realizirane.
- Forumaši i prijatelji Tuzlarija u posljednjih nekoliko dana prikupili su znaèajan broj knjiga. Jedan dio knjiga smo donirali za opremanje biblioteke u selu Osmaci, a u narednom periodu našu pažnju æemo fokusirati na Novu Kasabu, kako bi i tamo povratnici dobili kutak za ljubitelje pisane rijeèi. Da je akcija i ovaj put bila uspješna pokazuje èinjenica da smo svjedoèili da su mališani iz Nove Kasabe odmah nakon uruèenja donacije posudili nekoliko knjiga. Ovim èinom naša akcija nije završena jer se knjižni fond, trenutno skromne biblioteke u Novoj Kasabi, namjerava dopunjavati i dalje. Konstatno radimo na novim idejama i projektima pomoæi o kojima æete moæi èitati na Tuzlarijama.
Prikupljeno 4.000 knjiga za biblioteku u povratnièkom naselju
U Sarajevu, Zenici i Tuzli, u proteklih nekoliko sedmica su realizovane akcije prikupljanja knjiga za otvaranje biblioteke u povratnièkom naselju Šeher kod Osmaka, nakon kojih je sakupljeno preko 4.000 knjiga.
Prve knjige za biblioteku je poklonila direktorica Prve bošnjaèke gimnazije u Sarajevu, a potom su vrijedni Zenièani i tamošnji Medžlis IZ i Gradska biblioteka, donirali nekoliko stotina knjiga. A onda su, sasvim spontano, vrijedne Sarajlije i još vrjednije Sarajke, okupljeni na forumima i Facebook grupi “Donirajte knjige”, realizovali nevjerovatnu akciju, nakon koje je prikupljeno oko 2.500 knjiga. Uèesnici akcije žele ostati anonimni, a u cijeloj prièi izdvajaju Fondaciju “Dar” i Džemat Bijele džamije sa Vratnika. Organizatori akcije u Sarajevu i Zenici, ovih dana su posjetili Osmake, te dostavili knjige za biblioteku u Šeheru.
Pored desetina pojedinaènih donatora, akciju prikupljanja su pomogli i Asocijacija žena Medžlisa IZ Tuzla, Rektorat Univerziteta u Sarajevu, biblioteka “Derviš Sušiæ” Tuzla, knjižara “Buybook” i mnogi drugi. Zanimljivo je da su knjige stizale i iz Rijeke, Splita, Umaga, pa èak i iz Istanbula.
Cijelu akciju koordiniraju èlanovi BZK Preporod u Osmacima i Edin Ramiæ, savjetnik za povratak i dijasporu bošnjaèkog èlana Predsjedništva, a cilj je prikupiti 5.000 naslova, kako vlast RS-a dala dozvolu za otvaranje biblioteke.
Inaèe, biblioteka je samo jedna od aktivnosti kojom se priprema sveèano otvaranje Kulturno – sportskog centra u Šeheru. Radi se o najmodernijem i najljepšem objektu na podruèju opštine Osmaci, a planirano je da se u prostorijama Centra održavaju kursevi rada na raèunarima, kursevi stranih jezika, ali i mnoge druge sportske i kulturne aktivnosti.