Tradicionalno, kao i ranijih godina, uèenici Behram-begove medrese iz Tuzle priredili su prigodan program u povodu Kurban bajrama.
Manifestacijom pod nazivom „Kurban srca mog“ ukazali su na ljepotu ovog velikog muslimanskog praznika, sa akcentom na njegove porodiène vrijednosti. Istakli su pozitivne vrijednosti koje u sebi nosi Kurban bajram, za muslimane veliki praznik, kao što su upuæivanje na solidarnost i ljubav, oèuvanje rodbinske bliskosti, jednom rijeèju, da nas podstakne na razvijanje moralnih i opšteprihvaæenih društvenih vrijednosti.
Bajramska akademija zapoèela je uèenjem ašera, nakon èega su odabrane ilahije i kaside interpretirali uèenici Behram-begove medrese, a kao gosti nastupili su horovi iz Tuzle i Kalesije te vokalni solista Eldin Huseinbegoviæ.
Srca publike svojim emotivnim nastupom osvojio je Eldin Huseinbegoviæ iz Sarajeva, koji je za kratko vrijeme dostigao veliku popularnost u našoj zemlji. "Lijepa atmosfera s kojom me svaki put doèekaju u Tuzli jedan je od razloga zbog kojih se bavim svojim poslom. Ovo je moj naèin da napunim svoju dušu", kazao je Eldin Huseinbegoviæ.
Hor Gazi Turali-beg iz Tuzle je osnovan ratne 1992. godine kao hor Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Tokom dugogodišnjeg rada održali su veliki broj koncerata u BiH i inostranstvu. Godine 2009. prikljuèuju mu se i ženski èlanovi te hor dobija naziv Gazi Turali-beg, prema poznatom tuzlanskom vakifu. Kroz hor je prošao veliki broj èlanova, a danas hor broji 15 momaka i djevojaka, na èelu sa Mumin ef. Mumiæem, imamom Hadžijske džamije u Tuzli.
- Na našem repertoaru našle su se tradicionalne ilahije i kaside, koje naši èlanovi izvode dugi niz godina. Zadovoljstvo nam je biti dio koncerta i rado se odazivamo na poziv za uèešæe na koncertima sliène tematike" kazao je Nedim Mujanoviæ, èlan hora Gazi Turali-beg Tuzla.
Hor Nuru Ayni je osnovan kao sekcija Gradskog kulturno-umjetnièkog društva “Halisije” iz Kalesije. Hor èini 20 èlanova, istinskih zaljubljenika religijsko-muzièkog izražaja. “U veèerašnjem programu smo se predstavili kolažom ilahija sa bosanskim, arapskim i turskim elementima. Hor postoji više od pet godina i bilježimo brojne nastupe, kako u BiH, tako i šire”, rekao je za naš portal Ibrahim Aljiæ, voða hora Nuru Ayni.
Na kraju programa prisutne je poselamio Vahid ef.Fazloviæ, direktor Behram-begove medrese,koji je pohvalio nastup svojih uèenika i svim prisutnim zaželio sretne i beriæetne bajramske praznike.
Sala Bosanskog kulturnog centra bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, što je najljepši uzvratni poklon organizatoru ove akademije.
Bajramsku èestitku, u ime Muftije tuzlanskog, uputio je prof. Vahid-ef. Fazloviæ, direktor Behrem-begove medrese.
Euzu billahimineš-šejtanir-radžim. Bismillahir-ahmanir-rahim. El-hamdu lillahi rabbil-alemin, ves-salatu ves-selamu ala Muhammedin ve alihi ve sahbihi edžmein.
Hvala neka je Allahu Uzvišenom na Njegovim blagoslovima koje na nas obilato spušta u vrijeme izabranih, mubarek dana i noæi. Neki od Njegovih blagoslova istaknuti su u slijedeæem Kur'anskom stavku: U ime Allaha Milostivog Samilosnog! A šta bi bilo da nije Allahova dobroèinstva prema vama i samilosti Njegove, i da Allah zbilja nije primalac pokajanja i da mudar nije? (En-Nur, 10)
Poštovana braæo i sestre, u ovoj prilici smo izdvojili navedeni kur'anski ajet koji ima formu retorièkog pitanja, kako bi se što snažnije iskazala velièina Allaha Svemoguæeg i obilje Njegove dobrote i samilosti koju nam daje, kao i vrijednost pokajanja koje prima od nas. I to što nam od Njega dolazi, kao i tevbei nesuh - pokajanje iskreno, koje od nas Svemoguæi prima, samo je radi našeg, ljudskog, dobra i koristi. To je tako po mudrosti Njegovoj.
A da Njegovog dobroèinstva, samilosti i mudrosti nije, ne bi bilo današnjeg velikog arefatskog oprosta, a ni sutrašnje velike bajramske radosti. Zašto dan, koji je s nastupanjem akšama prošao, ima posebnu vrijednost za ljude? Zato što je to dan najveæe amnestije od malih i velikih grijeha, o èemu Muhammed (a.s.) kaže: Ni u jednom danu Allah ne oslobodi više robova od Vatre (odnosno od grijeha koji vode u vatru) nego u danu Arefata. (Muslim i Nesai) Otuda nije teško razumjeti arefatski prizor, jedinstven na našoj planeti! Danas je na ovom svetom mjestu, èiji prostor zauzima oko deset hiljada metara kvadratnih (što je trideset puta manje od opæine Tuzla, npr.), istovremeno boravilo šest miliona ljudi iz cijelog svijeta. Dovela ih je i ujedinila snaga vjere, iskrenost i dubina molitve, nada u milost i oprost Gospodara svjetova. Hurmet i znamenja ovog dana ne obuhvataju samo one koji obavljaju hadž i tom priikom borave na Arefatu i njegovom Brdu Milosti, veæ i sve druge koji u susretu s velièinom ovakvih mubarek dana i noæi obnove i ojaèaju svoje vjerovanje, pokaju se za svoja loša djela i vrate na pravi put. Zaista, blago onome ko na današnji dan, dan Arefata èvrsto vjeruje i jasno zna! A osnovno znaèenje Arefata je spoznaja, da nam Bog Svemoguæi uputu i svjetlo u Svojoj Objavi šalje, kako bismo, prema sebi i drugim ljudima, najispravnije postupali.
Èistotom naše vjere oèistimo i ozarimo duše i misli. Dobrom namjerom i pobožnošæu uljepšajmo savjest. Tako unesimo istinsku sreæu u naše domove u ovo blagoslovljeno bajramasko vrijeme. Neka supruge, majke i sestre, na najljepši naèin pripreme porodiènu bajramsku atmosferu u kojoj æe oèevi, zajedno sa sinovima, otiæi na bajram-namaz u naše lijepe, svijetle džamije. Najbolji poèetak bajramskog dana jeste sabah-namaz. Budimo svi u istoj molitvi, muški èlanovi porodice u džamiji, a ženski u svojim kuæama.
Pokažimo dobroèinstvo i samilost prema svima za koje znamo da su im potrebni. U njihovoj potrebi je ispit i kušnja za sve nas. Ne zaboravimo one što su u nevolji i oskudici, samoæi i bespomoænosti, bolesti i tuzi. Uèinimo to, pa Gospodar svjetova neæe zaboraviti nas, najveæi, neusporedivi Dobroèinitelj, Samilosni. Oplemenimo svoju narav i opraštajmo drugima, pa æe i naša želja za oprostom biti ispunjena, bit æe nam oprošteno.
I kurban je vjerska dužnost koju ne smijemo u danima Bajrama propustiti. Kurbani su zaštita za nas i porodice naše. Iskupimo se od kušnji - vjerom u Jednog Boga i ibadetom kurbana. U njemu je, takoðer, hak - pravo onih koji nemaju sredstva da prinesu kurbansku žrtvu. Podijelimo kurban njima, rodbini i prijateljima, zatim svim komšijama našim.
Braæo i sestre, uz molbu da nas Uzvišeni Allah blagoslovi i naša djela primi, Bajram šerif mubarek olsun.
Muslimani širom svijeta danas obilježavaju Kurban-bajram, koji je uz Ramazanski bajram najveæi islamski blagdan. Kurban-bajram traje èetiri dana i za njega se vezuju obred prinošenja žrtve Bogu, odnosno obaveza klanja kurbana kao i obred hadždža, posjete svetim mjestima u Meki.
Meðutim, nisu svi vjernici u prilici obaviti hadždž. Kurban bajram, jedan od dva najveæa blagdana u islamu, sa istom se radošæu doèekuje i na drugim mjestima. Kako istièe imama džamije princa Abdulaha Ahmed Huskanoviæ i ovaj bajram, kao i onaj prethodni, dolazi poslije velikog truda vjernika koji ga doèekuju u ibadetu i pokornosti prema Allahu dž.š.
- Kurban-bajram dolazi poslije uspješno obavljenog hadždža, zato se èesto i naziva Hadžijski bajram, ali je povezan i sa klanjem kurbana. Kada hadžije završe svetu dužnost u Meki toga dana oni se raduju i to je ustvari prvi dan bajrama. Muslimani koji su ostali kod svojih kuæa, obavljaju jedan dio onoga što hadžije rade u Meki, a to je prinošenje žrtve odnosno kurbana, pojašnjava imam Huskanoviæ.
Kurban je jedna posebna velièina u islamu, on datira od Ibrahima a.s. ili Abrahama, kako ga nazivaju jevrejska i kršæanska tradicija, pojašnjava imam Huskanoviæ i dodaje: "Kada koljemo kurban trebamo biti svjesni da je to ustvari najmanja žrtva koju prinosimo Allahu dž.š. Naši stari su nam èesto govorili da kurban zamjeni nekoga iz porodice od, ne daj Bože, kakve nesreæe i belaja", kaže imam Huskanoviæ.
Jedan od onih koji svake godine kolje kurban je i hadžija Faik Rahmanoviæ.
- Hadžijski bajram mi predstavlja veliko veselje. Ujutro prvo klanjam sabah i bajram-namaz u džamiji princa Abdulaha. Nakon toga slijedi klanje kurbana koji se dijeli na tri dijela: sirotinji, ahbabima, a jednu treæinu ostavljamo za svoju porodicu. Bajram proslavljam u krugu porodice, a narednih dana obilazim familiju, prièa hadžija Faik.
U džamiji princa Abdulaha hadžija Faik je svaki dan, a posebno se raduje njenoj obnovi. Džamija princa Abdulaha u Tuzli je otvorena 10.septembra 2000. godine. Njenom izgradnjom Tuzla, a posebno naselja Stupine, Sjenjak, Zlokovac, Ši Selo i Brèanska Malta, su dobili dugo oèekivani, za muslimane neophodan objekat za ispunjavanje vjerskih obaveza. Izgraðena je sredstvima vakifa iz Saudijske Arabije.
- Džamija je od velikog znaèaja za Tuzlu, zato što je na jednom podruèju kojem gravitira veliki broj muslimana. Ovo je zasigurno najveæi džemat na tuzlanskom muftiluku sastavljen od naših djedova, nena, hadžija, hadžihanuma, ali, što je vrlo važno, sastavljen je od zavidnog broja mladih ljudi, istièe imam Huskanoviæ.
Veliki prostor i funkcionalnost džamije princa Abdulaha omoguæavaju vjernicima da svoje vjerske obaveze izvršavaju sa zadovoljstvom i radošæu. Džuma-namazi i bajram-namazi, pored svakodnevnih namaza u ovoj džamiji, izuzetno su posjeæeni, a gotovo polovina klanjaèa su mladi. Mektebska nastava za djecu, poduka za odrasle, redovna druženja džematlija, džematske mukabele, hadžijske dove i ispraæaji, vjenèanja i sohbeti neke su od funkcija ove džamije.
Zbog stanovitih nedostaka tokom gradnje, kao i nedovršenih i nepotpuno obavljenih radova, u proteklom periodu pojavio se veliki broj ošteæenja na džamiji te je prije godinu dana zapoèelo renoviranje.
- U toku je obnova nadstrešnice, odmah ispred ulaza u džamiju. A u narednom periodu, u zavisnosti od finansijskih sredstava, nastojat æemo da otklonimo sve nedostatke na džamiji i da ona bude još ljepša, kaže imam Ahmed.
Svi oni koji žele pomoæi obnovu džamije to mogu uèiniti uplatom putem kartice i bloka u džamiji ili putem žiroraèuna 1321002003252350
Re: Islam u Tuzli (vijesti, slike, video fajlovi)
