Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
bdirlija Nivo: Forumski doajen http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ
Registriran(a): 26-02-2009 Lokacija: Tuzla Odgovori: 1638 IP: Maskiran
|
Re: Zašto Charlie Hebdo nije se teretio za mržnju gov
Kratka istorija sukoba izmeðu Francuske i arapskog naroda.
citat: Alžirski rat za nezavisnost oznaèava borbu Alžiraca za nezavisnost svoje države od francuske vlasti. Rat je trajao od 1954. do 1962. godine i, kao svaki rat, imao je mnogo žrtava, nažalost i mnogo civila.
Francuzi su poèeli s invazijom na Alžir još 1830. Zemlju su osvajali korak po korak, sve dok im se Abd el-Kader nije suprostavio. Naime, otpor Alžiraca u zapadnom Alžiru je poèeo 1832. i pod vodstvom Abd el-Kadera bio je veoma uspješan. Tek nakon 17 godina uporni Francuzi su uspjeli i slomili otpor Abd el-Kaderove vojske.
1848. je Alžiru ukinut kolonijalni status, te je prihvaæen kao integralni dio Francuske. Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do teških nemira te masakra nad Alžircima, koji su nakon 9 godina prerasli u Alžirski rat za nezavisnost.
Žrtve rata
Prema francuskim podacima:
- 17.459 francuskih vojnika
- 350.000 alžirskih muslimana (civila)
- 162.000 alžirski vojnika
Prema alžirskim podacima:
300.000 alžirskih vojnika
1,5 milijuna alžirskih muslimana (civila)
150.000 alžirskih muslimana, koji su pomagali francuskoj vojski, bili su od iste te vojske razoružani i prepušteni sudbini. Skoro svi su bili ubijeni strašnim muèenjima od strane FLN-a. Nekih 10.000 uspjelo je pobjeæi u Francusku.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Al%C5%BEirski_rat_za_nezavisnost
http://www.spectatormundi.org/al382ir-1954-1962.html
[Edited by bdirlija on 14-01-2015 at 08:54 GMT]
|
14-01-2015 at 08:14 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
bdirlija Nivo: Forumski doajen http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ
Registriran(a): 26-02-2009 Lokacija: Tuzla Odgovori: 1638 IP: Maskiran
|
Re: Zašto Charlie Hebdo nije se teretio za mržnju gov
citat: ADVENT U MAGREBU
Francuska se vraæa u Alžir i bez isprike
Francuska je bila gad i poèinila je brojna zla u Alžiru, tijekom kolonijalne vladavine, ali ja se za to neæu isprièati. Tako je, otprilike, glasila predbožiæna izjava francuskog predsjednika Franšoisa Hollandea, izreèena tijekom njegova posjeta toj sjevernoafrièkoj zemlji, koji bi trebao popraviti meðusobne, u prvom redu gospodarske, odnose.
Iako su svi mediji zapazili izostanak formalne isprike u Hollandeovom obraæanju alžirskoj javnosti, francuski je predsjednik ipak uèinio veliku gestu, osuðivanjem “duboko nepravednog i bezobzirnog” francuskog kolonijalizma u Alžiru. Nekoliko mjeseci prije, uèinio je slièno i u Parizu, osudivši pokolj iz 1961. godine, u kojem je francuska policija pobila više od 200 alžirskih gastarbajtera koji su, u golemom broju, mirno prosvjedovali u središtu francuskog glavnog grada. Naredbodavac tog zloèina, koji je trajao danima (zatoèene Alžirce francuska je policija sustavno ubijala, kao muhe, u dvorištu policijske prefekture, dvorani Palaèe športova i stadionu Coubertin, a mnogi su, u nesvijesti od premlaæivanja, baèeni u rijeku Seinu), bio je zloglasni šef pariške policije Maurice Papon. Njemu je 1998. suðeno zbog masovne deportacije Židova tijekom Vichyjevog režima. Pariz je desetljeæima tajio taj sramotni zloèin, iako je on bio sitnica u usporedbi sa strahotama Alžirskog rata.
RENAULT U ORANU
“Dužnost je priznati istinu o nasilju, nepravdama, pokoljima i muèenju”, vrlo jasno je u Alžiru rekao Hollande. Izostanak formalne isprike za francuske zloèine poèinjene tijekom Alžirskog rata za neovisnost 1954.-1962., koju je zagovarao u vrijeme kada je bio u oporbi, Hollande je objasnio kako je on sada predsjednik Republike i predstavlja Francusku, a ne svoju stranku.
.......
Ostatak na - http://www.glas-slavonije.hr/185605/11/Francuska-se-vraca-u-Alzir-i-bez-isprike
Hoæe li ikad izaæi karikatura na naslovnoj strani CH o ovim dogaðajima, s naslovom "Sve je oprošteno"?
[Edited by bdirlija on 14-01-2015 at 08:22 GMT]
|
14-01-2015 at 08:19 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
bdirlija Nivo: Forumski doajen http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ
Registriran(a): 26-02-2009 Lokacija: Tuzla Odgovori: 1638 IP: Maskiran
|
Re: Zašto Charlie Hebdo nije se teretio za mržnju gov
citat: Seæanje na alžirske žrtve pariskog masakra
Politièari, istorièari i aktivisti okupili su se u ponedeljak u Parizu kako bi obeležili 50-ogodišnjicu policijskog masakra nad alžirskim antiratnim demonstrantima, jednog od najsramnijih epizoda moderne francuske istorije
Dogaðaji od 17. oktobra 1961. se smatraju za masakr kod mnogih Alžiraca, koji tvrde da je preko 300 èlanova njihove zajednice ubijeno od strane pariske policije.
Mnogi su besni jer se francuska vlada nikada zvanièno nije izvinila za krvavi napad, koji se ni ne spominje u školskim istorijskim knjigama, i što vlasti i dalje negiraju crni bilans u isto vreme odbijaæi da otvore policijske arhive i objave policijska dokumenta vezana za ovaj zloèin.
Sudeæi po zvaniènim podacima, tek nekoliko demonstranata je poginulo, dok istorièari kažu da je broj ubijenih Alžiraca, neki su prebijeni i bacani u Senu, bio izmeðu 50 i 120.
U ponedeljak je novoizabrani predsednièki kandidat francuskih socijalista Fransoa Oland uèestvovao u obeležavanju pola veka tragedije. On je gotovo 12 sati nakon završetka stranaèkih izbora bacio crvenu ružu u Senu sa mosta Kliši, u pariskom predgraðu gde je živela veæina žrtava.
Nakon toga je otkrio ploèu na kojoj je ugravirano: “Sa ovog mosta i drugih mostova Pariza, alžirski demonstranti su bacani u Senu 17. oktobra 1961. kao žrtve slepe represije. U znak seæanja na njih”
......
http://www.e-novine.com/svet/svet-tema/51843-Seanje-alirske-rtve-pariskog-masakra.html
Tadašnji šef policije je bio nacistièki zlikovac Maurice Papon
citat: Za vrijeme okupacije Francuske Papon je suraðivao s Nacistima i pomogao im pri zatvaranju oko 1500 francuskih Židova u koncentracione logore. 1998. je zbog toga osuðen na 10 godina zatvora, ali je osloboðen veæ 2002. zbog svojih poodmaklih godina, iako nikad nije pokazao ni trunku kajanja za zloèine koje je poèinio.
2004. je podnio zahtjev za ponovnim suðenjem, ali je francuski Vrhovi sud to odbio.
Povezanost s degolistima mu je omoguæila ne samo da izbjegne èistke, odnosno likvidacije pristaša višijskog režima, nego i da godinama napreduje u državnoj upravi, sve dok 1958. godine nije postao naèelnik pariške policije.
Njegov devetogodišnji mandat se tada povezuje uz niz afera, od kojih je najzloglasniji tzv. pariški masakr 1961. godine, kada je u zgradama pariške policije u nikada razjašnjenim okolnostima strijeljano izmeðu nekoliko desetaka i nekoliko stotina pristaša pokreta za alžirsku nezavisnost.
Papona je De Gaulle natjerao na ostavku 1967. godine, nakon èega je on nastavio karijeru u diplomaciji, poslovnim krugovima, kao i u degolistièkoj stranci UDR.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/preminuo-francuski-nacisticki-kolaborator-papon/339948.aspx
|
14-01-2015 at 08:28 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|