Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da potuju forumska pravila.


FORUM : Vjene teme : Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike)
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

EKSHUMIRANA ETIRI TIJELA NA IREM PODRUJU CERSKE

Tuzlanski tim Federalne komisije za traenje nestalih osoba danas je radio ekshumacije na irem podruju Cerske u opini Vlasenica. Ekshumirali smo etiri tijela koja smo pronali na povrini zemlje. U pitanju je jedno tijelo iz 1993. godine i tri tijela iz srebrenike kolone, koji su u julu 1995. godine nakon pada Srebrenice putem spasa pokuavali doi do tada slobodne teritorije, koju su drale snage Armije Republike Bosne i Hercegovine, kazao je Murat Hurti, et tuzlanskog Odjeljenja Komisije za traenje nestalih. Prema najavama Hurtia sutra e raditi ekshumacije u okolini Bratunca.

24-05-2006 at 18:21 | Ukljui u odgovor
Patriota
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 24-04-2006
Odgovori: 99
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Kada ovo citam dodje mi zlo od onih koji misle da npr. Dodik nije cetnik. Moze se on predstvljati kolko hoce da je "socijalista", ali on ne odstupa od cetnicke politike ni za milimetar, dok nasi balije samo gledaju kako da se ulizuju obrijanim cetnicima.

24-05-2006 at 19:48 | Ukljui u odgovor
Dinka
Nivo: Novi foruma
Registriran(a): 16-05-2006
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 20
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Kad odem na neki njihov sajt zgrozim se.
Cak se za......ju da je Srebrenicu strefila elementarna nepogoda, pa da su vojnici Hrvatske vojske poubijali te ljude i sl.
Kad se cita sto oni pisu ispade da Srbi nisu nikad ni mrava zgazili, a kamoli ubili.

24-05-2006 at 21:24 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

27.05.2006.g

14 godina od masakra u sarajevskoj Ferhadiji



Grad Sarajevo danas obiljeava etrnaestu godinjicu od masakra u glavnoj ulici Ferhadiji kada je, ekajui u redu za hljeb, poginulo 26, a tee i lake ranjeno 108 graana.
Tim povodom delegacije Kantona i Grada Sarajevo, opina Centar i Stari grad, porodice poginulih te malobrojni graani minutom utnje te polaganjem cvijea i vijenaca na mjesto stradanja odali su poast svim rtvama masakra.

Gradonaelnica Sarajeva Semiha Borovac kazala je kako dananje obiljeavanje predstavlja tuan dan u bliskoj Historiji grada kada je stradao toliki broj nevinih sugraana.

"Jo uvijek tragamo za istinom o ovom stradanju, kao i o svim drugim stradanjima u Sarajevu i BiH. Zloin se ne moe zaboraviti, ali zbog bolje budunosti nae djece i svih nas istina je potrebna", kazala je Borovac.

Ministar za boraka pitanja KS Hajriz Beirevi ustvrdio je kako granata koja je toga dana pala u Ferhadiju nije ubila samo predstavnike jednog naroda, ve ljude bez obzira na njihovu vjeru ili naciju.

"Toga dana ljudi su doli iz nude kako bi preivjeli taj dan s kilogramom hljeba. elimo da mlade generacije vide ta se to nama deavalo u bliskoj prolosti te da se to ne smije zaboraviti", kazao je on.

Dodao je kako Kanton Sarajevo priprema projekt "Opsada i odbrana Sarajeva" u okviru kojeg e na podruju KS biti primjereno obiljeena sva mjesta masovnog stradanja graana, kako bi se svake godine odala duna poast svim poginulima.

Od agresorske granate toga dana poginuli su: Nedad Abdija, Ismet Aeri, Rudija Bekteevi, Snjeana Bilo, Predrag Bogdanovi, Vladimir Bogunovi, Vasva engi, Gordana ekli, Mirsad Fazlagi, Emina Karamustafi, Mediha Omerovi, Bahrija Pilav, Mila Rudi, Mile Rui, Abdulah Sarajli, Sulejman Sarajli, Hatida Sali, Galib Sinoti, Sreten Stamenovi, Sreko ikli, Boica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanackovi, Sreko Tanaskovi, Tamara Vejzagi-Kosti, Jusuf Vladovi i Izudin Zuki.

FENA

27-05-2006 at 15:21 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

27.05.2006.g.

27.05.2006 - Komemorativni skup povodom 14. godinjice stradanja bonjakih civila s podruja Viegrada



Povodom 14. godinjice stradanja bonjakih civila s podruja Viegrada, Udruenje boraca, porodica nestalih lica i civilnih rtava agresije Viegrad 92 odrat e danas komemorativni skup. Na most Mehmed-pae Sokolovia bit e poloeno 3.000 rua, a planiran je i obilazak mezarja Straite.

27-05-2006 at 15:22 | Ukljui u odgovor
Prometej
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 23-04-2006
Odgovori: 118
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Cupo, ovo sto radis je zaista golemo. Medjutim, interesuje me da li ti TRAJNO CUVAS SVE TE PRIKUPLJENE DOKUMENTE? Ako je to tacno onda si ti jednako znacajan kao i Amor Masovic i Simon Vizental, s obzirom koliko je Intenet lako dostupan javnosti.

Ako ih ne cuvas trajno, preporucio bih ti da napravis neku jednostavnu web stranicu, gdje bi se to sto radis trajno sacuvalo.

Bilo bi veoma zgodno da na INTERNETU imamo neko mjesto gdje lako mozemo pretrazivanjem doci do podataka o genocidu. A to moze dobro raditi jedini neki volonter kao ti, jer od drzave ne mozemo nista ocekivatiu tom pravcu. Vec su vecinom ukinute intistucije koje su se bavile genocidom i koje je svojevremeno oznovala Republiak BiH.

Evo jedan primjer koliko je potrebna jedna takava baza podataka o genocidu na internetu. Ja sam jednom vidio negdje ne internetu svjedocenje zene koju je McKenzie silovao u nekom cetnickom zenskom logoru. Kada je Srbija predlozila McKenzija za svjedoka odbrane na sudjenju u Hagu za genocid, ja sam htio da nadjem to svjeodcenje i da ga posaljem nasim advokatima, da dokazu da McKenzie nije kredibilan svjedok. I nisam to mogao naci. Dakle, veoma je vazno da mi Bosanci imamo neku banku podataka na internetu za sve buduce generacije i za sve buduce sudske procese. Sjetimo se da jevreji i danas sude razne faktore sirom svijeta zbog holokausta i da dobijaju milionske ostete. Dakle, pocni odmah TRAJNO cuvati dokumente o genocidu, i to pocni od onoga sto vec imas. Evo ti moj prilog za danas:

Zivotne Price: Silovana 365 dana u godini
Written by Mirna MEKI, novinarka BIRN-ovog Justice Reporta

Asmira S. je roena u Bijeljini prije 34 godine. Sa 20 godina je ostarila, osijedjela i zadobila traume koje e je pratiti cijeli ivot. Danas je rtva zaborava, nerazumijevanja, nepravde... Ovo je njena pria.

- Nakon to sam mu prepriala svoj ivot, psihijatar je rekao da je to najstravinija ivotna pria koju je uo. Bilo mi je samo 20 godina kada je poeo moj pakao. ivjela sam u kui u Bijeljini, sa svekrvom, muem i dvoje djece. Curica je imala svega est mjeseci, a djeak dvije godine.



Krajem travnja 1992. godine u kuu je upalo nekoliko Arkanovaca. Kao zvijeri su se bacili na mene. Jedan za drugim su me silovali pred djecom, svekrvom i muem. On ih je pokuao sprijeiti, ali su ga udarili nakon ega se onesvijestio. Mislila sam da je to najgore to mi se moglo desiti. A zapravo uas je tek tada poeo.

Pria iz pakla

Mua su odveli na prinudni rad u logor. Ostala sam sa djecom u kunom pritvoru. Tih dana mi je bio dvadeseti roendan a da toga uope nisam bila svjesna. Vojnici su dolazili svaki dan. Polupijani i ludi od alkohola, kao ivotinje su se iivljavali na nama. Ne mogu opisati to su sve radili. Nisu me samo silovali. Tukli su me i sjekli noem po tijelu. Svuda imam oiljke. Uivali su da nas mue. Bilo je ukupno 11 ena i sve smo prolazile isto.

Zabavljalo ih je da me redovno odvode na borbenu prema Oraju. Tamo su me davali vojnicima da me onako prljavi, pijani, ponovo siluju i rade stvari koje je teko i zamisliti. To nije bilo samo seksualno zlostavljanje. To je bio uas.

Ni u kui nije bilo nimalo bolje. I djecu su mi dirali. Jedan dan su ruicu moje kerkice pritisnuli na vrelu platu. Cijeli dlan joj je otekao. Vritala je. I ja sam. A oni su se stravino smijali. Tri puta sam htjela izvriti samoubstvo. Jednom sam pronala siretnu kiselinu i popila. Dva puta sam se dokopala tableta. I svaki put sam mislila, sada je gotovo.

Ipak, ostadoh iva.

Nije mi lako priati o tom paklu. Proganja me u snovima. Svaki mi je dan pred oima ono to sam tamo priivjela. Ne mogu zaboraviti i pitam se kako se normalno ivi?

Najstraniji mi je bio dan kada su mi dijete pokuali ubiti. Poli su na moju curicu i rekli da e je nabiti na bajonet. Vritala sam, preklinjala ih, molila... A onda sam samo pala u komu. Kada sam dola sebi nisam mogla prepoznati svoju djecu. Nikoga se vie nisam sjeala. Nikoga. Ni sebe. Ni vlastitog imena se nisam mogla sjetiti.

Nisu ekali da se oporavim. Silovanja su nastavljena. Iz dana u dan. Iz noi u no. Svaki dan u 365 dana. elim zaboraviti, ali ne mogu.

Izbavljenje

I tako smo ivjeli do 18. travnja 1993. godine. Taj dan je naiao jedan ovjek, Srbin, prijatelj mojih roditelja. Otkupio nas je za 5.600 DM. Pustio nas je da idemo kuda elimo. Otila sam u Tuzlu gdje su nas smjestili u izbjegliki kamp. Nikome nisam priala o Bijeljini. Sa 21. godinu bila sam potpuno sijeda, potpuno skrhana, razorena. Unitena.

Liila sam na avet.

Ipak, neto se lijepo desilo nakon skoro godinu dana. Mada sam mislila da se nita vie lijepo ne moe desiti. Jedno prelijepo jutro, pojavio se moj mu.

Nisam vjerovala da e se ikada pojaviti. Preivio je logor u Srbiji. Potom je bio u nekom centru u Hrvatskoj. U kolovozu 1994. godine je sa jo jednim zatoenikom uspio pobjei. Ili su kroz ume i skrivali se. Na alost, njegov prijatelj je na putu stao na minu i poginuo. On je nastavio dok nas nije naao.

Skamenila sam se kada sam ga ugledala. Ogromna radost pomijeala se sa strahom da e me ostaviti ako sazna to su mi radili. Pitala sam se da li e htjeti ivjeti sa enom koja je toliko puta silovana.....Nije me ostavio. Samo je obeao da me nikada nee pitati o stvarima o kojima ne elim govoriti.

ivot u miru

Danas sam 60% invalid. Ne mogu nai posao. ivim u Sarajevu sa muem, koji takoer ne radi, i dvoje djece. Hranimo se u Merhametovoj narodnoj kuhinji. Redovno idem na psiho-terapije. Doktori su mi dijagnosticirali trajnu promjenu linosti uzrokovanu proivljenom torturom, praenu depresijom. Mjeseno primam 90KM socijalne pomoi. Lijekovi koje treba da pijem kotaju 250KM. Nemam tih para.

U sijenju prole godine vlasti su me obavijestile da moram napustiti stan u kojem ivim. Rekli su da je naa kua u Bijeljini obnovljena i da se moemo vratiti. Zamislite, od mene su traili da se vratim u kuu u kojoj sam preivjela silna muenja i silovana? Nismo izali. Ovaj mjesec, 19. svibnja, dobila sam novi nalog za deloaciju. I sada ne znam to da radim. Ne elim nogom kroiti u Bijeljinu. Nikada. Strah me da ne vidim nekog od tih zloinaca. ak i na televiziji.

Jedva preivljavam. Ali sanjam da vidim svoju djecu kako zavravaju kole. Hou da ih gledam dok rastu. Hou da budu sretni, zdravi, da sutra imaju svoju porodicu koju e moi izdravati.

http://www.bosna-ba.com/index.php?option=content&task=view&id=1069&Itemid=49

27-05-2006 at 15:35 | Ukljui u odgovor
Prometej
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 23-04-2006
Odgovori: 118
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

To je super da skupljas tu grdju. Medjutim, danas je ta gradja potrebnija nego ikada. Danas je taj Genocid jos "frisak" te se sirom svijeta pisu clanci, studije, analize, knjige o genocidu u BiH. I cesto se dogadja da autoru negdje u svijetu zatreba neka konkretna informacija o predmetu clanka. Na primjer meni je zatrebala nedavno informacija o jednom poznatom Bosnjaku. Ja odlucim da ukucam njegovo ime u Google pretrazivanje, i pojavi se njegovo ime u wikipedija elektronskoj enciklopediji. Ja to otvorim, kad ono kao referenca za taj clanak navodi se bosanska stranice "Poznati Bosanci" ("Famous Bosnians"). Dakle, kada su ljudi pisali tu enciklopediju koristili su trazenje na internetu i informaciju iz "Famous Bosniaks" stavili u enciklopediju koju cijeli svijet koristi.

Kada bi bila jedna takva specijalizirana web stranica koja bi se zvala "Gnocide in Bosnia" tvoji podaci bi se koristili svakodnevno u cijelom svijetu. To sto si skupio podatke i koji su sada u tvom kompjuteru je odlican prvi korak, ali da bi bilo koji rad bio koristan mora biti dostupan masovnoj upotrebi.

27-05-2006 at 22:26 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Sefe ja sve sto imam postiram na ove teme koje sam vec spomeno od slika koje napravim do textova na koje naletim. Imas i stranicu www.genocid.org koja sadrzi isto dosta toga. I ja bih volio kad bi neko prevodio na engleski jer malo toga ima na engleskom a cetnickog propagadnog materijala ima kamara.

Godinjice Sjeanje na dan kada je Drina krvava tekla

Ni vjenost nije dovoljna da se zaborave viegradski uasi

Uhvatio ga je u avliji, ja ga otimam, a etvorica me dre. Uhvatio ga je s lea i rekao mu: "Hodi vamo Turine". Samo je izgovorio: "Mama, molim te pom...", progutao je tri slova i no mu je preao preko grla. ula sam hrskanje. Ostao mi je u avliji, a mene su odveli u "Vilinu vlas". Imao je samo 16 godina - prisjea se ena, ije ime iz razumljivih razloga ne otkrivamo, koja je u Viegradu 1992. godine gledala kako joj Milan Luki kolje sina.

Poinioci zloina

U godini koja je, kae, najcrnja u njenom ivotu, izgubila je i supruga, a i sama je zlostavljana u viegradskoj banji "Vilina vlas".
Oko 1.500 prognanih Viegraana juer je s Mosta Mehmed-pae Sokolovia u Drinu bacilo 3.000 rua, po jednu za svakog ubijenog sugraanina. Pridruile su ime se i lanice Udruenja nestalih iz Vogoe, Hadia i Prijedora. Od dana kada se, kako tvrde preivjeli, na viegradskoj upriji gazilo po usirenoj bonjakoj krvi prolo je 14 godina, ali ni vjenost nije dovoljna da se zaborave svi uasi koji su se tada deavali.
- Dolazimo ovdje i gledamo u Drinu kao da e ona progovoriti, kao da e nam neku kost naih najroenijih izbaciti. Pitam se da li u Viegradu ima ijedan poteni Srbin da doe i kae gdje su grobnice, da smirimo due, da se pomirimo sa sudbinom i tragamo za poiniocima zloina - kae Bakira Hasei, predsjednica Udruenja "ena - rtva rata".
Napretka ima, kae Hedija Kasapovi, jeruhapeni su Milan Luki i eljko Lelek, Sredoje Luki se predao. Mitar Vasiljevi osuen je na 15 godina, u Sudu BiH procesuiraju se Boban imi i Novo Rajak, ali, istie ona, to je mali broj.

Obilazak mezarja

- Gdje su Nenad Tanaskovi, Risto Perii, mnogi drugi, pa i ene koje su inile zloine? A glavni inicijator zloina na podruju opine Viegrad je Branimir Savovi, ratni predsjednik opine i SDS-a - istie Kasapovi, predsjednica Udruenja porodica nestalih "Viegrad 92", koje je i organiziralo jueranji skup.
Od 3.000 nestalih Viegraana do danas je pronaeno i identificirano svega 300, a jedan broj posmrtnih ostataka na identifikaciju eka u mrtvanicama u Visokom i Goradu.
- Postoji i jedan mali broj porodica koje nisu dale krv za DNK analizu i ak to ne ele, jer su ubijeene da su njihovi najmiliji jo ivi - kae Kasapovi, te dodaje da e za mnoge od nestalih koji su baeni sa viegradskih mostova Drina biti trajni mezar.
Nakon obraanja goradanskog muftije Hameda ef. Efendia, predstavnika Udruenja nestalih i Vlade RS, te bacanja rua u najveu grobnicu viegradskih Bonjaka, u Carevoj damiji prouen je tevhid, a lanovi porodica posjetili su i mezarje Straite na kojem su ukopane do sada identificirane rtve zloina.

Brankovi: Krvolone zvijeri

- Neki ljudi, a veinu smo dobro poznavali, pretvorili su se u krvolone zvijeri. Ovdje, na ovoj upriji, na najdrastiniji nain potvrdilo se da ovjek moe biti mnogo gori od ivotinje. Teko je prihvatiti istinu da postoje ljudi koji su spremni ubijati druge ljude, samo zbog toga to su druge vjere - istakao je Omer Brankovi, potpredsjednik Vlade RS.

Traganje za grobnicama

- Narednog mjeseca u Viegradu bi trebao biti otvoren ured Udruenja porodica ubijenih Viegraana. Tom udruenju mjesto i jeste u Viegradu, a ne na sarajevskoj kaldrmi. Njegov osnovni cilj bit e traganje za grobnicama i kostima naih najroenijih - kazala nam je Bakira Hasei.

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=16025&z=12&isasp=

28-05-2006 at 00:24 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Francuska lekcija bh. zvaninicima

Obiljeavanje datuma najteih stradanja nevinih graana u agresiji na BiH iz godine u godinu postaje tek puka formalnost. Okupe se oni koji su izgubili najdrae, a opinske ili gradske vlasti poloe cvijee. Zadre se taman koliko su upaljene televizijske kamere.
Ko se sjea i ko je doivio, zna da je masakr u Ferhadiji 27. maja 1992. jedan od traginijih dana opsade Sarajeva. Dan kada su granatom sa srpskih poloaja gaani i ubijeni ljudi dok su ekali u redu za hljeb okirao je svijet.
Od tada je, evo, 14. godina, a barem nekoliko posljednjih niko od dravnih i entitetskih zvaninika nije se pojavio 27. maja u nekadanjoj Vase Miskina, danas Ferhadiji.
Ni Bonjak iz Vijea ministara, ni Hrvat iz Predsjednitva BiH ni Srbin iz Parlamenta BiH, a u Ferhadiji su poginule i ranjene Sarajlije iz sva tri naroda i reda ostalih.
Kako se u dravama s dignitetom i tradicijom, dravama koje znaju da ne smije zaboraviti svoju historiju zarad bolje budunosti, potuju rtve njihovih graana, juer jeupravo u glavnom gradu BiH pokazala Francuska.
Ona se prisjetila dvojice hrabrih vojnika iz francuskih snaga UNPROFOR-a, koji su ivote ostavili na Mostu Suade Dilberovi i Olge Sui, koji se tada zvao Vrbanja most. Posjeta admirala, generala, ambasadora, izaslanika francuskog predsjednika, irakovo pismo, poasti su dostojne sjeanja na smrt dvojice francuskih vojnika u mirovnoj misiji. Pridruili su im se, to je apsolutno opravdano i na mjestu, i nai najvii zvaninici. Jer, francuski vojnici dali su svoje ivote da bismo mi danas ivjeli u miru.
Upravo iz ove francuske lekcije treba nauiti kako njegovati sjeanje na prolost. Kako cijeniti rtve onih koji su svoje ivote izgubili u redu za hljeb, vodu... I za njih su zvaninici ove drave trebali nai vremena.

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer.asp?a=16039&z=10&isasp=

28-05-2006 at 00:26 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Genocid (dokum..svjedocenja)
Bez chatanja molim

Pomozite da se identifikuje osoba koju su strijeljali Skorpioni

Sa snimka strijeljanja Srebreniana koje su ubili pripadnici jedinice korpioni identifikovano je 5 osoba.

Za osobu na slici jo uvijek nije utvreno o kome se radi.

Do sada su indentifikovani: Safet Fejzi (17), Azmir Alihshpahi (17), Sidik Salti (36), Smail Ibrahimovi (35) i Saib Salki (20).


Ukoliko znate o kome se radi molimo da nas kontaktirate na: info@genocid.org, obavjestite neko od udruenja ili Komisiju za traenje nestalih osoba.

28-05-2006 at 15:18 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 24
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: 100% Tuzlanka, Ciko, dr_feelgood, karburator, pashah
FORUM : Vjene teme : Genocid /agresija(dokumenta, svjedocenja,,slike) New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice