Basibozici u kahvani u Trebinju
F.Kanitz Ilustrite Zeitung 1858.

Trebinje

Probivsi se kroz tijesne ulice,
ubrzo sam nasao mali trg,gdje se pored
glavne dzamije u kafanicama i ispred
ducana odvijao raznovrstan zivot.
Redovni vojnici,smjesteni u gradu, i
basibozuci u zivopisnim nosnjama
doprinosili su nemalo upecatljivom prizoru.to je bio dobar motiv
za moj album skica, iz kojeg se
ovdje objavljuje slika jedne kafane
sa basibozucima.
Ovi ljudi divljeg izgleda,vec po prirodi
nimalo blagi,puni su gorcine prema
Crnogorcima,jer su za odbranu protiv njih
odvedeni iz svojih seoskih boravista.

F.Kanitz Ilustrite Zeitung 1858





Raja placa porez mudiru

F.Kanitz Ilustrite Zeitung 1858



U svom stanu sam gledao zanmljiv
prizor.Krscanski kmetovi (raja)
predali su porez mudiru.
Puni postovanja i pognute glave predali su pisaru svoju kesu sa novcem.
Sa pravom turskom flegmom je ovaj prebrojao
mnoge bakrenjake i malobrojne srebrenjake.
Za vrijeme cijele dugotrajne operacije dva
podanika su uporno stajala u svom polozaju
punom poniznosti, dok ih je mudir,nakon nekoliko obavijesti o opstinskim pitanjima nije ljubazno otpustio.

F.Kanitz Ilustrite Zeitung 1858

Bosanski dervis poziva na borbu protiv Crnogoraca
F.Kanitz Illustrirte Zeitung,25.5.1861


Prelaz bosanskih basibozuka kod Trebinja
F.Kanitz Illustrirte Zeitung,1861



Nehajnost za svoje,lukavost naprema
nepoznatom i poglavarstvu,mrznja prema napretku i svemu sto je tudje,
a i povjerenje u udes, to su glavne mahane stanovnika bosanskih.
Nit je krstjan niti ristjan ono sto su bili stari Bosnjaci i njegovi pradjedovi,ali nije ni turski Bosnjak turcin,jer nauk Muhameda nije satro u njemu narav i cud slavensku, ni ljubav k obicajima i jeziku pradjedovah svojih.Ja bi reko da turski Bosnjak jos uvijek najcistije govori bosanski,samo kad hoce da ne mijesa turske rieci.Njemu je Osmanlija jos uvijek tako tudj, kao
svakomu od naseg naroda.On ima u svom ponasanju jos uvijek njesta ugradjenoga i prijaznoga sto je naslijedio od svojih plemenitih predjah,ili stogod skrovnoga sto mu je ostalo od stare vjere Bogumilah.

Ivan Kukuljevic Sakcinski,1858.

[Edited by Sevdalija on 23-10-2005 at 20:32 GMT]

Vodje hercegovackih ustanika
F.Kanitz,Illustrirte Zeitung 19.7.1862.
Majo Vukalovic,Simo Matanovic,Vasilije Ujanovic,Jole Vukanovic,Bogdan Vukalovic,Luka Vukalovic,Jovan Djuranov,Mitar Mercep i Mihajlo Ljubibratic


Basibozuci i panduri na predstrazi
F.Kanitz,Illustrirte Zeitung 1861.


U vojnom konaku u Zvorniku
F.Kanitz,Illustrirte Zeitung 21.6.1861.

Slaveni u Eropskoj Turskoj
su veoma daroviti za ucenje stranih jezika
a pokazuju slicnu sposobnost za pravljenje mehanickih sprava.Osmanlije, s druge strane
,izgleda da su liseni dara za ucenje jezika i rijetko govore ijedan drugi jezik osim svog vlastitog.Ljubav i postovanje koje
djeca ukazuju roditeljima, i uopste starijima,sto je tako lijepa osobina slavenskih plemena,preovladava i u Bosni.
Njihova trezvenost je takodjer izvanredna kad se uporedi s navikama zapadnih naroda
,oni se ne uzbudjuju tako lako kad su pod uticajem pica.Samoubistvo je gotovo
nepoznato u ovim zemljama,kako medju muhamedincima tako i medju kriscanima,buduci da su i jedni i drugi fatalisti i trpeljivo
se pokoravaju bozjim odredbama.
Mucka,ubistva,trovanja i slicno potpuno su
nepoznati.Postoji osveta za nanesene uvrede,krvna osveta,ali ne u istoj mjeri kao
kod Grka ili Albanaca.

E.Spencer:Putovanje po Evropskoj Turskoj 1850


Bosanski trgovac
Th.Valeron,Le Tour du Monde,1870


Bosanska plesacica
Th.Valeron,Le Tour du Monde,1870


Th.Valeron,Le Tour du Monde,1870

Sarajevo
Iz knjige Schweiger Lerchenfelda,1878

Sarajevo
Kad sam iza sebe ostavio ovu divljinu
i izronio iz dubina kanjona zapjenusane Miljacke,
moje zaprepastenje je bilo gotovo
isto toliko koliko i odusevljenje,
prvi put sam ugledao Sarajevo i njegovo lijepo polje,
pravi prizor vilinskog carstva u
divljini.Stranac jednostavno ne ocekuje da naidje na tako veliki i ocito bogati grad,usred uvijek nemirne Bosne.
Zapravo stara prijestolnica Bosne,
mada lisena svoje
nekadasnje velicine i trgovackog znacaja-kada je bila skladiste roba iz Evrope i Azije i imala vise od sto hiljada
stanovnika-jos uvijek je jedan od
najljepsih i najzanimljivijih
gradova Turske Carevine.
Zatim,tu je prekrasna okolina grada,
baste pune behara sa lijepim sjenicima,
brojne rijeke i potoci koji,prozirni kao kristal,krivudaju poljem sto po plodnosti nema premca.
Sve to cini pejsaz s kojim se po
slikovitosti tesko ista moze porediti.
A ne smijemo zaboraviti ni pozlaceni toranj,
veliku kupolu,munaru ostrog vrha,
bezistane
pokrivene crijepom raznih nijansi i boja,
sto se ljeskaju na suncu.
E.Spencer: Putovanje po Evropskoj Turskoj 1850



Banja Luka Iz knjige Schweiger Lerchenfelda,1878

Banja Luka

Cak prije austrijske okupacije
Banja Luka je brojala preko dvadeset hiljada
stanovnika,od kojih sesnaest hiljada muslimana,dvije hiljade petsto
pravoslavnih i hiljadu petsto katolika.
Od tada je grad
jos dosta napredovao.Trgovina stokom i
domacim proizvodima znatna je.Ovakvi povoljni znaci su vidni i vanjskom izgledu grada. Ni u jednom drugom gradu u zemlji
nema toliko stambenih kuca gradjenih po
solidnom evropskom nacinu kao ovdje.
Orijentalni izgled je sacuvan dobrim
dijelom zahvaljujuci cetrdeset pet dzamija koliko ih ima u gradu.
Asboth,Putovanje po Bosni,1887

Most na Neretvi u Mostaru
J.J.Kirchner.Iz knjige Schweiger-Lerchenfelda:Bosna,zemlja i stanovnistvo 1878

Mostarski most

I ovaj most sagradio stari neimar
Sinan,sin Abdulmennan-agin,a po
Sulejman-hanovoj naredbi.On izgleda kao luk
duge koji se uzdize do Kumove Slame i
pruza s jedne litice na drugu.Ispod sredine
mosta tece rijeka.Kako se sa obje strane
toga mosta nalaze tvrdjave,to nije moguce
preci s jedne na drugu stranu grada drugim putem osim preko tog mosta.Eto neka se zna
da sam ja,bijedni i jadni rab bozji,Evlija,dosada presao i vidio sesnaest carevina,ali tako visokog mosta nisam vidio.
On je prebacen s jedne na drugu stijenu,koje se dizu do neba.Zaista je neimar ulozio
svu svoju snagu i jasno pokazao svoju veliku
sposobnost.Kad se ovaj most pogleda iz daljine izgleda okrugao,kao luk iz kojga je istom izletjela strijela pa tako stao.
Neimarski ukus,preciznost,elegancijukoja je unosena u ovu divnu kamenu tvorevinu,to nije
pokazao nijedan stari neimar.

Evlija Celebija,1660

Mostar

Ovaj grad ima pedeset i tri mahale sa tri hiljade i cetrdeset tvrdo zidanih,kamenim plocama i ceramidom pokrivenih kuca.Kako se
vecina tih kuca nalazi na onim liticama
sto su na istocnoj strani rijeke,to njihovi doksati,dvorane,mnogobrojne sobe,predvorja i balkoni gledaju u rijeku.Na suprotnoj,zapadnoj strani rijeke su sve sami ruzicnjaci,a svako moze pred svojom kucom na
rijeci loviti ribu i kupati se.
Duzina nastanjenog,izgradjenog dijela grada
na onoj strani gdje je carsija i trg jeste punih pethiljada koraka.Na jugoistocnoj strani prostire se polje dva sata hoda,sve do grada Blagaja.Ono je ispresjecano
vinogradima i bascama.U julu nastane
u gradu velika zega,jer suncane zrake udaraju u one stijene za ledjima grada,
pa se njihov refleks odrazava na grad.
Na istocnoj strani nalaze se vinogradi.Kako grad lezi na potijesnom mjestu,ona je duga
i uzana,ali je zaista privlacna.

Evlija Celebija,1660
u one stijene

Travnik
J.J.Kirchner
Iz knjige Vjekoslava Klaica
Bosna,1878.

Travnik

Na ovaj grad se pruza,sa posljednjeg brezuljka preko koga vodi put,prekrasan pogled,te je po mom misljenju najljepsi grad u Bosni,cak ljepsi od Sarajeva
Franz Maurer,1870

Slika=5730, na prvom mjestu naravno:




Povelja Bosanskoga Bana Kulina je napisana 29.avgusta 1189. godine na starobosanskom jeziku i Bosanskim pismom Bosancicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji ,dosad pronadjeni, Bosanski drzavni dokument,nego je Povelja Bosanskoga Bana Kulina i najstariji drzavni dokument,od svih juznoslovenskih drzava!!

Ban Kulin,u glavnom dijelu te Povelje,kaze:

....Ja,Ban Bosanski Kulin,obecavam Tebi kneze Krvasu i svim gradjanima Dubrovcanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka.

I pravicu drzati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem ziv.

Svi Dubrovcani koji hode kuda ja vladam, trgujuci,gdje god se zele kretati,gdje god koji hoce,s` pravim povjerenjem i pravim srcem,bez ikakve zlobe,a sta mi ko da svojom voljom kao poklon.

Nece im biti od mojih casnika sile,i dokle u mene budu,davati cu im pomoc kao i sebi, koliko se moze,bez ikakve zle primisli.Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evandjelje.  

Sarajevski motivi,J.J Kirchner,Illustrirte Zeitung,1878.

Redom od gornje lijeve slike :

Austrijski generalni konzulat,Dvoriste Begove dzamije
Bolnicka dzamija,Pravoslavna crkva(u sredini),careva dzamija
Stara tvrdjava,hamam

[Edited by Sevdalija on 30-10-2005 at 11:48 GMT]

citat:

---

Sevdalija wrote:
nastavit ce se ...

---